Foto: iStock
Pročišćavaju sve onečišćeniji zrak u atmosferi, vodu u tlu, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski svijet prijekopotrebnim kisikom
Šume su neophodne za život na našem planetu i njihova vrijednost je neprocjenjiva. Stanište su mnogih životinjskih i biljnih vrsta, a čovjeku pružaju brojne blagodati. Odgovorne su za proizvodnju kisika koji udišemo, a prema znanstvenim istraživanjima, jedno stablo godišnje proizvede kisika koliko je dostatno za četveročlanu obitelj!
Zahvaljujući sposobnosti uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere, šume su najjeftinije i najučinkovitije prirodno sredstvo za ublažavanje klimatskih promjena te je iznimno važno zaštititi ih i obnavljati kako bi u najvećoj mogućoj mjeri doprinosile stabilnosti klime, proizvodnji kisika, filtriranju vode i biološkoj raznolikosti.
Možemo reći da su šume velika zelena pluća našeg planeta jer pročišćavaju sve onečišćeniji zrak u atmosferi, vodu u tlu, vežu ugljikov dioksid, opskrbljuju biljni i životinjski svijet prijekopotrebnim kisikom te su najveći čovjekov saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.
Foto: Vedran Karuza
Prirodna ravnoteža
Hrvatska je jedna od najšumovitijih europskih država. Čak oko polovine kopnene površine Republike Hrvatske zauzimaju šume, odnosno šumska zemljišta. Većina tih šuma, oko 76 posto, nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pod gospodarenjem Hrvatskih šuma d.o.o. Cilj gospodarenja šumama u Hrvatskoj je održavanje prirodne ravnoteže, a zahvaljujući hrvatskim šumarskim stručnjacima naše šume jedne su od najočuvanijih u Europi, s oko 90 posto prirodnih šuma.
Iznimno velika biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju u našim šumama, kao i velik broj zaštićenih prirodnih područja, dokaz su dobrog i kvalitetnog gospodarenja ovim prirodnim resursom.
Hrvatski šumari već više od dva stoljeća u gospodarenju šumama primjenjuju načelo održivosti i iz šuma se kroz njegu i obnovu uvijek uzimaju manje drvne zalihe od prirasta kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža. Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što se s njima više gospodari.
Princip potrajnostiHrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve ljepše što se s njima više gospodari |
Mlada šuma
Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće dijelove šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i padne jedan hrast, to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća, koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu.
Stoga se nekim vrstama drveća mora gospodariti, šumari kažu na regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama, a na razini gospodarske jedinice ukupna zaliha je unatoč sječi cijelo vrijeme ista ili godinama raste. Tablice regularnih šuma prepoznat ćete po podjeli na dobne razrede.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućuju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama.
U lanjskoj oluji stradala i Veprinačka šumaU olujnom nevremenu koje je prošle godine u srpnju poharalo Hrvatsku napisano je mnogo članaka, ali ponajviše govoreći o području koje je bilo najugroženije – spačvanskom bazenu i Posavini. No oluja je napravila štetu diljem zemlje, a šumari žurno rade na sanaciji i u drugim dijelovima Lijepe Naše. Oluja je na području Učke udarila 21. srpnja 2023. u 16 sati. – Ni kada smo ušli u šumu nismo mislili da će šteta biti velika jer su prve procjene bile tek 2.000 kubika. No kako smo čistili cestu i napredovali, shvatili smo da će šteta biti znatno veća. Ali tek kada smo digli dron, mogli smo spoznati prave razmjere, govori nam Krešimir Delić, upravitelj Šumarije Opatija – Matulji. Kako nam pojašnjava Delić, Šumarija Opatija – Matulji gospodari s 5 gospodarskih jedinica od kojih su dvije prijavile štetu: GJ Učka Opatija gdje je prijavljena šteta manja od 500 kubika te GJ Veprinačke šume u kojoj je prijavljeno 17.500 kubika. Ukupna šteta iznosi bruto 18.110 kubika, uglavnom u gospodarskoj jedinici Veprinačke šume koji su izmjereni i doznačeni. Gledajući vrste, stradala je uglavnom bukva, tako da i sanacija ide u tom smjeru. Sanacija je krenula odmah nakon doznake i sječe te izvoženja polomljene drvne mase koncem kolovoza prošle godine. Uslijedile su jesenska sadnja sadnica koja je započela početkom listopada sadnjom bukovih sadnica u polipropilenske štitnike. Od početka sanacije zasađeno je 14.400 sadnica bukve. Važno je naglasiti kako su sve zasađene sadnice proizvedene u rasadniku Frančeskija o kojem se brine UŠP Buzet, dok je sjeme stiglo iz sjemenskih sastojina bukve koje se nalaze na Učki. Time će se omogućiti genetska stabilnost nove sastojine jer mlade biljčice dolaze od sjemena stabala prilagođenih klimatskim uvjetima koji postoje na Učki. |
