Dan nakon što je povjerenik Europske komisije za financijsku stabilnost i financijske usluge Jonathan Hill u Europskom parlamentu kazao kako Hrvatska hitno mora rasteretiti banke u procesu konverzije kredita u »švicarcima«, odnosno pronaći neko drugo rješenje koje će zadovoljiti i dužnike i banke, Komisija je našem listu potvrdila da su u bliskom kontaktu s hrvatskom Vladom, koja ih je izvijestila da nastoji pronaći rješenje s bankama.

Ishod razgovora

Od izvora bliskih Vladi doznajemo da »pravih« razgovora s bankama još nema, ali se razmišlja o rješenju kojim bi im se, kako od nas traži Europska komisija, olakšao teret konverzije. Na pitanje znači li to da će se zadužene u »švicarcima« koji su konvertirali svoje kredite vraćati na staro, neslužbeno nam je odgovoreno da »povratka nema«, odnosno da se građanima ne može oduzeti ono što im je Zakonom o potrošačkom kreditiranju omogućeno. To znači, drugim riječima, da će država morati osmisliti neko drugo rješenje kojim će bankama morati smanjiti gubitak nastao konverzijom, što nam potvrđuje i izvor blizak Vladi. Hoće li to biti učinjeno dodatnim poreznim olakšicama za banke ili na neki drugi način, »tek treba vidjeti«, odgovara.

Hill je u četvrtak kazao kako se razmatra i mogućnost pokretanja postupka protiv Hrvatske zbog nepoštovanja europskih propisa, no u Bruxellesu ne otkrivaju kad će, ako ih bude, poduzeti daljnje korake. Ističu tek da će razmotriti hoće li rješenje biti u skladu s pravilima zajedničkog tržišta i obvezama koje je Hrvatska preuzela u okviru europskog zakonodavstva. U međuvremenu su sve opcije otvorene, uključujući i pokretanje postupka protiv Hrvatske. Prema neslužbenim informacijama, teško je očekivati da će Komisija pokretati postupak prije nego što bude poznat ishod razgovora s bankama.

Konverziju je dosad već prihvatilo 95 posto zaduženih u francima, od kojih ih je 85 posto kredite i konvertiralo. Prema Vladinim podacima, konverzija je smanjila glavnicu kredita za 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, gubitak banaka se, kažu Vladini podaci dobiveni iz 11 banaka, povećava na 7,6 milijardi kuna.

Oprost poreza

Udruga Franak jučerašnjim je priopćenjem odgovorila da banke nisu ništa izgubile jer će imati trošak od oko pet milijardi kuna, koliko su im dužnici ionako preplatili kroz nezakonito naplaćene i zatezne kamate. Reagiraju na izvješće o konverziji koje kaže da učinak konverzije iznosi 6,6 milijardi kuna plus jednu milijardu kuna preplate umanjene za manjak preplate, što je ukupno 7,6 milijardi kuna. Banke će na temelju konverzije imati trošak od 5,2 milijarde kuna, ali im država posredno vraća i 1,3 milijarde kuna kroz oprost poreza na dobit, što znači da banke na kraju nisu izgubile ništa – zaključuju u udruzi.

Prema riječima Gorana Aleksića iz udruge Franak, nedopustivo je da Vlada pregovara s bankama, a da javnost o tome ne zna baš ništa. Udruga je još u ožujku od Ministarstva financija zatražila na uvid predarbitražni zahtjev banaka, no nije ga dobila. Banke su, naime, navodno spremne na arbitražu u Washingtonu, zbog čega Vlada s njima i pregovara, dok u udruzi Franak smatraju da je skrivanje informacija o tome kršenje prava na pristup informacijama, koje izaziva nepovjerenje u rad Vlade. Država bankama, napominju, treba propisati porez na aktivu, čime će se izbjeći potencijalna šteta za Hrvatsku u slučaju da banke pokrenu arbitražu. S druge strane, ne treba isključiti ni mogućnost da banke prijetnjom arbitraže samo žele državu natjerati da sama pronađe rješenje za njih.