Hrvatski sabor na izvanrednoj bi sjednici, sazvanoj na Vladin zahtjev, formalno trebao odlučiti o istupanju Hrvatske iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom.

Sabor će na toj sjednici raspravljati o novonastalim okolnostima vezanim uz provedbu Sporazuma o arbitraži između vlada Hrvatske i Slovenije. Hrvatske parlamentarne stranke jedinstvene su u stavu da Hrvatska mora izaći iz arbitraže.

Potvrdilo se to u ponedjeljak nakon sastanka premijera Zorana Milanovića s predstavnicima parlamentarnih klubova.

Skandal je izbio nakon što je u javnosti otkriveno kako su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže, Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.

Premijer ne vjeruje da će izlazak Hrvatske iz arbitraže na bilo koji način loše utjecati na hrvatsko-slovenske odnose.

Predsjednik Sabora Josip Leko izvanrednu je sjednicu sazvao za srijedu i četvrtak, no vrlo je vjerojatno da bi ona mogla biti gotova već u srijedu. Naime, u Saboru kažu da postoji dogovor da o temi govore samo klubovi zastupnika, njih 13, ne i zastupnici pojedinačno, što onda bitno skraćuje zasjedanje. 

NOVO 15:28 Glasnogovornik Vlade Nikola Jelić, komentirajući stajalište Europske komisije da će Arbitražni sud nastaviti djelovati čak i ako se Hrvatska povuče iz arbitraže, izjavio je u srijedu da EK nije nadležna za arbitražni sporazum te da je riječ o bilateralnom ugovoru između dviju ravnopravnih članica EU.

“EK nije nadležna za pitanje arbitražnog sporazuma. Riječ je o bilateralnim ugovoru dviju ravnopravnih članica EU”, rekao je Jelić Hini, upitan za komentar.

Europska komisija nešto ranije, u srijedu je istaknula da će Arbitražni sud za pitanje granica između Hrvatske i Slovenije nastaviti djelovati, čak i ako se Hrvatska povuče iz arbitraže.

“Da budemo jasni, čak i ako hrvatski parlament izglasa povlačenje iz arbitraže, Arbitražni sud će ostati i nastaviti s radom. Europska komisija ne vidi održivu alternativu arbitražnom postupku”, rekla je u srijedu glasnogovornica Europske komisije Mina Andreeva na konferenciji za novinare neposredno prije nego što će Sabor izglasati povlačenje Hrvatske iz arbitražnog postupka.

Dodala je da je s tim u vezi komisija izrazila zabrinutost hrvatskoj Vladi u pismu potpredsjednika Fransa Timmermansa, koje je jučer upućeno ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić. U tom se pismu izražava zabrinutost Europske komisije zbog namjera Hrvatske “da se jednostrano povuče iz arbitražnog postupka”.

Andreeva je ponovila da arbitražni sporazum sadrži mehanizme za rješavanje zabrinutosti Hrvatske, a da se pritom očuva u potpunosti rad arbitražnog postupka.

Istaknula je kako Komisija očekuje od Hrvatske, jednako kao što bi očekivala i od Slovenije, da nastavi podržavati rad arbitražnog suda. Dodala je i da snažno ohrabruje Hrvatsku da ostane u arbitražnom postupku te da se drži preuzetih obveza.

Europska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom niti je ona strana u tom postupku.

NOVO 14:12 Europska komisija je u srijedu istaknula da će Arbitražni sud za pitanje granica između Hrvatske i Slovenije nastaviti djelovati, čak i ako se Hrvatska povuče iz arbitraže.

“Da budemo jasni, čak i ako hrvatski parlament izglasa povlačenje iz arbitraže, arbitražni sud će ostati i nastaviti s radom. Europska komisija ne vidi održivu alternativu arbitražnom postupku”, rekla je u srijedu glasnogovornica Europske komisije Mina Andreeva na konferenciji za novinare neposredno prije nego što će Sabor izglasati povlačenje Hrvatske iz arbitražnog postupka.

Dodala je da je s tim u vezi komisija izrazila zabrinutost hrvatskoj Vladi u pismu potpredsjednika Fransa Timmermansa, koje je jučer upućeno ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić.

U tom se pismu izražava zabrinutost Europske komisije zbog namjera Hrvatske “da se jednostrano povuče iz arbitražnog postupka”.

Andreeva je ponovila da arbitražni sporazum sadrži mehanizme za rješavanje zabrinutosti Hrvatske, a da se pritom očuva u potpunosti rad arbitražnog postupka.

Istaknula je kako Komisija očekuje od Hrvatske, jednako kao što bi očekivala i od Slovenije, da nastavi podržavati rad arbitražnog suda. Dodala je i da snažno ohrabruje Hrvatsku da ostane u arbitražnom postupku te da se drži preuzetih obveza.

Europska komisija pomagala je Hrvatskoj i Sloveniji u zaključivanju arbitražnog sporazuma, ali nema nikakve nadležnosti u vezi s arbitražnim postupkom niti je ona strana u tom postupku.

NOVO 14:00 Hrvatski je parlament u srijedu jednoglasno obvezao vladu da pokrene postupak o izlasku iz Arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog pitanja sa Slovenijom.

Slovenija je “teško povrijedila” odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće, kaže se u obrazloženju koje je vlada poslala Saboru uoči sjednice.

“Hrvatska ocjenjuje da Arbitražni sud nije u mogućnosti na način koji se očekuje od neovisnog i stručnog međunarodnog suda, ispuniti svoje zadaće”, stoji u obrazloženju.

“Javno objavljeni razgovori člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije, za koje je potvrđeno da su vjerodostojni otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško prekršena, i to na štetu Hrvatske”, kaže se u obrazloženju.

Prekršena su i pravila i povjerljivost postupka, drži vlada i zato je predložila zaključak kojim ju je Sabor obvezao “na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009., koji je na snazi od 29. studenoga 2010.”.

Za donošenje bile su potrebne dvije trećine svih zastupnika u Hrvatskome saboru, a glasovao je 141 zastupnik.

NOVO 11.38 Slovenija je “teško povrijedila” odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće, kaže se u obrazloženju koje je vlada poslala Saboru uoči sjednice o istupanju iz toga sporazuma.

“Hrvatska ocjenjuje da Arbitražni sud nije u mogućnosti na način koji se očekuje od neovisnog i stručnog međunarodnog suda, ispuniti svoje zadaće”, stoji u obrazloženju.

Vlada je Saboru predložila da je obveže na pokretanje postupka za prestanak sporazuma o arbitraži između hrvatske i slovenske vlade iz studenoga 2009.

“Javno objavljeni razgovori člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije, za koje je potvrđeno da su vjerodostojni otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško prekršena, i to na štetu Hrvatske”, kaže se u obrazloženju.

Prekršena su i pravila i povjerljivost postupka, drži vlada i zato predlalže zaključak kojim bi je Sabor obvezao “na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009., koji je na snazi od 29. studenoga 2010.”.

NOVO 12.00 Saborski klubovi suglasili su se u srijedu da Hrvatski sabor treba obvezati Vladu da pokrene postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, jer je Slovenija u bitnome povrijedila njegove odredbe.

Suglasni su i u ocjeni da je arbitražni postupak diskreditiran i kontaminiran, da je narušeno povjerenje u rad Arbitražnog suda, ali da ekscesi poput ovog ne mogu mijenjati prijateljstvo hrvatskog i slovenskog naroda.

Priča s arbitražom je, na žalost, gotova stvar, ne zbog samovolje Hrvatske, nego zato jer je sporazum prekršila druga strana, za Hrvatsku nema ni razloga, ni mogućnosti da u tom postupku ostane, rekao je Igor Kolman (HNS).

Hrvatska je, kaže, u postupak arbitraže ušla u dobroj vjeri, poštujući međunarodni poredak i cijelo se vrijeme tako ponašala, fer i bez fige u džepu. Zato danas možemo jednoglasno stati iza odluke koju ćemo donijeti, kaže Kolman.

Arbitražni je postupak pravno, politički i moralno diskreditiran, Hrvatska u takvom postupku ne može očekivati pravednu odluku, kaže laburist Dragutin Lesar.

Podsjeća da je 2009. godine bio protiv arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, zbog iskustva da arbitraže često više odlučuju o političkim, a ne pravnim elementima.

Zamjerke tada izrečene ovih su dana pokazale opravdanost tih strahovanja, kaže Lesar. Upozorio je da se u Hrvatskoj govori samo o Savudrijskoj vali, iako je iz objavljenih transkripta vidljivo da se spominju i nasipi na Muri, u Međimurju.

Lesar u novonastaloj situaciji vidi i dobre strane.

Hrvatska ima priliku po prvi puta pokazati odvažnost, da je suverena država, kaže laburist koji ima i poruku za susjede – a sad idemo pošteno, nikakve zamjene arbitra ne mogu vratiti povjernje u arbitražni postupak.

I Vesna Škare Ožbolt (DC) poručuje da je narušeno povjerenje u rad Suda, propituje što će se događati kada Hrvatska dade Vladi ovlaštenje za raskid sporazuma?

Praksa u međunarodnom pravu je siromašna, postoji mogućnost da se postupak nastavi i mimo volje Hrvatske, upozorava Škare Ožbolt i predlaže da se od Vlade traži da uputi zahtjev za okončanje postupka, jer dosadašnji nije vođen u duhu povjerenja.

Reformist Petar Baranović slaže se da Hrvatska mora odmah rasknuti ugovor, te pokazati snagu u konsenzusu i brzinu reakcije.

Slovenija je, naglašava, imenovala novog arbitra, ne obazirući se na poteze Hrvatske.

Dovoljno smo gutali s pozicije dobrosudjedskih odnosa, postupali sporo, mlako i rezervirano, drži reformist i ističe da pozicija Hrvatske nije ista kao kad se potpisivao sporazum.

Hrvatska je danas suverena zemlja i članica EU i NATO saveza, moramo se ubuduće postavljati puno tvrđe, možemo razmatrati stavove Europske komisije, ali oni ne moraju biti obligatorni, kaže Baranović i poručuje da se o suverenititu ozbiljne države ne raspravlja, a ovdje se, dodaje, radi o tome.

I HDSSB-ov Josip Salapić problematizira slovenski prijedlog arbitra, predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronnyja Abrahama. Tvrdi da mu članak 16. dokumenta koji uređuje rad tog suda brani da bude arbitar.

Treba barem dovesti u pitanje može li on biti arbitar, posebno ukoliko mislimo ići na Međunarodni sud pravde. Ako se prihvati njegovo imenovanje, Hrvatska se mora obratiti glavnom tajniku UN-a u pokušaju mirnog rješavanja spora, bez ulaska u meritum o granici, kaže Salapić.

Podsjeća da i nakon odluke o raskidu sporazuma slijedi duga procedura koja traje od tri mjeseca do godinu i pol. Odustati od teritorijalnog mora je isto kao i odustati od svog suvereniteta, zaključio je HDSSB-ovac.

Nije nam ostavljena druga mogućnost nego da izađemo iz sporazuma, suglasan je nezavisni ljevičar Branko Vukšić.

Slovenska strana doprinijela je bitnoj povredi arbiraže, kontaminiran je čitav proces izgubljeno je povjerenje i legitimitet ovog sudovanja, kaže Vukšić koji hvali postupanje Valde, premijera, ali i šefa oporbe.

Hrvatska će iz ovog skandala izaći čista obraza i uzdignute glave, kaže Vukšić.

NOVO 11.28 Nije Arbitražni sporazum problematičan za Hrvatsku nego kršenje toga sporazuma, rekla je u srijedu ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na saborskoj raspravi o istupanju Hrvatske iz toga sporazuma kojim je trebalo riješiti pitanje granice sa Slovenijom.

“Mi nismo u problemu zbog Arbitražnog sporazuma nego zbog kršenja Arbitražnog sporazuma”, rekla je potpredsjednica vlade. “Kršenjem je nanesena trajna šteta predmetu o kojem se donosi odluka”, dodala je.

Šefica hrvatske diplomacije ocijenila je da nije točna teza da je do svega došlo jer je Arbitražni sporazum na štetu Hrvatske.

“Da su slovenski predstavnici procijenili da primjenom Arbitražnog sporazuma mogu postići željeni cilj, ne bi ga imali potrebu kršiti”, istaknula je.

Po njezinim riječima, Hrvatska je željela pitanje granice sa Slovenijom prvo riješiti na Međunarodnome sudu pravde, ali za to nije imala slovenski pristanak. Zato je pristala na međunarodnu arbitražu se pokazalo se da ni to nije moguće.

“Ovo nije dobar trenutak za nas. Hrvatska je zaista željela da se pitanje granice riješi međunarodnom arbitražom, ali to nije moguće”, rekla je.

“Hrvatska je htjela ići na Međunarodni sud pravde, ali za to je potreban pristanak obiju strana, a on nije postojao”, dodala je Pusić.

NOVO 10.54 Hrvatska ne može raspustiti Arbitražni sud, ali se može povući iz postupka arbitraže, istaknuo je premijer Zoran Milanović u utorak na početku izvanredne saborske sjednice, predstavljajući Vladin zaključak o istupanju Hrvatske iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom.

“Dogodio se tzv. mistrial, takva greška u postupku nakon koje se postupak ne može nastaviti”, poručio je Milanović. “Što da radimo? Moramo van”, dodao je.

Vlada predlaže zaključak po kojemu će ju Sabor obvezati na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009. u Stockholmu, zbog bitne povrede njegovih odredbi od strane Slovenije. Skandal je izbio nakon otkrića da su se slovenski predstavnik u Stalnom arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik u međuvremenu su odstupili.

“Mi moramo izaći. Hoće li Arbitražni sud nastaviti s radom, mi s time više nemamo veze”, naglasio je Milanović u sabornici. Po njegovim riječima, Hrvatska ne može “rastjerati” Sud”, ali se može povući. “Sud može nastaviti raditi, ali odluči li išta, mi to ne priznajemo”, rekao je.

Dosadašnji tijek arbitraže o morskoj i kopnenoj granici između dvije države slikovito je opisao riječima da je “dijete rođeno, imalo je svoj razvojni put, ali je u jednom trenutku postalo devijantno” te da “sad treba odgojne metode”.

Milanović je ustvrdio da se Hrvatska nije ogriješila o sporazum iz kojeg mora izaći “čista”. “Igrali smo po pravilima, igrat ćemo i dalje”, najavio je.

Smatra da je skandalom kompromitiran model, pa Hrvatska Sloveniji predlaže dogovor oko nekog novog modela jer je “na ovaj model bačena ljaga”. “Hrvatska nema ugovor o granici ni s kime osim s Mađarskom. Nakon ovoga, tko će pristati na arbitražu”, upitao se Milanović.

NOVO 10.38 Čelnik oporbe i HDZ-a Tomislav Karamarko izrazio je u srijedu, uoči početka izvanrednog saborskog zasjedanja na kojemu se odlučuje o istupanju Hrvatske iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, uvjerenje da će saborski zastupnici biti jedinstveni u toj odluci.

“Očekujem da realiziramo dogovoreno (u ponedjeljak na sastanku premijera Zorana Milanovića s predstavnicima saborskih klubova), da jedinstveno zauzmemo stav, da zadužimo Vladu da izađemo iz ugovora o arbitraži, da Vlada to realizira i da na taj način izbjegnemo prijevaru koja nam je spremana preko Arbitražnog suda, lobiranja Slovenaca i pokušaja da se preko prijevare uzme dio hrvatskog teritorija”, izjavio je Karamarko novinarima.

“Cijenimo njihovo mišljenje, ali ga ne prihvaćamo”, odgovorio je na pitanje kako vidi ocjenu Europske komisije iz koje su poručili kako podupiru arbitražnu proceduru.

“Zahvaljujemo na njihovim sugestijama, naši prijatelji uvijek su nam dobri sugovornici, međutim u pitanju je naš nacionalni, državni interes, mi smo suverena država, ravnopravna članica NATO-a i EU i tako ćemo se postaviti”, rekao je predsjednik HDZ-a.

Hrvatska će, naglasio je, čvrsto braniti svoje interese i mora obraniti svoj teritorij od “ovog pokušaja prijevare”. “Ovo je nisko i taj je Arbitražni sud potpuno kontaminiran”, poručio je Karamarko.

Ocijenio je i da imenovanje predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronnyja Abrahama za novog slovenskog arbitra ništa ne mijenja. “Oni su promijenili svoga člana kao da je ovaj drugi čovjek (arbitar) bolestan ili slomio nogu, kao da u pitanju nije bila podla prijevara”, kazao je šef HDZ-a.

Karamarka se nisu dojmile tvrdnje iz Slovenije da Hrvatska nema pravo jednostrano napustiti sporazum. “A Hrvatska je imala jednostrano pravo na podvalu i prijevaru. Ma nemojte, nismo djeca”, rekao je.

Ne plaše ga ni tvrdnje da Hrvatskoj, istupi li iz arbitražnog sporazuma, prijeti međunarodna izolacija. “Od 1990-ih smo naučili na te tekstove, na razne pritiske, lobiranja. Moramo se postaviti kao suverena, samostalna država, za nju su ginuli najbolji sinovi i neće nas nitko varati”, naglasio je Karamarko.

Nije želio komentirati prepisku predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Sabora Josipa Leke oko predsjedničina sudjelovanja na izvanrednoj saborskoj sjednici. “Nisam čitao, ne bih to komentirao”, rekao je Karamarko.

NOVO 9.54 Hrvatski sabor u srijedu je počeo izvanredno zasjedanje na kojemu odlučuje o istupanju Hrvatske iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, a takav Vladin zaključak predstavlja premijer Zoran Milanović, koji je zastupnicima poručio kako se u arbitražnom postupku dogodila takva greška zbog koje se on ne može nastaviti.

“Dogodila se takva greška u postupku nakon koje se postupak ne može nastaviti. Što da radimo, moramo van”, istaknuo je Milanović.

Vlada je u utorak s telefonske sjednice Saboru uputila prijedlog zaključka po kojemu će parlament obvezati Vladu na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009. u Stockholmu, zbog bitne povrede njegovih odredbi od strane Slovenije.

NOVO 9.38 Predstavnici Građanske inicijative More je kopno u srijedu su ispred Hrvatskog sabora, koji odlučuje o istupanju Hrvatske iz arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, poručili da Sabor treba raskinuti sporazum o arbitraži.

“Smatramo da su stvorene sve pravne i političke pretpostavke za raskid tog sporazuma i da je Hrvatska dobila novu priliku da zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet”, izjavio je predsjednik Inicijativnog odbora Mate Knezović. Iza takve će odluke, uvjeren je, stati cjelokupan hrvatski narod.

Ukoliko Sabor smatra da Hrvatska treba provjeriti stav hrvatskog naroda predlažemo da se raspiše referendum, rekao je Knezović. Ako se, dodao je, ne dogodi ni jedno ni drugo, inicijativa More je kopno će pokrenuti akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnog referenduma na kojemu bi se odlučilo o tom pitanju.

More je kopno smatra da je i za Hrvatsku i za Sloveniju dugoročno najbolje da o razgraničenju na moru i kopnu odlučuju stalni međunarodni sudovi.