Ovogodišnja turistička sezona bila je uspješna, što potvrđuju i posljednji statistički podaci. Na dan 13. rujna zabilježeno je dvomilijunto noćenje na otoku Rabu i ono je ostvareno svega osam dana kasnije nego rekordne 2019. godine, dok su rezultati za 14 posto bolji u odnosu na prošlu godinu. No, pored fizičkih rezultata uspješnost ove turističke sezone svakako potvrđuju i brojni drugi pokazatelji, uključujući prihode u turističkim djelatnostima, što je od velike važnosti za Rabljane, čija egzistencija u značajnom postotku ovisi o turizmu.

Turizam je generator ne samo iznajmljivačkih ili ugostiteljskih već i svih ostalih djelatnosti, koje bez njega ne bi bile moguće. Puno je još rada na unapređenju turističke ponude Raba kojoj težimo, ali svakako smo na dobrom putu, što dokazuje i nekoliko izuzetno kvalitetnih i odlično prihvaćenih projekata, koji su se pokazali punim pogotkom i koji uvrštavaju Rab na ljestvicu poželjnih destinacija s prepoznatljivom zabavno-kulturnom ponudom i velikim potencijalom za daljnjim razvojem.

Tako poručuje Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, zadovoljno već sumirajući ovogodišnju turističku sezonu. Razgovaramo i o prometnoj povezanosti otoka Raba, zaštiti okoliša te rapskim vatrogascima – temama koje su važne Rabljanima, ali i njihovim gostima.

Prometna povezanost

– Sam geografski položaj otoka je odličan, prije svega zbog minimalne udaljenosti od kopna, svega desetak minuta vožnje trajektom Rapske plovidbe od Mišnjaka do Stinice, i nešto duže vožnje trajektom od Lopara do Valbiske. Pored redovnih lokalnih i međugradskih autobusnih linija koje su otočanima na raspolaganju, za prometnu povezanost otoka s kopnom od posebne je važnosti cjelogodišnja katamaranska linija Novalja – Rab – Rijeka, kao i sezonska katamaranska linija koja preko Raba povezuje Rijeku sa Zadrom, a tu je i brodska povezanost sa susjednim Pagom. Na inicijativu i uz sufinanciranje Grada obnovljena je nekoć uobičajena morska linija koja povezuje mjesta Barbat i Banjol s gradom Rabom te se pokazala punim pogotkom i za lokalno stanovništvo i za turiste, što potkrepljuje i podatak da se na godišnjoj bazi tom linijom preveze do 6.000 putnika.

Kao prednost istaknuo bih blizinu Rijeke kao županijskog središta, ali i blizinu autoputa, odnosno Zagreba do kojega nas dijele otprilike dva sata vožnje. Unatoč zadovoljavajućoj postojećoj prometnoj povezanosti, stalno se radi na poboljšanju njezine kvalitete bez obzira na to je li riječ o lokalnoj, županijskoj ili državnoj cesti. Redovito se, a u skladu s mogućnostima, ulaže u obnovu prometnica, prometnu signalizaciju, zaštitne ograde, nastoji se osigurati nogostupe koji nedostaju…

Koje su investicije, u smislu prometne infrastrukture, u zadnje vrijeme učinjene i koje Gradu Rabu predstoje?

– Unutar dvogodišnjeg razdoblja u planu je nastavak uređenja državne ceste D 105 na potezu od Snuge do Pudarice, zatim završetak uređenja terminala u luci Mišnjak. Započeli su terenski građevinski radovi u sklopu realizacije projekta »Trajektno pristanište nova rampa unutar lučkog područja Lučke uprave Senj u uvali Stinica«, što me posebno veseli s obzirom na velike i dugotrajne napore od strane Grada Raba koji su uloženi kako bi se projekt od izuzetne važnosti za Rab i turizam konačno pokrenuo i proveo u djelo.

Izgradnjom nove rampe osigurat će se minimalni gaz od -5 m, što će omogućiti istovremeno pristajanje dva broda, bočno vezivanje na gatu te priključak vode i struje. Zadaća je lokalne vlasti da u suradnji s državom, ali i svim kompetentnim institucijama, uloži još veće napore kako bi se u skoroj budućnosti spoj između Stinice i Senja te priključak između Senja i Žute Lokve riješio na kvalitetniji način.

Zaštita okoliša

Što Grad Rab poduzima u smislu zaštite i očuvanja okoliša?

– Budući da je očuvana priroda jedno od naših najvećih bogatstva i temelj za glavnu gospodarsku djelatnost turističke destinacije, čija je tradicija duža od 130 godina, briga za njezino očuvanje, kao i buđenje ekološke osviještenosti stanovništva, prioritetni su. Unazad pet-šest godina došlo je do značajnijih ulaganja u zaštitu okoliša na području otoka Raba.

Plan gospodarenja otpadom izrađen je u svrhu definiranja okvira za održivo gospodarenje otpadom, što obuhvaća skup aktivnosti i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada, provedbu sakupljanja, prijevoza, zbrinjavanja otpada te nadzor nad tim aktivnostima i mjerama, a opseg Plana određen je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Novi sustav gospodarenja otpadom temelji se na individualnim, čipiranim spremnicima, odnosno polupodzemnim spremnicima s otpadomjerima s ciljem uspostave sustava koji stimulira i potiče korisnike na odnos prema otpadu kao sirovini.

Kako otok stoji s gospodarenjem otpadom?

– Završen je projekt sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Sorinj, uređen centar za gospodarenje otpadom, pretovarna stanica i reciklažno dvorište, privremeno je riješena sortirnica za koju čekamo konačno rješenje te je uveden novi sustav gospodarenja otpadom, što se pokazalo vrlo učinkovitim. Primjećujem da ekološka osviještenost među ljudima sve više raste. Želimo da naš otok bude čist i da ekologija postane sastavni dio našeg života.

Dundovo d.o.o. vlastitim sredstvima i uz potporu Grada Raba kontinuirano ulaže u modernizaciju i razvoj sustava gospodarenja otpadom, uključujući nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, provođenje raznih edukacija i slično, kao i program pomlađivanja voznog parka, a taj će se proces nastaviti i u narednim godinama.

Izdvaja li gradski proračun dovoljno za zaštitu okoliša?

– Zaštita okoliša postala je jedna od zahtjevnijih proračunskih stavki mnogim jedinicama lokalne samouprave, a činjenica da je Grad Rab prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu za 2020. godinu (više od 30 % proračuna) zauzeo visoko, treće mjesto u Hrvatskoj – što je ujedno i najbolje rangirani mali grad u Primorsko-goranskoj županiji – samo je potvrda dosadašnjeg rada za dobrobit svojih građana po pitanju brige o zaštiti zdravlja i očuvanju okoliša.

Treba spomenuti i energetsku obnovu četiriju škola, projekt »Moj Rab bez azbesta« kojim Grad sufinancira uklanjanja azbestnih krovova kako bi se u konačnici omogućilo zdravije životno okruženje. Zatim rekonstrukciju postojeće javne rasvjete kojom je nešto manje od dvije tisuće rasvjetnih tijela na području cijeloga grada Raba zamijenjeno suvremenim LED svjetiljkama, što značajno smanjuje potrošnju struje za javnu rasvjetu, ali i doprinosi zaštiti okoliša smanjenjem emisije CO2 i svjetlosnog onečišćenja, odnosno ima minimalni utjecaj na ljudsko zdravlje i ekosustav.

Rapski vatrogasci

Što Grad Rab čini u smislu zaštite otoka od požara i kako podupire svoje vatrogasce?

– Budući da smo najšumovitiji otok na Jadranu, Grad Rab nastoji maksimalno i isključivo u dogovoru s vatrogascima i njihovim potrebama skrbiti o Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Proračunski novac namijenjen DVD-u Rab usmjerava se u protupožarnu sezonu, nabavku opreme i vozila, kao i u edukaciju vatrogasaca, a ono što posebno veseli, i u edukaciju budućih vatrogasnih snaga s obzirom na to da interes djece i mladih za uključivanje u vatrogasnu dobrovoljnu obitelj iz godine u godinu raste.

Koliko su brzi, profesionalni, organizirani, educirani i dobro opremljeni dokazuju svakom svojom intervencijom i do sada su uspjeli spriječiti svaki potencijalno veći požar. Grad će im nastojati i dalje pružati podršku i pomoć pri osiguravanju kvalitetnog funkcioniranja ekipe, koja zaslužuje same pohvale svojih sugrađana.

Zajedno s gradskim komunalnim poduzećem Grad je aktivno sudjelovao i financirao projekt izgradnje hidrantske mreže, duge cca pet km, do Sv. Mare, što je ujedno prvi slučaj u našoj povijesti da je i taj dio otoka, do sada bez hidranata, pripremljen za slučaj potrebe. Grad je financirao i uređenja protupožarnih prosjeka i cesta na području Grada, a Pidoka – Mel jedna je od tih protupožarnih cesta.

Osim što ovakvim ulaganjima, uz odličnu suradnju s Hrvatskim šumama, doprinosimo zaštiti od požara i olakšavamo posao našim vatrogascima, to je ujedno i ulaganje u cikloturizam i općenito aktivni turizam, koji sve više dobiva na popularnosti. Prirodne ljepote našeg otoka, koje uključuju šumu Dundo, trebamo čuvati i vrednovati kao jedan od brojnih otočnih bisera.