Drveće i šume upijaju značajnu količinu ugljičnog dioksida iz atmosfere, a u samo jednoj godini pola hektara zemljišta obraslog odraslom šumom upije količinu ovog stakleničkog plina koliko potroši vozilo koje prijeđe 35.000 kilometara.

Iako mala, Hrvatska je zemlja s nevjerojatnom raznolikošću krajolika i obiljem prirodnih bogatstava i ljepota – od obala mora i otoka, prirodnih šuma naših nizina, gora i planina, mnogobrojnih jezera i rijeka, preko močvara prepunih biljnog i životinjskog svijeta, sve do očaravajućih ravnica i pašnjaka – koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Potreba za zaštitom prirode od kraja 19. stoljeća sve više prodire u našu sredinu, a zbog razvoja industrije i iskorištavanja prirodnih resursa javlja se sve veća nužnost za njezinom zakonskom zaštitom. Većina se zakonski zaštićenih područja, naime, odnosi upravo na ona planinska, jer su u planinama sačuvana i sabrana gotovo najvažnija blaga za opstanak čovjeka – šume, voda, tlo i čist zrak.

Partnerstvo ljudi i prirode

Zaštita planina i planinskih staništa, očuvanje izvora pitke vode, šuma i raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta važan su dio održivog razvoja za koji smo se u Hrvatskoj opredijelili, a da smo toga svjesni pokazuje i činjenica da imamo čak tri planinska nacionalna parka i šest planinskih parkova prirode. Paklenica, Risnjak i Sjeverni Velebit naši su nacionalni parkovi kojima su osnovna zajednička obilježja kameniti klanci i litice, naizgled goli blokovi stijena, vazdazelene i listopadne šume, travnate krške doline, brojni speleološki objekti, izvorišta pitke vode i drugo, a mnogi od naših planinskih parkova prirode – Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Biokovo, Učka, Papuk i Velebit – u suživotu su s lokalnim stanovništvom.
Svu prirodu koju vidimo oko sebe nerijetko uzimamo zdravo za gotovo, a zbog konstantnog uništavanja okoline klimatskim promjenama i direktnim ljudskim čimbenikom, čudesna mreža planinskog života pod stalnom je prijetnjom, stoga postavljanje granica u iskorištavanju planinskih područja i stvaranje partnerstva između ljudi i prirode koje će donijeti pozitivne promjene planinama, gorama i šumama mora biti prioritet.

NP Sjeverni Velebit najmlađi je u Hrvatskoj, titulu zaštićenog prostora posebne ljepote dobio je 9. lipnja 1999.

Naša odgovornost

Osim raznolikosti krajolika, Hrvatska je, zahvaljujući svom geografskom položaju, geomorfološkim uvjetima, povoljnim klimatskim prilikama te maloj napučenosti, zemlja koja obiluje brojnim biljnim i životinjskim vrstama te se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po svojoj biološkoj raznolikosti, a pretpostavljen broj divljih vrsta kreće se od 50.000 do više od 100.000. Bogatstvo Hrvatske ne leži samo u raznolikosti divljih vrsta, već i u njihovoj endemičnosti, stoga valja istaknuti važnost, raznolikost i brojnost vaskularne flore u koju se ubrajaju papratnjače i sjemenjače, mahovine, nekoliko vrsta velikih zvijeri, šišmiša koji su bitna karika u prirodnom obnavljanju šuma te životinja poput dupina, glavatih želvi i koralja koji čine bioraznolikost Jadranskoga mora.
Osim našeg čistog okoliša, animalni svijet je, posebice ptice, bitan za naš planet na što je ukazivao još 1902. godine mađarski polimat, zoolog, znanstvenik i političar Otto Herman, osnivač mađarskog ornitološkog centra, koji je, s obzirom na to da su intenzivni razvoj industrije i mnoge aktivnosti moderne civilizacije dovele do ugrožavanja prirodne sredine, želio probuditi svijest o nužnostima zaštite prirode i okoliša te ukazati na značaj i povezanost ptica i drveća u osiguravanju kvalitete života.
Opstojnost povijesne veze ljudi i ptica selica danas ovisi o našoj odgovornosti prema prirodi i očuvanju prirodnih resursa, stoga Hrvatske šume slijede propise i uvjete za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojih se treba pridržavati kod gospodarenja šumama. Tako je prilikom sječe potrebno na cijeloj gospodarskoj jedinici ostaviti na nekoliko hektara suhih stabala, stabla s dupljama i voćkarica kako bi ptice imale svoje stanište i sklonište. Iz istih razloga nije dopušteno pošumljavanje rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, odnosno čistina livada i pašnjaka.

Drveće u fokusu

Kad govorimo o sječi i šumama, treba istaknuti da su u Hrvatskoj još 1765. godine izrađene prve osnove gospodarenja šumama na području Vojne krajine, kad su osnovane i prve šumarije Krasno, Oštarije i Petrova gora, a prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj očuvalo je šume čija je funkcija bila više ekološka nego gospodarska. Šume tako, gospodarene prema prirodnim načelima, zadržavaju optimalnu prirodnu strukturu, raznolikost, stabilnost i pomlađivanje. Dakle, održivo gospodarenje posebnost je hrvatskog šumarstva, a s obzirom na to da je ono dio ukupnog šumskog bogatstva Europe, ni naše šume ne mogu izbjeći prekogranično onečišćenje zraka sa svim negativnim posljedicama koje ono nosi, stoga je 1985. uveden sustav monitoringa prekograničnog onečišćenja koji se obavlja preko ICP sustava, programa praćenja zračnih zagađenja i njihovog učinka na šume. Svekolika svjetska javnost nije uopće svjesna činjenice da je atmosfera našeg planeta postala jedan od najvećih deponija ljudske vrste, a jedini filtar tog zagađenja su šume. Naime, drveće i šume su najznačajniji čimbenici u borbi protiv klimatskih promjena jer upijaju značajnu količinu CO² iz atmosfere, a u samo jednoj godini pola hektara zemljišta obraslog odraslom šumom upije količinu stakleničkog plina koliko potroši vozilo koje prijeđe 35.000 kilometara. Upravo drveće pomaže zajednici i kroz dulje razdoblje održava ekonomsku stabilnost, zaštitu tla i voda, a izvor je prehrane i energije, stoga ovogodišnji Dan planeta Zemlje stavlja u fokus – drveće.

Ulaganja u oporavak

Na tom tragu, Hrvatske šume korištenjem EU fondova za projekte direktno i indirektno, ulaganjem 1,1 milijardu kuna, doprinose oporavku i jačanju šumskih ekosustava i smanjenju utjecaja klimatskih promjena. Sektor za zelenu energiju stoga radi aktivno na brojnim važnim projektima kojima je temelj umanjenje klimatskih promjena, a kroz europske strukturne i investicijske fondove Hrvatske šume imaju u fazi provedbe i četiri nacionalna strateška projekta čija je ukupna vrijednosti gotovo milijardu kuna.

Putem tih fondova razminiran je i obnovljen veći dio od ugovorenih otprilike 6.000 hektara šumskih sastojina, sve kroz projekte poznate pod nazivima »Naturavita«, »Fearless Ve-lebit« i »Karlovac Karst«. Četvrti projekt, Ecomanager, značajan je projekt za jačanje kapaciteta, izradu šumskogospodarskih planova i planova upravljanja ekološkom mrežom šuma i šumskog zemljišta. Hrvatske su šume tako uključene u čak 165 projekata konverzije degradiranih šumskih kultura na ukupnoj površini od 2.512 hektara. U sklopu INTERREG 2014.-2020. u različitim su fazama provedbe i projekti »URBforDAN«, »Red faith« i »Hid-den landscapes«, čija je ukupna vrijednost 7 milijuna kuna, a kroz LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije ugovorena je ukupna vrijednost od 7,5 milijuna kuna za projekte »LIFE WILDisland«, »Dinara back to LIFE«i »LIFE Crolis«. Također, Hrvatske šume sudjeluju i u aktivnostima s ciljem edukacije građanstva, za održivo korištenje prirodnih resursa, poboljšanje energetske učinkovitosti objekata u vlasništvu Hrvatskih šuma, poboljšanje šumske infrastrukture, genofonda faune i drugoga.

Klimatska neutralnost

Trenutno najvažnijim dokumentom na europskoj razini – Europskim zelenim planom – određuje se smjer europske politike za idućih trideset godina, s ciljem da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. U opsežnu se planu, između ostalog, spominju i šumski ekosustavi uz jasno isticanje snažne i nezaobilazne uloge u ostvarivanju klimatske neutralnosti našeg kontinenta, a upravo će, kako smatraju Hrvatske šume, uloga šuma i šumskih ekosustava biti prepoznata kroz ključne programske dokumente u novom razdoblju 2021. – 2027. Hrvatske šume tako stavljaju naglasak na energiju iz čistih izvora, a postojeći proces zamjene sustava grijanja nastavljaju i dalje, uključujući se i u pilot-projekt kružnog biogospodarstva – FORCRO – koji koristeći obnovljivu energiju iz biomase povećava stupanj iskorištavanja drvne sirovine, a u skladu je s europskim i nacionalnim trendovima tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu te smanjuje ovisnost o uvozu fosilne energije, kao i rizik od požara.

Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Hrvatske šume