Slovenski sindikati javnog sektora i predstavnici vlade u utorak poslije podne nisu približili stajališta, pa će se već najavljeni štrajk u srijedu održati, potvrdio je Branimir Štrukelj, tajnik sindikata zaposlenih u odgoju i obrazovanju koji koordinira pregovore sindikata i vlade.

“Štrajk u srijedu zasigurno će biti”, rekao je Štrukelj nakon poslijepodnevnog sastanka s predstavnicima vlade, na kojemu je bilo riječi o prijedlogu vlade o strožim normativima i smanjivanju sredstava za obrazovanje i znanost, te smanjenje plaća i socijalnih nadoknada u javnom sektoru općenito. Dodao je da u pregovorima nije bilo konkretnog napretka, ali da će se pregovori s vladom nastaviti i u srijedu poslije podne unatoč štrajku, te idućih dana.

Da je štrajk neizbježan potvrdio je u utorak u razgovoru za televizijsku postaju A-kanal i ministar rada i socijalne skrbi Andrej Vizjak, koji u ime vlade vodi pregovore sa sindikatima.

Vizjak je rekao da je bilo nerealno očekivati da će sindikati većeg dijela javnog sektora otkazati najavljeni štrajk. Prema njegovim riječima, vlada je već pokazala spremnost na popuštanje kad je riječ o smanjenju plaća javnog sektora radi stabiliziranja javnih financija, dok su sindikalni predstavnici tek poslije podne pokazali sklonost da pregovaraju. ”Nadam se da ćemo već sutra nastaviti pregovore i naći neke zajedničke točke. Vlada je i ranije pokazivala spremnost na popuštanje, želimo naći dogovor i kompromisni srednji put”, rekao je Vizjak za A-kanal.

Vizjak je rekao da onima koji u srijedu budu štrajkali vrijeme provedeno u štrajku neće biti plaćeno. Prema važećem slovenskom zakonu o štrajku, vrijeme provedeno u štrajku u pravilu se ne plaća, osim ako je riječ o kršenju kolektivnog ugovora, što vlada za sada nije učinila, rekao je Vizjak.

Prema najavama sindikata javnog sektora koji će sudjelovati u štrajku, štrajk bi mogao obuhvatiti oko 100.000 zaposlenih u školstvu, znanosti, državnoj upravi, policiji, carini, dječjim vrtićima i zdravstvu.

Štrajk će započeti ujutro u šest sati, a budući da štrajk podržavaju i sindikati u policiji i carini, prema navodima slovenskih medija mogao bi rezultirati i sporim odvijanjem prometa na graničnim prijelazima s Hrvatskom, jer će policija i carina prosvjedovati “temeljitijom” provedbom kontrole nego je uobičajeno.

Sindikati su štrajk najavili kako bi izrazili prosvjed protiv plana vlade da u okviru stabilizacije javnih troškova i planiranog rezanja fiskalnog deficita s lanjskih 6,4 na tri posto u ovoj godini provede obiman paket štednje od 812 milijuna eura. Paket bi parlament trebao usvojiti u okiviru prihvaćanja rebalansa državnog proračuna za ovu godinu, najkasnije početkom idućeg mjeseca.

Uz smanjenje troškova i plaća zaposlenih u javnom sektoru od sredine godine, paket obuhvaća i smanjivanje naknada za nezaposlene i za porodiljni dopust, prava na nadoknadu za godišnji odmor i povrat troškova prijevoza i niz drugih prava.

Janša: Nećemo popustiti

 Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u srijedu za Slovensku televiziju da njegova vlada, za razliku od prijašnjih, neće popustiti pred sindikatima javnog sektora koji u srijedu započinju štrajk nezadovoljni vladinim paketom mjera štednje koje predviđaju i smanjenje plaća javnih službenika.

 

“Za taj štrajk nema razloga i ne štrajka se dok traju pregovori”, rekao je Janša u razgovoru za Slovensku televiziju, rekavši da su prijašnje vlade popuštale sindikatima javnog sektora koji su zadnjih godina za razliku od realnog sektora bili pošteđeni utjecaja krize, odnosno smanjenju broja zaposlenih i padanju realnih plaća.

“Nakon ovog štrajka problemi neće biti manji nego veći. Slovenija je sada podijeljena na polovicu koja se boji da vlada s mjerama štednje i racionalizacije neće uspjeti i polovicu koja se boji da će vladi uspjeti – a to su oni koji krizu do sada nisu osjetili i misle da se tako može i dalje”, rekao je Janša, dodajući da je država u zadnje tri godine javni sektor financirala preko zaduživanja i da je on predimenzioniran za slovenske financijske mogućnosti.

Janša je rekao da njegova vlada nema “manevarskog prostora”, odnosno alternativu za oštre mjere štednje čiji je cilj prekinuti stalno zaduživanje i rastući fiskalni deficit.

U suprotnom, ako s tim mjerama ne bi uspjela i ako paket mjera štednje sa smanjivanjem plaća u javnom sektoru i nekih socijalnih prava padne u parlamentu ili na referendumu, Europska komisija dat će početkom svibnja Sloveniji negativnu ocjenu u pogledu njene financijske stabilnosti, zaprijetit će joj kaznenim sankcijama, a pogoršat će se kreditni rejting države i mogućnosti njena gospodarskog oporavka, upozorio je Janša.

Tek bi u tom slučaju došlo do prave krize u kojoj bi bilo upitno i financiranje plaća u javnoj upravi jer Slovenija ne bio mogla koristiti sredstva iz kohezijskog fonda Europske unije, a sa negativnom ocjenom Europske komisije i smanjenim kreditnim rejtingom ne bi mogla naći niti kupca za državne obveznice u iznosu milijardu eura kojima namjerava financirati dio ovogodišnjeg proračunskog deficita, u prvom redu kamate na već postojeće kredite u iznosu 700 milijuna eura koje dospijevaju ove godine, upozorio je Janša. Ustvrdio je da ne dramatizira situaciju, nego da je riječ o realnoj slici u kojoj se Slovenjija trenutačno nalazi.

Janša je kazao da njegova vlada za sada nije naišla na razumijevanje sindikata koji se mjerama štednje suprotstavljaju među ostalim i zato “jer ne razumiju postojeću situaciju”.

Slovenski premijer pritom je rekao da je u Sloveniji potrebna i “promjena mentaliteta” kod javnosti koju su prijašnje vlade i oni koji utječu na javno mnijenje uvjeravali da će “iduće godine biti bolje” i da je s promjenama i proračunskim rezovima moguće pričekati.

“Ja ne mogu reći da će iduće godine biti bolje i da mjere štednje možemo izbjeći, to bi bilo vrlo neodgovorno”, rekao je Janša.

Slovenska ekonomija po njegovim se riječima već sada nalazi “na rubu” jer je u tri godine krize izgubila 120.000 radnih mjesta, a u tom je vremenu propalo i 12.000 tvrtki. Zato bi onemogućavanje mjera štednje i smanjivanja zaduženosti i proračunskog deficita po njegovim riječima zapravo bilo “sabotaža slovenskog razvoja”, a Slovenija se tih mjera, kako je dodao, ne mora bojati jer su one pretpostavka ponovnog razvoja i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, po uzoru na europske zemlje koje su te mjere već provele.