Više slovenskih umjetnika i aktivista osudilo je u petak postavljanje bodljikave žice na granici sa Hrvatskom, rekavši da ona simbolizira sve primjetniju militarizaciju društva.

“Umjesto osnovne  solidarnosti prema izbjeglicama država na južnoj granici  izvodi vojnu represiju”, upozorili su sudionici tribine o problematici migranata i dilema s kojima se suočavaju Europa i svijet, na tribini održanoj u Društvu slovenskih pisaca (DSP), dodavši kako taj fenomen žica  taj fenomen čini sve  opipljivijim.

Književnik i profesor na Filozofskom fakultetu Boris A. Novak  rekao je da je davanje policijskih ovlasti vojnicima, na što se u obrani granice od migranata odlučila slovenska vlada, vrlo problematično.

“Zveckanje oružjem uz granicu može izazvati neželjene posljedice, pa i konflikte razmjera koje nitko ne bi poželio, kazao je Novak, dodavši da se političari nekad ponašaju “kao djeca”.

“Ovo društvo tu infantilnost na žalost prihvaća kao nešto najnormalniije”, kazao je Novak čiji je otac kao partizan  nakon oslobođenja Ljubljane 1945. pomagao ukloniti bodljikavu žicu što su je bile postavile okupacijske vlasti.

Umjesto solidarnosti prema izbjeglicama koji su miroljubivi i s kojima nema incidenata, država je postavila žicu koja nije potrebna, uvodi represiju i miješa se u rad aktivista koji izbjeglicama žele pomoći, kazala je pjesnikinja Barbara Korun. Kao aktivistica Korun je surađivala s humanitarnim organizacijama u pomoći migrantima te tvrdi da se vojnicima i puškama samo potiče atmosfera straha.

“Žicu smrti koja može odnijeti neki život razapela je politika,  a ja ne želim biti suodgovorna za smrt nijednog čovjeka”, pridružila se osudama žice režiserka Maja Weiss.

Ona je za svoj filmski prvijenac “Čuvar granice” dobila nagradu za inovativni pristup filmu na festivalu u Berlinu. Film govori o tri djevojke koje se u avanturi kajacima spuštaju rijekom Kupom.  Pri tome  ih zato što bez njegove dozvole prelaze na hrvatsku stranu rijeke kritizira sredovječni lokalni političar s nadimkom “čuvar granice”, a zaplet nastaje kada se jedna od njih u njega zaljubljuje i odvaja od ostalih.

Slovenske vlasti, ali i mentalitet koji se pokazao oko postavljanja sporne ograde najviše je kritizirao popularni glazbenik i aktivist Miha Blažič  s umjetničkim imenom  “N’toko”, a  posebno tvrdnju vlade da je ograda namijenjena sigurnosti građana.

“Sloveniju nitko nije napao, a vojska postavlja ogradu usred dvorišta ljudi. To je represija koja jača neprijateljski  javni diskurs prema izbjeglicama jer se ljudi identificiraju s jezikom kojim govori vlast, a koji dehumanizira izbjeglice”, kazao je N’toko.

Umjetnicima se u njiihovim nastojanjima da pomognu izbjeglicama i da se ukinu razlozi za postavljanje žica u Europi pridružio i umirovljeni ustavni sudac Matevž Krivic, poznat inače i kao aktivist kojii se bavi zaštitom prava azilanata i problematikom “izbrisanih” Neslovenaca. 

Sudionicima tribine poslao je ispriku što zbog bolesti nije mogao sudjelovati svojom raspravom, ali i poruku da se pridružuje njihovoj mirotvornoj inicijativi.