Znanstveno-umjetnički projekt

Na Tasmaniji se gradi ogromna “crna kutija” koja će bilježiti svaki naš korak ka ekološkom samouništenju

T.I.

Diskovi za pohranu već se polako pune podacima, a prvi od njih dolaze s nedavno održanog klimatskog samita COP26. Monolit će biti izgrađen tijekom sljedeće godine i imati će kapacitet pohrane za narednih 30-50 godina



Znanstveno-umjetnički projekt “Earth Black Box” početkom sljedeće godine službeno će biti pokrenut na zapadnoj obali Tasmanije  gdje će na jednoj granitnoj, geološki iznimno stabilnoj stijeni, biti podignut ogromni čelični monolit čija je namjena bilježiti “svaki naš korak” prema klimatskoj katastrofi, pružajući zapis budućim civilizacijama da razumiju što je uzrokovalo našu propast, prenosi Australian Broadcasting Corporation.


Projekt, koji vodi tvrtka za marketinške komunikacije Clemenger BBDO u suradnji s istraživačima Sveučilišta Tasmania, trenutno je u beta fazi i već je počeo prikupljati informacije na svojoj web stranici.


“Crna kutija”, koji će vjerojatno mnoge podsjetiti na Kubrickov film “2001: Odiseja u svemiru”, biti će izrađen od čelika debljine 7,5 centimetara. Struktura je dizajnirana da bude otprilike veličine gradskog autobusa, dimenzija 10x4x3 metra, i kao takav, velik i čvrst, osmišljen je da nadživi ljude na Zemlji, što god da se dogodi.




Na krovu „crne kutije“ će se nalaziti malena solarna elektrana koja će ga napajati energijom, zajedno sa pričuvnom baterijom, a ono najbitnije bit će skriveno unutar debelih čeličnih zidova gdje pokretači projekta namjeravaju ugurati svu silu modernih tehnologija. Naime, unutrašnjost će biti ispunjena diskovima za pohranu čiji će primaran fokus biti na dva skupa podataka.


Jedan od njih bit će precizna klimatološka mjerenja, tj. podaci o temperaturama na tlu i u oceanima, kiselosti oceana i količinama ugljikovog dioksida u atmosferi. Bilježit će se i drugi podaci koji bi mogli razjasniti katastrofu ljudske civilizacije poput promjene u korištenju obradive površine, rasta ili pada svjetske populacije, korištenje energije u svijetu, ali i izdvajanja za vojsku.


Drugi set podataka bavit će se onim kontekstualnima pa će tako monolit koristeći poseban algoritam na svoje diskove aktivno prikupljati novinske naslove i tekstove te objave s društvenih mreža, odnosno sve novosti povezane s klimatskim promjenama.


“Ideja je da, u slučaju da nas zadesi klimatska katastrofa, ovaj neuništivi uređaj za snimanje ostane iza nas, tako da, tko god ostane u životu, ima dovoljno podataka da nešto nauči iz našeg primjera” – pojašnjavaju iz marketinške tvrtke Clemenger BBDO.


Diskovi za pohranu već se polako pune podacima, a prvi od njih dolaze s nedavno održanog klimatskog samita COP26. Monolit će biti izgrađen tijekom sljedeće godine i imati će kapacitet pohrane za narednih 30-50 godina, s planom nadogradnje kako bi mogao snimati podatke kroz stotine, ako ne i tisuće godina.


Iako projekt šalje dodatnu poruku svjetskim liderima o nužnosti djelovanja protiv klimatskih promjena ostaje pitanje kako će netko u dalekoj budućnosti pročitati te podatke čak i ukoliko ostanu netaknuti kroz desetljeća usprkos prijetnjama poput vandalizma ili sabotaže. Njegovi kreatori vjeruju da će buduća civilizacija, koja god ona bila, imati dovoljno znanja da prodre kroz debele čelične zidove i razumije osnovnu simboliku, a onda ne bi trebali imati problema s dekodiranjem podataka, koji će biti zapisani na više različitih načina.


Očito, ljudi se vole pripremati za „smak svijeta“. Dođe li takav sudnji dan, zbog klime ili na neki drugi način, već imamo divovski trezor za sjemenke uvučen u norveški led, a Australija ima vlastitu smrznutu Noinu arku kako bi, potencijalno, spriječila da njena jedinstvena flora zauvijek nestane.