U dobu kada otpada oko nas ima više nego ikad, jedini as u rukavu (p)ostajemo mi sami. Jednom kada osvijestimo da bez čiste vode, nezagađenog okoliša i svježeg zraka nema ni nas, svijet će biti puno ljepše mjesto, a do tada, taj teret na sebe uzimaju između ostalog i brojni pojedinci koji pomoću raznih inicijativa pokušavaju nesebično promijeniti stvari na bolje i graditi bolje i čišće sutra.

Jedna takva hvalevrijedna inicijativa je Zelena čistka, nacionalna okolišna kampanja koja kao primarni cilj ima promjenu odnosa prema otpadu, osvješćivanje o važnosti odgovornog postupanja otpadom i kvalitetnije gospodarenje istog, a provode je volonteri koji zajedničkim snagama čiste divlja odlagališta diljem Hrvatske ne bi li uklonili otpad iz okoliša i prirode.

Čitava priča započela je pod okriljem globalne akcije World Cleanup Day, u kojoj sudjeluje preko 180 zemalja i milijuni vrijednih volontera koji za cilj imaju svijet bez otpada. Još 2008. u Estoniji odvila se prva Let’s do it! akcija kada je 50 tisuća volontera u jednom danu, u svega pet sati očistilo deset tisuća tona otpada iz okoliša! Usporedbe radi, gledajući regularne okolnosti, prosječnoj državi bi za takav pothvat trebalo u prosjeku tri godine i više od 22 milijuna eura povezanih troškova.

To je potaklo ljude širom svijeta da slijede njihov primjer s istom ambicioznom formulom »jedna zemlja, jedan dan«. Bio je to početak globalnog pokreta, Let’s Do It! World, koji je postao najveći pokret takve vrste na svijetu – ujedinjujući ljude iz svih krajeva svijeta kako bi zajedno očistili planet od smeća ali i podigli globalnu svijest te poduzeli trajne korake za zaustavljanje globalne epidemije otpada.

Zajednički cilj

Nakon velikog uspjeha u svojoj zemlji, Estonci su 2012. pozvali svijet da se pridruži njihovom modelu, a prvo okupljanje volontera na globalnoj razini nije prošlo bez Hrvatske. Ekipa koja se među prvima odazvala pozivu bila je udruga Žmergo, koja je iz svojih »podrumskih« 17 kvadrata, uz partnere, lokalne organizatore, gradove, općine, škole, udruge, tvrtke te veliku podršku jedinica lokalne samouprave, postala nacionalni koordinator i organizator Zelene čistke i postala tako dijelom svjetskog pokreta, priča nam Helena Traub, koordinatorica volontera Udruge.

– Suradnja udruge Žmergo sa slovenskim kolegama iz udruge Ekologi brez meja, koji su ovu akciju proveli 2010. godine u Sloveniji te motivirali 270 tisuća volontera da počiste 15 tisuća tona otpada, inspirirala je i nas te smo ovu pozitivnu i korisnu inicijativu predstavili hrvatskoj javnosti. World Cleanup Day platforma je za nevjerojatna postignuća svih nas, a ljepota leži u suradnji, izgradnji mostova među različitim zajednicama i uključivanju svih segmenata društva – od građana, obrazovnih institucija, privatnog sektora – svi ujedinjeni u ostvarenju zajedničkog cilja, što je čisti okoliš za svakog od nas. Buđenje svijesti o stvaranju i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje, koja je naše zajedničko dobro, prvi je korak na tom putu. Promjena neće doći, nju ćemo stvoriti, onda kada se pokrenemo. Način na koji se odnosimo prema nekome ili nečemu je odnos prema nama samima, bez obzira na to radi li se o otpadu, biljci, životinji ili čovjeku. Ovo je inicijativa koja je došla iz naroda, ne tvrtki, ne institucija, ne lobija. Priroda nema granica i zato je ova svjetska akcija toliko zanimljiva i pozitivna.

Plava čistka u Vrbniku

Okolišna revolucija

Tko sve u može sudjelovati u Zelenoj čistki?

– Sudjelovati mogu baš svi – građani, udruge, škole, tvrtke, institucije, lokalne zajednice. Svaka ruka i svaka vrećica otpada čini razliku. Globalni datum World Cleanup Daya obilježava se svake godine 20. rujna, dok se Zelena čistka u Hrvatskoj provodi od ožujka do listopada kako bi se omogućilo održavanje i više akcija tijekom godine. Udruga Žmergo je tako ove godine već u proljeće organizirala akciju čišćenja u Iki, a nove akcije slijede 19. rujna u Rijeci te 20. rujna u Opatiji.

Koji su načini uključivanja?

– Moguće je sudjelovati kao pojedinac (pridruživanjem akciji u svom mjestu), kao volonter-organizator (priprema i vođenje lokalne akcije), kroz donacije materijala (vrećice, rukavice, prijevoz) ili kroz institucionalnu podršku.

Koliko već čistki imate iza sebe i kakvi su bili rezultati?

– Zelena čistka se u Hrvatskoj provodi od 2012. godine, a u mnogobrojnim akcijama diljem Hrvatske sudjelovalo je preko 400 tisuća volontera te je iz okoliša i prirode uklonjeno preko 50 tisuća tona otpada. Svaka nova Zelena čistka donosi ne samo čišći okoliš nego i snažnu poruku o važnosti odgovornoga gospodarenja otpadom i brige za prirodu kao zajedničko dobro.

Prema brojkama s terena, smanjuje li se barem malo količina otpada ili ga je sve više?

– Nažalost, divlja odlagališta i dalje nastaju diljem županije, ali i Hrvatske. Međutim, iskustva s terena pokazuju da se u mnogim mjestima gdje su čistke redovite – količina otpada se ipak smanjuje. To potvrđuje važnost kontinuiteta i edukacije.

Koje su ključne faze Zelene čistke?

– Glavne faze su edukativne i promotivne aktivnosti koje se provode tijekom cijele godine, kartiranje divljih odlagališta otpada, organizacija i prijava lokalnih akcija, mobilizacija volontera i partnera, dan akcije – čišćenje terena i analiza i izvještavanje o rezultatima.

Posvajanje odlagališta

Kako funkcionira »posvajanje odlagališta«? Koje korake to uključuje?

– Građani ili organizacije mogu »posvojiti« određeno divlje odlagalište – prijavljuju ga, prate stanje, organiziraju čišćenja i upozoravaju na nova odlaganja. Time preuzimaju odgovornost za taj prostor i pomažu u njegovom očuvanju.

Zašto je kartiranje divljih odlagališta važno, kako to pomaže u cijeloj akciji i na koji način se moguće uključiti?

– Kartiranje omogućuje da se točno zna gdje su odlagališta, koliko ih ima i kolika je količina otpada. Bez toga nema ni učinkovitog planiranja čišćenja. Uključiti se može svatko, jednostavno prijavom lokacije putem službenih kanala akcije.

Koju ulogu imaju škole, obrazovne institucije i lokalne zajednice u podržavanju čistke?

– One su ključni partneri. Djeca i mladi kroz akciju uče o važnosti odgovornog ponašanja, škole i vrtići prenose vrijednosti održivosti.

U čemu vidite rješenje problema otpada na razini pojedinaca, ali i na onoj nešto široj? Kakva rješenja predlažete?

– Na razini pojedinca to bi uključivalo smanjenje potrošnje, pravilno odvajanje korisnog otpada i odgovorno odlaganje nekorisnog na odlagališta. Na široj razini potrebna je bolja infrastruktura, dosljedna provedba zakona i sustavno obrazovanje. Ključ je kombinacija osobne odgovornosti i sustavne podrške. Nitko ne može počistiti toliko koliko se može baciti.

Čišćenje podmorja Krka

Digitalna čistka

Postoji i takozvana »digitalna čistka«. O čemu je riječ i s kojom svrhom ste provodili ovu akciju?

– U sklopu Zelene čistke provodi se i Digitalna čistka, a odnosi se na brisanje i uklanjanje nepotrebnih digitalnih sadržaja poput starih e-mailova, datoteka i fotografija koje zauzimaju prostor na serverima. Premda se na prvi pogled čini bezazleno, pohrana podataka u »oblaku« troši značajne količine energije, pa time ima i svoj okolišni otisak. Akcija se provodila kako bismo skrenuli pozornost na to da i naš digitalni život utječe na okoliš te da odgovornim korištenjem tehnologije možemo pridonijeti smanjenju potrošnje resursa.

Možete li podijeliti neku inspirativnu priču o utjecaju akcije?

– U mnogim mjestima gdje su ljudi prvi put sudjelovali u čistki, stvorene su nove udruge građana, redovite ekološke akcije i snažnija zajednica. Primjerice, pojedine lokacije koje su nekad bile divlja odlagališta danas su očišćene i pretvorene u šetnice, parkove ili edukativne prostore. Zelena čistka priča je o ustrajnosti. Od skromnih početaka, pa do danas, kada iza te priče stoji 400 tisuća volontera koji su kroz nju promijenili okoliš, društvo – i sebe.

Što biste istaknuli kao glavnu poruku Zelene čistke?

– Da svatko od nas može napraviti razliku. Male promjene u ponašanju, kad ih učinimo zajedno, donose velike rezultate.

Važnost volontiranja

Da volontiranje zaista može »vinuti u nebesa«, potvrđuje priča Kim Matrljan, marketinške stručnjakinje iz Rijeke koju je posao odveo u London. U svom intervju za naš list u kojem je ispričala priču o svojoj impresivnoj karijeri i radu s mnogim poznatim imenima, njezina priča posebna je i zato što Kim izdvaja volontiranje u udruzi Žmergo na kampanji Zelena čistka! Upravo to iskustvo je, kako doznajemo od naše sugovornice, presudilo za njeno dobivanje pozicije u tvrtki Vivien Westwood za koju se uz nju natjecalo nekoliko tisuća konkurenata!

Rezultati Zelene čistke

Broj volontera i količina prikupljenog otpada tijekom Zelene čistke svake godine impresivni su pokazatelji uspješnosti ove inicijative. Primjerice, u prošloj godini (2022.), Zelena čistka je privukla više od pet milijuna volontera širom svijeta. Tijekom volonterskih akcija, prikupljeno je preko deset milijuna kilograma otpada, uključujući plastiku, staklo, papir, te razne druge vrste otpada. Ovi impresivni brojevi svjedoče o masovnom angažmanu ljudi u borbi protiv onečišćenja i o potencijalu zajedničkog djelovanja za očuvanje okoliša. Zelena čistka je primjer kako zajedničko djelovanje može imati pozitivan utjecaj na okoliš i potaknuti promjene u društvu. Svaka mala gesta može pridonijeti većem cilju očuvanja našeg predivnog planeta za buduće generacije.

Kako brinuti o okolišu i voljeti svoju zemlju? Pojedinačno i sustavno!

Otpad koji stvaramo i bacamo na mjesta koja nisu primjerena direktno utječe na naše zdravlje i kvalitetu života. Zar je problem to prihvatiti i usvojiti obrasce ponašanja koji će nam omogućiti kvalitetniju budućnost? Toliko se govori o klimatskim promjenama, a koliko se promijenilo u načinu življenja, poslovanja? Uvriježeno je mišljenje je da je moć u drugima, u institucijama, državi.

Institucije i država – to smo mi, ljudi. Zakoni mogu biti dobri ili loši, ali mi ih možemo promijeniti. No još važnije od zakona je naše osobno ponašanje. Ne možemo i ne trebamo očekivati od države da očisti ili popravi onoliko koliko mi zaprljamo ili koliko dozvolimo drugima da to čine. Pojedinci koji odbacuju otpad i onečišćuju, ako ih ne zaustavimo, zapravo nam stvaraju troškove koje plaćamo iz našeg vlastitog džepa. Osvijestimo se, jedino sami možemo promijeniti situaciju.

Otpad je najveći okolišni problem u Hrvatskoj i Zelena čistka može pripomoći, ali zasigurno ne riješiti zajednički problem. Ako odvajamo otpad, a cijeli sustav ne funkcionira, nismo postigli ništa. Ponovo se vraćamo na to da i najbolja ideja, ako nije izvediva, ne pomaže. Održivo smatramo nešto što u praksi funkcionira, nešto što je ekološki prihvatljivo te pridonosi društvu, a ne samo pojedincu.

Očekivanja mogu samo stvoriti razočaranje. Mi smo učinili i činimo najbolje što smo mogli i što možemo. Uložili smo vrijeme, energiju, vlastita sredstva, ljubav i još mnogo toga, iz želje da učinimo nešto što će nam svima donijeti bolje sutra. Ideju smo predstavili javnosti. Od tog trena odgovornost je bila na svima. Život je satkan od prava, ali i odgovornosti, a to se često zaboravlja. Jedino zajedno možemo učiniti puno. I danas, i sutra, ističe Traub.

Zelena čistka priča je o ustrajnosti. Od skromnih početaka, pa do danas, kada iza te priče stoji 400 tisuća volontera koji su kroz nju promijenili okoliš, društvo – i sebe

Helena Traub

Najteži ekološki problem koji muči Hrvatsku (i svijet) je – čovjek!

Sudovi su preblagi prema zagađivačima, zastare i opomene umjesto kazni samo potiču te nikako ne djeluju korektivno na situaciju. Pored toga, jako je mali postotak aktivnih građana koji zahtijevaju provođenje zakona pa je to odlično tlo za nepoštovanje zakona i korupciju. Velike korporacije nemaju dostojnog oponenta pa su im širom otvorena vrata za uništavanje prirodnih resursa, onečišćenje i slično, a sve pod krinkom rasta i zapošljavanja. Prevladava mišljenje da se ništa ne može i da je sve posao nekog drugoga te da se s velikima ionako bosti ne može. Ali, ako se ujedinimo, onda će se ploča okrenuti. Promjena svijesti je najvažnija stvar u životu čovjeka i ona nas vodi naprijed. Jedino pravo znanje je ono koje se primjeni u praksi. Svi smo išli su u škole. Koliko tog znanja primjenjujemo? S obzirom na situaciju s otpadom – zasigurno ne dovoljno, kaže Traub.