Sastanak u Sarajevu

Jugoistok Europe treba zajedničku vojnu postrojbu: Hrvati i Srbi opet zajedno pod oružjem?

Hina

Hrvatska neće biti, doznajemo, u okviru te brigade, iako je jedan od incijatora njenog osnivanja, budući da je naša zemlja u ovome tijelu promatrač, zajedno s SAD-om, Ukrajinom, BiH i Slovenijom.



SARAJEVO Puna suradnja zemalja jugoistočne Europe na planu obrane nužna je kako bi se odgovorilo pojačanim sigurnosnim rizicima, a jedna od konkretnih mjera je potpuno osposobljavanje zajedničke vojne postrojbe, zaključak je sastanka predstavnika ministarstava obrane država šire regije koji je u srijedu održan u Sarajevu.


Sastanak je okupio oko stotinu sudionika iz četrnaest država-članica programa suradnje ministara obrane jugoistočne Europe (SEDM), zemalja-promatrača te predstavnika NATO-a, RACVIAC-a, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC).


SEDM je inicijativa koju su SAD pokrenule još 1996. godine, a uz Hrvatsku države-članice su i Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Italija, Makedonija, SAD, Slovenija, Srbija, Rumunjska, Turska i Ukrajina.




Hrvatsko izaslanstvo na sarajevskom je sastanku predvodio Dragan Lozančić, pomoćnik ministra obrane za bilateralnu politiku.


Predsjedatelj SEDM-a Gianluigi Magri istaknuo je kako ni ovaj dio Europe nije imun na sigurnosne rizike i izazove u svijetu te kako stoga valja zajednički raditi na pronalažnju odgovora na takve izazove, uključujući i razvitak vojnih i međunarodnih organizacija.  »Prolazimo kroz razdoblje promjena uključujući nestabilno okruženje i smanjene resurse«, kazao je novinarima Magri dodajući kako takvo stanje pogoduje jačanju sigurnosnih rizika od kojih nije imuna ni jugoistočna Europa.


»Vrijeme je da Europa u cijelosti surađuje kako bi se suočila s ovim izazovima«, kazao je Magri dodajući kako je Italija kao trenutačna predsjedateljica SEDM-a tome u cijelosti posvećena.


Po njegovim riječima, jedan od ciljeva je što prije osigurati potpunu operativnost posebne brigade jugoistočne Europe (SEEBRIG) i mogućnost njena djelovanja u kriznim situacijama. kako je kazao, za to postoje tri opcije: sudjelovanje brigade u multilateralnim operacijama, suradnja s nacionalnim brigadama te angažiranje vojnih promatrača iz brigade u operacijama koje bi predvodili UN ili NATO.


»Čvrsto vjerujemo da se uloga ove brigade mora ojačati«, zaključio je Magri.


Hrvatska neće biti, doznajemo, u okviru te brigade, iako je jedan od incijatora njenog osnivanja, budući da je naša zemlja u ovome tijelu promatrač, zajedno s SAD-om, Ukrajinom, BiH i Slovenijom.