Nedvojbeno je kako su zdravi ekosustavi i resursi unutar sigurnih bioloških granica osnovni preduvjet za opstojnost i dugoročnu održivost poljoprivrednih aktivnosti, stoga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva različitim potporama potiče poljoprivrednike na proizvodne prakse kojima će zaštiti i očuvati okoliš na svom gospodarstvu, a što doprinosi i smanjenju utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju.

Da poljoprivrednici razvijaju svijest o tome svjedoči i podatak kako je do sada iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 156,9 milijuna eura potpora poljoprivrednicima koji provode te prakse, dok je za ekološki uzgoj isplaćeno 247,9 milijuna eura.

Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Tranzicija, digitalizacija i inovacije

Poljoprivreda i okoliš usko su povezani, globalno promatrajući problem rastuće potražnje za hranom dolazi do sve većeg opterećenja za okoliš. Svjedoci smo iznimno turbulentnog razdoblja obilježenog krizama bez presedana koje su nam pomogle osvijestiti vlastitu krhkost i razotkriti slabe točke. U takvim je okolnostima postalo nedvojbeno kako je potrebno usmjeriti dodatne napore prema stvaranju stabilnog, otpornog i samodostatnog sektora proizvodnje hrane, kao jednom od ključnih prioriteta.

Stoga je prošle je godine na snagu stupio Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., kojim je hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganje stavljeno gotovo 3,8 milijardi eura. Uz pomoć ovih sredstava Ministarstvo poljoprivrede u narednom razdoblju nastavlja raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, poticanju digitalizacije i inovacija, no značajan naglasak je upravo na zelenoj tranziciji.

Utjecaj poljoprivrednih aktivnosti na okoliš sve više zaokuplja stručnjake diljem svijeta, koji u suradnji sa znanstvenom zajednicom i državama stvaraju planove za održiviju i sigurniju budućnost. Strateški plan omogućuje ostvarivanje potpora za ekosheme kao jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija unutar izravnih plaćanja na koje se korisnici dobrovoljno obvezuju, a obuhvaćaju intenziviranu raznolikost poljoprivrednih površina, ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 posto unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu, očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, te primjenu ekoloških gnojiva u trajnim nasadima.

Plan uključuje doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije, poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak. Smanjenje korištenja agro-kemikalija doprinosi očuvanju bioraznolikosti, poboljšanju usluga ekosustava za sve stanovnike te očuvanju staništa i krajobraza.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je u suradnji sa stručnjacima, proizvođačima i širom javnosti, izradilo i Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030. kojim se određuju posebni ciljevi i aktivnosti koji će doprinijeti ostvarenju održivog, učinkovitog i konkurentnog sektora hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture.

Morski ekosustavi

More i morski okoliš od strateškog su značenja za Republiku Hrvatsku, zaštita i održivo korištenje vodenog svijeta ključ su za ljudsko postojanje i život na zemlji. More i oceani pokrivaju 70 posto planeta, osiguravaju hranu, energiju i vodu, a ocean apsorbira oko jedne četvrtine svjetske godišnje emisije ugljičnog dioksida, čime se ublažavaju klimatske promjene.

Stoga je od neizmjerne važnosti Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske do 2027., vrijedan više od 384 milijuna eura, koji se nastavlja na dosadašnji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske. Potporom za održivo ribarstvo doprinijet će se, između ostalog, prilagodbi hrvatske ribarske flote i uspostavi ravnoteže između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih napora, a provodit će se i mjere zaštite i obnove kako bi očuvali resurse za buduće generacije.

Između ostalog, cilj je u znatnoj mjeri smanjiti utjecaj na okoliš i klimu te doprinijeti dekarbonizaciji kroz efikasnu potrošnju goriva i inovacije. Ulaganjima u akvakulturu, unaprjeđenje tržišta, te preradu proizvoda ribarstva i akvakulture kroz povećanje kvalitete proizvoda i stvaranje dodane vrijednosti, kao i energetsku tranziciju, povećat će se broj novih proizvoda te dodatno ojačati konkurentnost i otpornost u sektorima ribarstva i akvakulture.

Prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava prioriteti su prema održivom ribarstvu, razvoju sektora ribarstva, unaprjeđenju sustava kontrole i prikupljanja podataka te zaštiti i obnovi bioraznolikosti, stoga Republika Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 146 milijuna eura.

Između ostalog, dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u potrebnu logistiku za odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada sakupljenog od strane ribara tijekom ribolovnih aktivnosti. Ribarski sektor može doprinijeti rješavanju problema morskog otpada sudjelovanjem u njegovu uklanjanju provođenjem prakse koja u hrvatskoj nosi naziv KRMA – Koćarski Ribolov i Morski otpad. Ovakve akcije za cilj imaju izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, ali i podizanje svijesti o važnosti zaštite mora na terenu, što može pridonijeti ne samo očuvanju bioraznolikosti nego i poboljšanju ribarstva.

Dodatno, samo za projekte koji u cilju imaju sigurna i čista mora kroz jačanje znanja o morskom okolišu, na raspolaganju je alokacija od 1,2 milijuna eura.

Spomenuta ukupna financijska omotnica koja je Hrvatskoj na raspolaganju kroz novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu sedma je po veličini prema iznosu sredstava, od ukupno 26 država članica.

Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL