Masovni zločin

Oštra reakcija Japana na uvrštavanje pokolja u Nankingu na popis UNESCO-ve svjetske dokumentacijske baštine

Hina

Odluku je nakon dvogodišnjeg vijećanja donio UNESCO-ov međunarodni konzultativni odbor koji proučava prijedloge 40 zemalja za uvrštavanje na popis Svjetske dokumentacijske baštine



 Japan je u subotu ocijenio “iznimno žalosnim” što je UNESCO uvrstio pokolj u Nankingu u popis Svjetske dokumentacijske baštine i pozvao je na temeljito preispitivanje tog popisa koji se, tvrdi, koristi u političke svrhe.


Dokumenti u vezi s pokoljem u Nankingu, masovnim zločinom što ga je japanska carska vojska 1937. počinila u Kini, sada su na UNESCO-ovu popisu Svjetske dokumentacijske baštine, priopćila je u petak ta UN-ova organizacija.


“Iznimno je žalosno da jedna međunarodna organizacija koja treba biti nepristrana i pravedna, uvrštava te dokumente u popis Svjetske dokumentacijske baštine usprkos opetovanim pozivima japanske vlade”, ističe u priopćenju japansko ministarstvo vanjskih poslova.




“Japanska vlada će kao odgovorna članica UNESCO-a zatražiti preispitivanje tog velikog projekta kako ga se ne bi koristilo u političke svrhe”, dodaje ministarstvo.


“Zahtjev za upis je podnesen na temelju jednostranih kineskih izjava i Japan smatra da su ti dokumenti nepotpuni i problematični što se tiče vjerodostojnosti”, ističe se u priopćenju.


Odluku je nakon dvogodišnjeg vijećanja donio UNESCO-ov međunarodni konzultativni odbor koji proučava prijedloge 40 zemalja za uvrštavanje na popis Svjetske dokumentacijske baštine.


Odbor je na svom zasjedanju od nedjelje do utorka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prihvatio 47 novih zahtjeva.


Pokolj u Nankingu, kao i drugi zločini japanskih vojnika u kontinentalnoj Aziji prije i tijekom Drugog svjetskog rata stalan su povod za  napetost između Pekinga i Tokija.


Kina smatra da je japanska vojska u šest tjedana nakon ulaska u Nanking pobila 300.000 ljudi, a strani stručnjaci drže da je taj broj manji.


UNESCO-ov popis Svjetske dokumentacijske baštine sada ima 348 dokumenata i arhiva sa svih kontinenata, od kamena i pergamenta do tonskih zapisa, navodi ta međunarodna organizacija.