Ovo će biti vikend odluke: ako do ponedjeljka Zoran Milanović ne bude imao 76 potpisa zastupnika za sazivanje nastavka konstituirajuće sjednice Sabora, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović moguće će već tada na konzultacijama s Tomislavom Karamarkom i Zoranom Milanovićem najaviti raspisivanje novih prijevremenih izbora. Prije toga, Milanović će pokušati prikupiti potpise svih zastupnika osim 15 Mostovih i 59 HDZ-ovih, ili pak razbijanjem Mosta i preuzimanjem potpisa najmanje četiriju njihovih zastupnika, uz potpise koje dosad ima, pokušati dovesti do nove sjednice Sabora.

Milanović raspolaže s potvrdom barem 72 zastupnika, a preko vikenda pokušat će prikupiti još četiri potrebna potpisa. Sazivanjem sjednice Sabora i izborom predsjednika Sabora SDP i partneri onemogućit će predsjednicu Republike da raspiše izbore i formira svoju tehničku vladu koja bi upravljala zemljom do novih izbora, i izbacila Milanovića iz Banskih dvora. Ona je za ponedjeljak ujutro pozvala na Pantovčak stručnjake za ustavno pravo koji bi joj trebali biti pokriće za takvo tumačenje Ustava i zakona, te bi u tom slučaju jedan od scenarija za izlaz iz ove krize bili novi izbori. 

Budući da u SDP-u smatraju da bi to izazvalo ozbiljnu ustavnu krizu, oni inzistiraju na sazivanju Sabora. Misle da bi im to bila i jako dobra startna pozicija za kasnije formiranje vlade, jer bi bili u psihološkoj prednosti pred HDZ-om. Milanović ovih dana skuplja potpise zastupnika, njegovi emisari hodaju uokolo s formularom za to, i poznato je da ih zasad ima 72. Od ranije ima 66 svojih (gdje su i IDS i manjinci), dobio je podršku Stipe Petrine, a računa i na tri HRID-ova zastupnika, te dva HDSSB-ovca koji su jasno rekli da će podržati konstituiranje, mada to apsolutno ne znači i da bi podržali Milanovića kao premijera, da je to potpuno druga priča. 

Na vrh glave 

Sada mnogo ovisi i o onom jednom zastupničkom mjestu Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida, no on će poržati konstituiranje Sabora samo ako predsjednik ne bude ni iz SDP-a ni iz HDZ-a što je Milanovića dovelo do zaključka da bi trebalo kandidirati za predsjednika »neutralnog« Dragu Prgometa koji bi (iz potpuno neshvatljivih razloga) trebao biti šire prihvaćen od SDP-ovog Josipa Leke, iz razloga što se računa da bi dio zastupnika Mosta mogao ipak glasati za njega. Najmanje četiri do pet, a moguće i šest do osam zastupnika Mosta mogli bi, tvrdi se, podržati ideju o konstituiranju Sabora – iz jednostavnog razloga što im time počinju teći i vlastite beneficije, odnosno lijepa saborska plaćica. Zna se da se dijelu njih Božo Petrov već popeo sa svojim pregovorima na vrh glave, pa je tako u utorak održan i sastanak dijela mostovaca s kojeg je poručeno da Petrovljev potpis kod bilježnika nema nikakvu vrijednost, a toj grupaciji je navodno i cijeli ovaj cirkus s pregovorima postao preskup – svaki odlazak iz Dalmacije ili Slavonije do Zagreba i natrag košta ih i po stotinu eura, pa im sve postaje već malo luksuzan sport. Ako bi oni podržali Milanovića, tada bi šef SDP-a bio i mnogo bliže novoj premijerskoj poziciji, te bi imao veliku psihološku, a time i političku prednost pred HDZ-om.Moguće protivljenje 

No, ne lezi vraže – sjednica Glavnog odbora SDP-a sazvana za danas mogla bi biti samo formalnost, gdje se očekuje da Milanović dobije podršku za odbijanje Mosta i njihova prijedloga o nestranačkom premijeru. No, isto tako, ako se zna da je Josip Leko i krug oko njega nezadovoljan idejom o kandidiranju Prgometa za šefa Sabora, Milanović bi možda mogao doživjeti protivljenja svom planu ondje gdje se najmanje nadao – u vlastitoj stranci. Prgomet bi, naime, bio već drugi SDP-ov kandidat za predsjednika Sabora, nakon Roberta Podolnjaka, koji nije iz samog SDP-a, i upitno je što će Glavni odbor o tome imati za reći. 

Na drugoj strani političkog pola, u HDZ-u, razmišljaju pak kako doskočiti ovom Milanovićevom planu koji bi, uspije li, mogao predstavljati ključni obrat u ovoj političkoj krizi. Po svemu sudeći, HDZ neće ni doći na sjednicu Sabora koju bi sazvao SDP, a ako bi i došli, vjerojatno neće ni istaknuti svog kandidata za predsjednika Sabora. To je naravno taktički manevar – u tom slučaju glasanje bi za predsjednika moralo biti javno, i u HDZ-u misle da bi tada Most ostao jedinstven, odnosno da SDP-ov prijedlog ne bi prošao, i da bi konstituiranje po drugi puta propalo. 

Umjerenija struja 

Ako bi pak Milanović ipak uspio u planu da Sabor počne funkcionirati, u HDZ-u ipak misle da bi tada oni mogli također pokušati formirati većinu. Naravno, za to im je potreban cijeli Most sa svih 15 zastupnika, što postaje sve nerealnije, ali u toj stranci tumače da imaju snažnu podršku izvana da formiraju vlast, da nije slučajno američki potpredsjednik Joe Biden bio nedavno u Hrvatskoj i slično te da bi promjene u samom HDZ-u mogle biti snažan poticaj Mostu da ih ipak podrži.

No, to nije scenarij koji bi bio poželjan za Tomislava Karamarka: u tom slučaju u HDZ-u bi se vrlo brzo desili procesi koji bi Karamarka izgurali iz utrke za premijera, a kandidat bi bio netko iz umjerenije struje HDZ-a, vjerojatno Andrej Plenković. Tada bi, smatra se, takav kandidat koji bi se mogao svrstati pod karakteristiku »stručan«, što Most izričito traži, bio prihvatljiv i cijelom Mostu, i u tom slučaju bi HDZ bio taj koji bi formirao vladu.

Na stolu su dakle tri scenarija: Kolindin, Milanovićev i HDZ-ov bez Karamarka. Više će se znati već ovog vikenda, a rasplet bi se mogao dogoditi već u ponedjeljak. Moguće je i četvrto: da se Sabor formira pa da teku rokovi od 60 plus 60 dana za pokušaj dvije strane za sastav vlade, a ako ni jedan ni drugi ni tada ne uspiju, tada slijede novi izbori garnirani beskrajnim unutarstranačkim sukobima i u SDP-u i u HDZ-u. 

Naciji je međutim ionako već dosadilo čekati, pa je zato možda i najbolje da ovu krizu završimo brzopotezno već početkom idućeg tjedna.