Onečišćenje okoliša dugotrajni je globalni problem o kojemu se počelo debatirati već kasnih šezdesetih, a postao je jednom od gorućih medijskih tema u posljednjih nekoliko godina.

Ovaj suvremeni fenomen direktno je vezan uz razinu potrošnje i način življenja, a u širem kontekstu o njemu možemo govoriti iz perspektive ekonomskog razvoja i siromaštva.

Nekontrolirano gomilanje ostataka otpada, emisija štetnih plinova iz dimnjaka industrijskih postrojenja, dima iz motornih vozila – problemi su koji su počeli nadilaziti nacionalne okvire i reflektirati konzumerističku svakidašnjicu globaliziranog svijeta, a nesrazmjer u statističkim podacima koji se dotiču distribucije dobara i posljedičnog uništavanja je, blago rečeno, zabrinjavajuć.

Pojedinačna odgovornost

Iako se odgovornost često svaljuje na pojedince, pitanje je – kako je uopće pojedinačnim djelovanjem moguće nešto promijeniti? Stoga se i često čeka odgovor institucija na goruće probleme, koji dolazi sporo – ili nikada. Mali ljudi u većini slučajeva prepušteni su svojim djelima, a upravo u zajedničkoj snazi proizašloj iz građanske inicijative ponekad leži korijen veće društvene promjene, za koju je jedini uvjet predanost i altruizam.

Svjetski dan čišćenja jednodnevna je globalna manifestacija čije početke možemo tražiti još u 2008. godini, kada se u Estoniji skupilo pedeset tisuća ljudi, pod okriljem inicijative Let’s Do It!, s ciljem da u petosatnoj volonterskoj akciji očisti cijelu državu, a koliko god takav plan zvučao kao nedosanjani san – rezultati su ispunjeni.

Štoviše, u tako kratkom periodu s državnih šumskih površina uklonjeno je više od deset tisuća tona smeća s troškovima manjim od petsto tisuća eura. Zapanjujuća je činjenica da bi u normalnim okolnostima vladi bilo potrebno čak tri godine i 22,5 milijuna eura kako bi postigli slične rezultate.

U idućim godinama, primjerom Estonije poslužile su se i ostale europske države – godine 2009. Latvija i Litva, 2010. Portugal, Slovenija i Ukrajina – a do kraja 2011. pokret je skupio impresivnih 2,5 milijuna ljudi u šesnaest različitih država, čak i izvan Europe.

Ambiciozni ciljevi

Nakon uspješno provedenog projekta World Cleanup 2012. godine, koji je skupio milijune volontera iz 96 različitih zemalja pomoću regionalnih skupova i sudjelovanja u radionicama, bilo je izvjesno da je došlo vrijeme za postaviti ambicioznije ciljeve.

Godine 2014. na konferenciji u Prištini na Kosovu odlučeno je da je cilj pokreta, koji je globalno odjeknuo, očistiti cijeli planet od ilegalno odbačenog čvrstog otpada, za što je inicijalno bilo planirano do 2018. godine uključiti 380 milijuna ljudi, odnosno 5 posto svjetske populacije – što bi omogućilo stvaranje trajne promjene. Idealna brojka ljudi naposljetku nije angažirana, ali je Let’s Do It! iznjedrio značajne uspjehe – omogućio je povezivanje desetaka milijuna volontera na svijetu.

Prvi Svjetski dan čišćenja održan je 15. rujna 2018. godine, a uspio je ujediniti više od 17,6 milijuna ljudi iz 157 zemalja. Trend rasta nastavio se u 2019. godini, kada se globalnoj akciji čišćenja pridružilo 21,2 milijuna ljudi iz 180 zemalja. Pandemijske godine donijele su pad interesa među volonterima – u 2020. godini više od 11 milijuna ljudi iz 166 država priključilo se akciji, a 2021. priključilo se više od 8,5 milijuna ljudi iz 191 države.

Ove godine Svjetski dan čišćenja održat će se 17. rujna, a svoje snage ujedinit će dvije globalne mreže, Let’s Do It World i Earthday.org, koje su ambiciozno odlučile uspjeti u onome što se u dosadašnjem radu nije realiziralo – aktivirati 5 % populacije diljem 190 zemalja.

– Došli smo do točke u ljudskoj povijesti gdje je jedini put naprijed ujedinjenje; ekološki problemi s kojima se suočavamo mogu se riješiti samo koordiniranim zajedničkim djelovanjem, poručila je Heidi Solba, predsjednica i voditeljica globalne mreže Let’s Do It World.

– Trenutno stanje zagađenja okoliša je kriza. Onečišćenje uništava staništa divljih životinja i na nepredvidive načine počelo je utjecati na naše zdravlje i dobrobit. Na tjednoj bazi ljudi konzumiraju oko 5 grama mikroplastike, što je otprilike masa kreditne kartice. Ta plastika može završiti u našem mikrobiomu i tako poremetiti normalne procese u stanici, dodaje.

Globalna kriza

Također, povodom iščekivane globalne akcije oglasilo se i vodstvo Earthday.org.

– National CleanUp Day ključni je partner Earthday.org u našem nastojanju da skrenemo pozornost na globalnu krizu otpada, posebice plastike. Osim zaštite okoliša, naše volontere aktiviramo za čišćenje kako bi podržali novouvedeni globalni sporazum o plastici. Naš cilj je uložiti najveće svjetske napore u uklanjanje plastike i drugog otpada iz našeg okoliša jednom zauvijek, istaknula je predsjednica inicijative Kathleen Rogers.

‍Glavna poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana čišćenja svakako je poruka zajedništva. Obje organizacije – Let’s Do It World i Earthday.org – imaju široku mrežu partnera i podrške, a ujedinjavanje snaga znači i daljnju gradnju jačih veza u pokretu očuvanja okoliša.

– Stvaramo globalni pokret za svijet bez otpada koji će promijeniti tijek ljudske povijesti. Počevši od čišćenja diljem svijeta, nadamo se da ćete nam se pridružiti na Svjetskom danu čišćenja okupljanjem svojih prijatelja, obitelji i kolega kako bismo zajedno očistili i zaštitili vaše lokalne gradove, ulice i parkove, izjavila je Solba.