Šef HDZ-a

Plenković o pucanju mjera praćenja: ‘Ne znam kako je DORH tako lakonski siguran da nije do njih’

Hina

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

»Hrvatska je danas sigurno bolja zemlja nego je bila 2016., rekao je Plenković



»Idemo po povjerenje za drugo poluvrijeme«, poručio je u srijedu premijer Andrej Plenković koji je, osvrćući se na mandat svoje Vlade, ocijenio kako je Hrvatska danas sigurno bolja zemlja nego je bila 2016., kad je njegova Vlada došla na vlast.


Premijer je, gostujući na Hrvatskom radiju, naglasio kako je, u prvom poluvremenu, od 2016., Vlada kontinuirano radila na četiri obećanja koja je dala građanima: političkoj stabilnosti, pravnoj sigurnosti, gospodarskom rastu i društvenu solidarnosti. »Hrvatska je danas sigurno bolja zemlja nego je bila 2016., rekao je u emisiji »A sada Vlada«.


Podsjetio je da su u mandatu njegove Vlade rasle plaće, prosječena je veća za 1. 1150 kuna, mirovine, Hrvatska je imala zdravi gospodarski rast, proračunski višak tri godine, smanjen je javni dug, zemlja je izašla iz procedure prekomjernog proračunskog deficita itd.




Potvrdio je kako je HDZ-u cilj osvojiti na izborima za Sabor 61 mandat, koliko je osvojio i prije nepune četiri godine.


Istaknuo je i kako su skori izbori specifični jer od centra desno postoje HDZ, Domovinski pokret Miroslava Škore i Most, a na drugog se okrupnjuju glasovi koalicije za koju ne vidi da ima neka rješenja. Poručio je kako je važno da se ne ponovi scenarij rasipanja glasova na desnici, pogotovo jer, dodao je, na ljevici više nema onih »balona, prevara poput Kolakušića«.


»Tu se okrupnjuju glasovi ovoj koaliciji koja ne vidim da ima neka rješenja. Ima neke priče o nečemu, ali ne vidim kako bi to i s kojim ljudima mogli izvući Hrvatsku«, rekao je premijer na Hrvatskom radiju.


Afera Vjetroelektrane


Komentirajući aferu Vjetroelektrane, poručio je kako svako koruptivno ponašanje mora biti sankcionirano, te odlučno odbacio prozivke da bi utjecao na DORH.


»U kampanji 2016., upravo je on (Zoran Milanović) bio taj koji je jasno aludirao kako bi on utjecao na DORH. Za razliku od njega, meni ni na kraj pameti nije da utječem na to tijelo«, rekao je premijer na Hrvatskom radiju komentirajući izjavu predsjednika države kako je njegov poziv represivnom aparatu da se pozabavi i aktivnostima vezanim uz EPK Rijeka, opasna poruka.


» Što se tiče mene i HDZ-a, nema nedodirljivih. Što se tiče činjenice da postoje i druga kaznene prijave, rekao sam samo da treba imati ista pravila za sve, to nije pritisak«, naglasio je.


»A što se tiče komentara predsjednika države, to je predsjednik koji ne poštuje Dan državnosti, toga nema nigdje«, rekao je Plenković u emisiji »A sada Vlada«.


Govoreći o aferi Vjetroelektrane, u kojoj je uhićena i bivša HDZ-ova državna tajnica Josipa Rimac, opetovao je kako svako ponašanje koje ima aluzije, a pogotovo ono koje ima vidljive radnje i dokaze koji upućuju na djela koruptivnog karaktera, moraju i bit će sankcionirani.


Najavio je kako će i HDZ-ova tijela povući sankcije, uvjeren je kako će se ići na izbacivanje onih koji su se, umjesto da rade ono za što su imenovani, bavili »praktično zastupanjem interesa nekoga van države«. »To je nedopustivo«, naglasio je i otklonio to od Vlade, HDZ-a, sebe. »Nije u mom habitusu da u prvi trenutak razumijem da si netko takvo nešto dopušta, a imenovan je radi nečeg drugog«, rekao je Plenković.


Opetovao je i kako nije dobro da mjere praćenja puknu i da netko javi onome tko je pod njima da ga se prati. Tko je mogao to reći’, zapitao se premijer, očekujući odgovor na to pitanje i od DORH-a i policije. »Ne znam kako DORH to tako lakonski zna da nije do njih, kako su to ispitali«, rekao je i podsjetio kako to nije prvi slučaj u ovom mandatu. »Imali ste slučaj gdje netko fabricira sms-ove predsjednika Vlade i potpredsjednice i nikom ništa. Koji postupak zbog toga traje, što je napravljeno u vezi toga’«, zapitao se.


Stali iza gospodarstva


Premijer Andrej Plenković u srijedu je u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada«, ocijenio da je Vlada u »koronakrizi« snažno stala iza radnika i poslodavaca te da su njezine mjere pomoći gospodarstvu dobro pogođene i pravovremene.


»Pravodobno smo išli u restriktivne mjere i to je spriječilo potencijalni scenarij kakav smo gledali na sjeveru Italije. Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna. Nikada ni jedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i privatnoga sektora«, ustvrdio je Plenković.


Dodao je da je država kroz naknade za plaće za ožujak, travanj i svibanj izdvojila šest milijardi eura kako bi očuvala zaposlenost.


Istaknuo je da je od početka svibnja do danas zabilježen rast broja osiguranika odnosno novozaposlenih na mirovinskom zavodu za 11 tisuća.


»Dakle, mjere su polučile efekt, ekonomija se reaktivira«, naglasio je premijer.


Kazao je da je Hrvatska bolja zemlja nego što je bila 2016., kada je Vlada započela mandat.


»Rasle su plaće, prosječne plaće su danas veće za 1.150 kuna, rasla je minimalna plaća za 754 kune, rasle su mirovine, imali smo zdravi gospodarski rast, proračunski višak tri godine, smanjili smo javni dug, izvukli zemlju iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i procedure ekonomskih neravnoteža. Ostvarili smo kreditni investicijski rejting, potaknuli reforme u svim sektorima, digli apsorpciju europskih fondova«, rekao je Plenković.


Četiri vala porezne reforme


Ukazao je i na očuvanje reputacije u međunarodnim financijskim institucijama koje nam i dalje drže investicijski kreditni rejting unatoč činjenici da će nam , kao i drugima, past BDP u ovoj godini zbog ove krize.


»Pritom smo našim aktivizmom osigurali Hrvatskoj i hrvatskom narodu sigurnosnu mrežu u idućih sedam godina od 10 milijardi eura iz EU-ova fonda za gospodarski oporavak i još vrlo vjerojatno 11,5 ili 12 milijardi eura koje će doći iz redovito sedmogodišnjeg proračuna«, dodao je.


Podsjetio je na četiri vala porezne reforme, administrativnih rasterećenja i poreznih davanja.


»Više od 9,5 milijardi kuna poreznih rasterećenja, dvije milijarde administrativnih i 1,15 milijardi parafiskalnih. To su ogromni iskoraci, a pritom nismo išli, do ove situacije, u proračunski deficit«, rekao je Plenković.


»Svojim smo utjecajem na financijskim tržištima osigurali sredstva u teškoj situaciji. Svi primaju plaću, sve funkcionira premda nema turista kao lani i dio ekonomije je usporen«, kazao je.


Najavio je da će država i dalje pronalaziti novac za pomoć gospodarskim granama koje će i dalje biti pod utjecajem krize.


Na pitanje o problemima u otkupu dionica Ine od mađarskog Mola rekao da će konzultant Lazard izići s preliminarnom projekcijom 9. lipnja te da će se nakon toga sve vidjeti.