ZAGREB – Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prije dva tjedna, a nakon sastanka vodstva stranke u Karlovcu, objavio je da će se izborni sabor HDZ-a održati 11. lipnja ove godine u Zagrebu. Time bi se konačno trebao zatvoriti ciklus unutarstranačkih izbora u HDZ-u koji je započeo prije više od dvije godine, u proljeće 2020.

Na izbornom saboru izabrat će se deset članova Predsjedništva stranke te Nacionalni odbor, novo tijelo stranke koje je uveo novi Statut HDZ-a donesen u svibnju 2018. godine. U skladu s tim dokumentom članovi Predsjedništva i Nacionalni odbor biraju se na izbornom saboru. Međutim, zbog epidemioloških razloga on se u ove dvije godine nije sazvao budući da na njemu sudjeluje preko 2.000 izaslanika koji moraju boraviti praktički cijeli dan u zatvorenom prostoru. Izborne sabore HDZ je održavao u Zagrebu u dvorani Vatroslav Lisinski. Iznimka se dogodila u srpnju 2009. kada se izvanredni izborni sabor održao u dvorani Cibone nakon što je Ivo Sanader iznenada bio podnio ostavku na funkciju predsjednika HDZ-a.

Otišli ili izbačeni

Najzanimljiviji dio izbornog sabora bit će izbor deset članova Predsjedništva stranke. Za očekivati je da će Plenković i vodstvo stranke željeti osigurati da velika većina njih, moguće i svi, budu ljudi u koje oni imaju povjerenje. Međutim, također je za očekivati da će biti sigurno više od deset kandidata jer će dijelovi HDZ-a i neke županijske organizacije željeti imati svoje predstavnike u Predsjedništvu stranke.

Sadašnji sastav Predsjedništva izabran je još na izbornom saboru HDZ-a u svibnju 2016. godine. Tada je predsjednik HDZ-a bio Tomislav Karamarko, kao prvi izabran po modelu jedan čovjek – jedan glas, a na saboru je za njegovog zamjenika izabran Milijan Brkić. Međutim, Karamarko je brzo potom morao dati ostavku jer nije uspio presložiti Vladu nakon što jer iz nje izašao Most. Potom je Plenković u svibnju 2016. bio izabran za predsjednika stranke. Od deset članova Predsjedništva koji su tada izabrani neki su ili napustili stranku ili su izbačeni iz HDZ-a. Tako je stranku 2017. uoči lokalnih izbora napustio Zlatko Hasanbegović, a nešto kasnije iz nje je bio izbačen Darko Milinović. Tako da je ispalo da zbog korone Andrej Plenković već praktički šest godina vodi stranku s Predsjedništvom na čiji su sastav odlučujući utjecaj imali Karamarko i Brkić koji već dugo nisu u vodstvu stranke.

Unutarstranački izbori u HDZ-u započeli su još u proljeće 2020., taman prije epidemije korone. Prije proglašenja mjera uspjelo se odraditi izbore za predsjednika stranke, njegovog zamjenika i četiri potpredsjednika. Za predsjednika je ponovo pobijedio Andrej Plenković koji je dobio 80 posto glasova, a njegov konkurent, nekadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač, 20. Za zamjenika predsjednika izabran je ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved koji je sa 78 prema 22 posto pobijedio gradonačelnika Vukovara Ivana Penavu. Vrlo brzo nakon toga Penava je napustio HDZ i na lokalnim izborima 2021. za gradonačelnika Vukovara izašao kao kandidat Domovinskog pokreta.

Prijašnji izbori

Iako je i na prijašnjim izborima u HDZ-u bilo nastupanja u blokovima ovoga se puta po prvi put dogodilo da su suprotstavljene grupacije gotovo pa i formalno nastupale kao timovi. Plenkovićev je tim pobijedio u izborima za sve stranačke funkcije koje su se tada birale. Osim njega samoga izabran je i Medved, ali i sva četiri kandidata za potpredsjednika stranke koji su bili dio njegovog tima – predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković, osječki župan Ivan Anušić, te državna tajnica Zdravka Bušić. Bilo je to 15. ožujka 2020. nakon čega su izbori bili prekinuti zbog uvođenja lockdowna i svih drugih mjera vezanih za borbu protiv epidemije korone.

Potom su nastavljeni na samom kraju te 2020. izborom čelnika županijskih organizacija stranke. I ti su izbori potvrdili dominaciju Plenkovića u HDZ-u budući da nije izabran nitko tko nije imao njegovu izravnu ili neizravnu podršku. Najzanimljiviji su izbori bili u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje su kandidati bili ministar obrane Mario Banožić koji je imao izravnu premijerovu podršku i dožupan Josip Dabro koji je oko sebe okupio ekipu koja je željela promijeniti županijsko vodstvo jer ga je smatrala odgovornim za pad podrške birača HDZ-u u istočnoj Hrvatskoj. Pobijedio je Banožić, a Dabro i velika većina njegovih pristaša napustili su HDZ. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije unutarstranački izbori bili su ponovo i prekinuti pa nije održan ni izborni Sabor.

Godinu dana kasnije, ujesen, 2021. ponovo su bili održani izbori u HDZ-u do razine prvih ljudi županija. Naime, Statut HDZ-a usvojen u lipnju 2018. nalaže da se takvi izbori moraju održati u roku od šest mjeseci od održavanja lokalnih izbora.