Svemir. Nepregledna mračna prostranstva i beskonačni sjaj meteora, zvijezda, galaksija. Unutar galaksija planeti, primordijalne nakupine zvjezdane prašine, svojevrsne kolonije različitih reljefnosti, opskurnih i pretpostavljanih oblika života, ali i još vidljivijeg neživota, koji s naše male točkice u svemiru izgleda krajnje intrigantno, ali i krajnje sumorno.

Naša mala Zemlja u cijelom tom prstenu oko Sunca, valjda jer je oku poznata, djeluje nekako najživotnije, najvedrije i najljepše, a pogled se naprosto gubi u svim tim nijansama tirkiza ispresijecanima zemljanim tonovima. Ovaj planet dom je silnom bogatstvu najrazličitijih oblika života koji obitavaju u najrazličitijim prirodnim kulisama, a opet svi mi, njegovi stanovnici, vodeći svoje svakodnevne živote na relacijama mikroskopskih udaljenosti, nikada nećemo moći pojmiti tu impozantnost, ljepotu, opasnost.

Vozimo se automobilima, svakog dana žvaku koja je nakon dva-tri sata već izgubila okus bacamo u travu, kućne otpatke miješamo u istim kontejnerima – i pokraj svega toga samo jedan jedini dan u godini zahvaljujemo ovom planetu koji život znači.

Dan planeta Zemlje prvi je sveti dan koji nadilazi sve nacionalne granice, ali čuva sve geografske cjelovitosti, premošćuje planine i oceane i vremenske pojaseve, a ipak dovodi ljude diljem svijeta u jedan rezonantni sklad; posvećen je očuvanju harmonije u prirodi, a ipak se oslanja na trijumfe tehnologije, mjerenje vremena i trenutnu komunikaciju kroz prostor.

Margaret Mead, kulturna antropologinja

Prijelomni trenutak

Jedinstveni je to događaj koji se slavi 22. travnja, a kojim se odaje počast postignućima ekološkog pokreta i podiže svijest o potrebi zaštite prirodnih resursa Zemlje za buduće generacije. Svake godine više od milijardu ljudi priključuje se akcijama ovog vodećeg globalnog ekološkog pokreta te sudjelujući u aktivnostima poput skupljanja smeća i sadnje drveća, zajedničkim snagama čine svijet sretnijim i zdravijim mjestom za život.

Prokopavši malo dublje u povijest održavanja godišnjeg događanja, putevi nas vode prema davnoj 1970., kada je premijerno obilježen u Sjedinjenim Državama, uslijed incidenta s masovnim izlijevanjem nafte u Santa Barbari u Kaliforniji 1969. godine. Prijelomni je to bio trenutak u zanemarivanoj povijesti ekoloških zagađenja kada je bilo jasno da se moraju poduzeti konkretniji postupci u nastojanju senzibiliranja javnosti, ali i vladajućih u pogledu sve manje održivosti i sve veće i beskrupuloznije eksploatacije blagodatnih prirodnih resursa.

Na konferenciji UNESCO-a u San Franciscu mirovni aktivist John McConnell stoga je predložio dan u čast Zemlje koji je prvi put zabilježen 21. ožujka 1970. – prvi dan proljeća na sjevernoj hemisferi.

Mjesec dana kasnije senator Sjedinjenih Američkih Država Gaylord Nelson odlučio je konkretizirati prve ekološke pomake predloživši ideju da se 22. travnja 1970. održi nacionalni tečaj o zaštiti okoliša. U tu svrhu angažirao je mladog aktivista Denisa Hayesa da bude nacionalni koordinator.

Naime, epicentar promjena predstavljali su studentski krugovi, a specifični datum 22. travnja nametnuo se iz razloga što je u pitanju bio radni dan koji pada između proljetnih praznika i završnih ispita, kako bi se mobilizirao što veći broj studenata. Hayesov angažman privukao je pozornost širokog ljudstva, te je uz izvjesne napore uspio osposobiti nacionalno osoblje od 85 članova za promicanje događaja širom zemlje, uključivši pritom i široki spektar organizacija, vjerskih skupina i drugih.

Nelson i Hayes stoga su preimenovali događaj u “Earth Day”, iliti ono što danas u Hrvatskoj poznajemo i pod nazivom – Dan planeta Zemlje. Upečatljivi naziv odmah je privukao pozornost medija i zaokupio cijelu zemlju, nadahnjujući 20 milijuna Amerikanaca – u to vrijeme 10 posto ukupne populacije Sjedinjenih Država u ujedinjenju oko zajedničkih ciljeva i iskazivanju kolektivnog otpora protiv dugoročno negativnog utjecaja industrijskog razvoja koji je ujedno zahvatio ljudsko okruženje, narušavajući kvalitetu života i zdravlja i samome čovjeku.

Tisuće koledža i sveučilišta organizirale su prosvjede, a u gradovima, mjestima i zajednicama održavani su masovni skupovi – čime je prvi Dan planeta Zemlje ostao najvećim jednodnevnim prosvjedom u povijesti čovječanstva, koji je ujedno potaknuo i stvaranje niza institucija Agencije za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država, ali i donošenje niza legislativa koje se tiču zaštite okoliša i živog svijeta koji ga nastanjuje.

Svake godine više od milijardu ljudi priključuje se akcijama skupljanja smeća

Senzibiliziranje javnosti

Unatoč tome što su šezdesete i sedamdesete donijele vihor naglih i plodonosnih promjena omogućivši proboj ekološkim temama na razinu svjetske važnosti, Dan planeta Zemlje službeno se počeo obilježavati 1992. godine, kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja.

Naime, prethodno se skupina ekoloških vođa, na pragu devedesetih godina prošlog stoljeća, obratila Denisu Hayesu u želji da ponovo organizira još jednu veliku kampanju za planet, koja je ovaj put postala – globalnom. Mobilizacija impresivnih 200 milijuna ljudi u 141 zemlji pomogla je u poticanju napora za recikliranje širom svijeta i senzibiliranju javnog prostora za zelena pitanja, a senatoru Nelsonu uručena je Predsjednička medalja slobode, najveća čast koja se dodjeljuje civilima u Sjedinjenim Državama — za njegovu ulogu utemeljitelja Dana planeta Zemlje.

Danas se ovaj jedinstveni događaj obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruženja za zaštitu okoliša i prirode.

Također, na Dan planeta Zemlje 2016. Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i 120 drugih zemalja udružile su svoje snage te je donesen Pariški sporazum, čijim potpisivanjem je ispunjen ključni uvjet za realizaciju povijesnog nacrta sporazuma o zaštiti klime koji je usvojen konsenzusom 195 zemalja prisutnih na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2015. u Parizu.

Ekološka svijest stvara se već u djetinjstvu

Rješenje i spas postoje

Kao i svake godine, i ove godine glavni ciljevi i motivacija iza Dana planete Zemlje slijede već oformljen niz koji pokazuju pristranost implementaciji zelenih politika. Kao što ističe glavni inicijator ovog globalnog događanja, a ujedno i najveći svjetski pokretač ekoloških pokreta, EARTHDAY.ORG (EDO) ulaganje u zeleno gospodarstvo jedini je put do zdrave, prosperitetne i pravedne budućnosti.

Ljudski utjecaj nedvosmisleno je kriv za zagrijavanje planeta i tužna je istina da će se neki oblici klimatskih poremećaja osjećati još stoljećima. No, rješenje i spas postoje – a podrazumijevaju zajedničko odmicanje od prljave ekonomije fosilnih goriva i starih tehnologija iz prošlih stoljeća i preusmjeravanje napora u stvaranje ekonomije 21. stoljeća koja vraća zdravlje našem planetu, štiti našu vrstu i pruža prilike za sve.

Cjelokupnu motivaciju dostatno reflektira i ovogodišnji slogan, koji predstavlja produžetak prošlogodišnje kampanje, a glasi »Ulažite u naš planet«. Naime, usmjeren je na angažiranje vlada, institucija, poduzeća i građana, koji svake godine broje više od jedne milijarde, da postanu odgovorni sudionici u ovoj hvalevrijednoj inicijativi.

Godine 2023. moramo se ponovo okupiti u partnerstvu za planet. Poduzeća, vlade i civilno društvo jednako su odgovorni za poduzimanje mjera protiv klimatske krize i paljenje iskre za ubrzavanje promjena prema zelenoj, prosperitetnoj i pravednoj budućnosti. Moramo se udružiti u našoj borbi za zelenu revoluciju i za zdravlje budućih generacija. Sada je vrijeme za ulaganje u naš planet.

Kathleen Rogers, predsjednica EARTHDAY.ORG

Koristi zelene revolucije

Već 2022. godine realizirani su krucijalni pothvati – naime, vlade diljem svijeta donijele su mnoge značajne inicijative zelene politike, no ipak prostora za napredak je napretek, jer gotovo sve zemlje u svijetu nisu na putu da postignu neutralnost stakleničkih plinova (GHG) do 2050. Moguće je zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 ºC, ali odmah i značajno potrebno je djelovati sada, a vlade to ne mogu učiniti same.

Uza sve dva dodatna imperativa jesu postavljena – za razliku od prethodnih ekonomskih revolucija, fokus je usmjeren na spašavanje čovječanstva od klimatske krize i izgradnju zelenih gospodarstava u svakoj zemlji kako bi koristi zelene revolucije bile dijeljene, što se može učiniti samo ako zajedničkim snagama ulažemo u budućnost našeg planeta.

Dan planeta Zemlje podsjetnik je na ljepotu i krhkost našeg planeta. Poziv je to na humanu akciju čiji je cilj zaštititi ovaj jedinstveni komadić svemira za ljepšu budućnost nadolazećih generacija. Sadnjom drveća, čišćenjem smeća, smanjenjem otpada i poduzimanjem drugih radnji za zaštitu planeta moguće je napraviti promjenu.

Iako ona doista jest jedna mrvica u svemiru, svejedno proslavimo Dan planeta Zemlje uz povećanu svijest o akcijama koje barem djelomice možemo primijeniti kako bismo pokazali zahvalnost planetu koji skupa s ostatkom njegovog živog svijeta nazivamo domom.