HOK i HUS pozdravljaju donošenje zakona o naplati poreznog duga građanima

Donošenje zakona pozdravili su i u Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS) u kojoj ističu kako je »donošenje zakona vrijedan pokušaj olakšavanja učinaka krize onima koji su do sada u njoj najgore prošli – građanima«

ZAGREB – Hrvatska obrtnička komora (HOK) pozdravila je donošenje zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba, koji daje mogućnost otpisa kamata i reprograma glavnice duga, no smatra i kako bi trebalo dati mogućnost prolongiranja poreznog duga i aktivnim obrtnicima te omogućiti duže rokove otplate.

HOK pozdravlja donošenje tog zakona, no ujedno smatra »da bi kvalitetnije rješenje bilo davanje mogućnosti prolongiranja poreznog duga i aktivnim obrtnicima po ovom zakonu, kako bi jednostavnije riješili dug prema proračunu, umjesto pokretanja postupka predstečajne nagodbe, koji je kompliciraniji i skuplji’.

U HOK-u također smatraju da bi duži rokovi otplate duga bili učinkovitiji jer bi se većem broju osoba omogućilo reguliranje duga.

S istim ciljem objavljene su i preporuke Predsjednika Republike, čija što skorija razrada i usvajanje mogu samo pomoći rastućem broju građana opterećenih dužničkom krizom, bez obzira na drugačije interpretacije čelnika Hrvatske udruge banaka, smatraju u HUS-u.

U tom se sindikatu nadaju i da će najavljeni prijedlog zakona biti samo prvi u nizu sličnih poteza te pozivaju Vladu »da konačno oporezuje financijske institucije, te da uvede porez na financijske transakcije«.

Vlada je s današnje sjednice Saboru poslala prijedloga zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba, kojim se uz otpis kamata, predviđa obročna otplata glavnice poreznog duga građana i obrtnika koji su zatvorili obrte.

Po podacima Porezne uprave, građani i obrtnici, njih ukupno 616,4 tisuće, državi na osnovu poreza i doprinosa duguju ukupno 12,7 milijardi kuna, od čega je 7,04 milijardi kuna glavnica, a 5,7 milijardi kuna kamata.

Zakon tim građanima, obrtnicima, kao i poljoprivrednicima i ribarima, daje mogućnost da porezni dug reprogramiraju i otplate u ratama u roku od 36 do 60 mjeseci. Pritom bi im se otpisala kamata, a na glavnicu bi im se obračunala kamata od 4,5 posto i dug bi mogli otplatiti u roku od 36 do 60 mjeseci. Također imaju i mogućnost otpisa kamate i plaćanja glavnice duga u cijelosti.

Glavnina duga odnosi se na obrtnike koji su prestali s radom i njih je 105,9 tisuća s ukupnim dugom od 9,2 milijarde kuna (glavnica 4,8 milijardi i kamata 4,4 milijarde kuna), dok dug 510,4 tisuće građana iznosi ukupno 3,5 milijardi kuna (glavnica 2,2, a kamata 1,3 milijardi kuna).

Najveći dio duga odnosi se na doprinose za obvezno osiguranja i ukupno iznosi 8,3 milijarde kuna, od čega je glavnica 4,2 milijarde kuna. Bivši obrtnici za PDV duguju 1,4 milijarde kuna (glavnica je 811,5 milijuna kuna), za porez na dohodaka 1,2 milijarde kuna (glavnica je 687,4 milijuna), a u kategoriji ostalih dugova je 1,7 milijardi kuna koji se odnose na čak 455 tisuća građana. 

Prijedlog Vlade: otpis kamata na porezni dug građana

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba, kojim bi se građanima omogućila otplata poreznog duga uz otpis kamata i reprogramiranje glavnice duga uz kamatnu stopu od 4,5 posto, na razdoblje od najmanje 36, a najviše 60 mjeseci.

Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da se tim prijedlogom želi pomoći građanima, koji u ukupnoj hrvatskoj nelikvidnosti imaju veliki udio od gotovo 18 milijardi kuna neplaćenih obveza, da lakše podmire svoje porezne obveze prema državi.

Država od građana potražuje 12,7 milijardi kuna, od čega sedam milijardi otpada na glavnicu, a 5,7 milijardi na kamate. S kamatom koja je skoro indentična glavnici građanima je nemoguće podmiriti tu obvezu pa predlažemo da se u potpunosti otpiše kamata, rekao je Linić.

Dužnici mogu glavnicu otplatiti jednokratnom uplatom, no kako će i taj iznos teško moći odjednom otplatiti Vlada predlaže plaćanje u mjesečnim obrocima uz rok otplate, ovisno o visini duga, od najmanje tri do najviše pet godina.

Najveći dio državnih potraživanja odnosi se na građane koji nisu uspjeli u poduzetničkim aktivnostima, primjerice na obrtnike koji su ostali dužni doprinose za sebe i za svoje zaposlene, kao i na dio poljoprivrednika koji nisu platili svoje obveze.

Mnogi od njih žele podmiriti dugove radi svoje mirovine i mirovina svojih djelatnika, pa bi ih otpis kamata mogao stimulirati da pristupe nagodbama. Na taj način, osim što bi mogli osigurati naplatu dijela dugova, možda nekog potaknemo da ponovno pokrene poduzetničke aktivnosti, kaže Linić.

Kamata od 4,5 posto je najmanja koju smo mogli ponuditi, ustvrdio je Linić dodavši da Vlada time pomaže građanima u dužničkoj krizi. 