RIJEKA – Umjesto da sada prešutne minuse ponovo naprosto pretvore u dopuštene, uz snižavanje kamatne stope, kao što su uostalom prije nekoliko godina dopuštene preko noći pretvorile u prešutne da bi mogle dizati kamatnu stopu, banke spominju ukidanje prešutnih minusa, te nude nove kredite za njihovo zatvaranje.

Zašto to čine, ako im minusi kao takvi, zvali se oni dopušteni ili prešutni, uvijek nose relativno visok i zapravo trajan mjesečni kamatni prihod do 8 posto. Sve i da, dakle, sve ponovo vrate u režim dopuštenih, a što je zapravo HNB i sugerirao u smislu što je preporučio snižavanje efektivne kamatne stope (a ne ukidanje minusa, kao što su pojasnili), i dalje im se to više isplati nego jednom zauvijek »normalnim« kreditom zatvoriti ovaj »vječni«.

Logika koja se nameće jest da banke možda računaju da će sada ljudi dići jedan novi kredit da »zatrpaju« postojeći, prešutni minus, a onda će im od Nove godine ponovo ponuditi minuse – ovaj puta dopuštene. Tako bi mogli umjesto jednog ljudima plasirati dva kredita – onima koji to naravno opet budu htjeli, a računaju da će takvih itekako biti jer građani često teže odlasku u minus. Kako neslužbeno saznajemo u HNB-u, česti su upravo prigovori potrošača, ne toliko na visinu kamatnih stopa (od kojih ih sada HNB želi »spasiti«, iako se postavlja pitanje kako to da je tek sada to primijetio), nego na to što ne mogu dobiti veće minuse, u visini dviju, triju pa i više plaća. Znači, nije samo da banke »uvaljuju« razne skupe proizvode, od čega i žive, nego imamo s druge strane i potrošače koji se ponekad ne znaju obuzdati. I banke na to računaju.

Potrošačka logika

U konačnici bi iz ove regulatorne epizode mogle izaći još i bogatije, jer bi ona mogla rezultirati, prvo novim »bumom« kratkoročnih gotovinskih kredita do kraja 2021. (koji se i inače obično dogodi nakon plašenja ljudi zatvaranjem minusa), plus što bi ih u 2022. mogli namamiti u novo prekoračenje po tekućem, sve uz kamate do 8 posto, a najčešće upravo blizu tih 8 posto. A to je u današnje vrijeme, negativnih kamata na štednju, enorman prinos. Taj bi novi minus bio reguliran, po pravilima i zakonu, što je HNB i htio postići, no i dalje relativno skup i često trajan: tko jednom u minus uđe, obično ga bez novog kredita teško zatvori. Teško se naime prisiliti i disciplinirati da si dokineš neku potrebu u mjesecu u kojem npr. ne možeš zatvoriti kućni budžet.

Nakon najave zatvaranja minusa – koja bi se dakle mogla prebiti preko leđa potrošača, i to dvostruko, prvo činjenicom da mnogi ne mogu ili im sada nikako nije zgodno izaći iz minusa pa makar i skupljeg, a drugo mogućnošću da ponovno u nj uđu – nastalo je svojevrsno komešanje na relaciji HNB – banke. HNB je pogrešno shvaćen, no možda i ne slučajno. Iz Hrvatske udruge banaka su između ostalog komentirali i da »podržavaju inicijative koje… dodatno sprečavaju prekomjerno zaduživanje«. No hoće li ovo zaista ići u pravcu da se zakoči zaduživanje ili će ga još dodatno raspiriti? Odgovorom će se morati pozabaviti regulator, a na dodatnu i dubinsku ekspertizu pozvao je jučer ponovo i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Dodatna ekspertiza

Novinari su ga naime pitali može li Vlada tu što konkretno učiniti za pomoć građanima, a Ćorić je rekao da, s obzirom na to da je gotovo milijun hrvatskih građana »pokriveno« tim problemom, traži od svih da rješenju tog problema pristupe na adekvatan način. Smatra da banke eventualnom umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno i svojim klijentima otvoriti mogućnost da umanjenja na minusu namire u nekom razdoblju koje im neće pričinjati problem i na se na taj način ne dovede u pitanje egzistencija klijenata.

– To je minimum minimuma koji se nakon ovakve prakse treba učiniti, ustvrdio je Ćorić, apostrofirajući da HNB kao regulator bankovnog sustava tom problemu treba pristupiti s dodatnom ekspertizom i vidjeti je li na bilo koji način neka uobičajena praksa zaobiđena te po potrebi reagirati. Kada je riječ o Vladi, situacija će se opservirati te će se u idućem razdoblju pratiti što će se dogoditi. Vjeruje, kaže, u odgovornost svih dionika, prije svega banaka te je siguran da iz ovog možemo izaći bez znatnijih problema, prije svega po klijente banaka.

HNB: Nema masovnih otkazivanja prekoračenja

– Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a, priopćio je jučer HNB. Jednako tako, tvrdi, »nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom, niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja, kažu u HNB-u te poručuju da su obavijesti koje su banke slale klijentima dio redovne revizije »minusa«.