Oporavak

Gospodarstvo je, čini se, zaista opet živnulo. Travanjski izvoz premašio je i onaj iz pretkrizne 2019.

Jagoda Marić

Robni izvoz iznosio je u travnju 11,4 milijarde kuna i veći je četiri milijarde od prošlogodišnjeg, no povećanje od dvije milijarde kuna u odnosu na pretkriznu 2019. upućuje na to da je u drugom kvartalu doista počeo oporavak gospodarstva



ZAGREB – Hrvatski robni izvoz rastao je u prva tri mjeseca ove godine za 10,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je jučer Državni zavod za statistiku i nisu te brojke iznenađujuće i već su se vidjele u podacima o kretnju BDP-a u prvom kvartalu ove godine. No, DZS je objavio i prve rezultate za razdoblje od siječnja do travnja ove godine, prema kojima je ukupan izvoz bio 41,6 milijardi kuna. To znači da je u travnju, na početku drugog kvartala, robni izvoz iznosio 11,4 milijarde kuna i veći je četiri milijarde od prošlogodišnjeg.


S obzirom na to da je riječ o prvim rezultatima, ti se podaci još mogu promijeniti, ali oni jasno sugeriraju da je izvoz u travnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine rastao više od 60 posto. Visoki rast je očekivan jer je prošlogodišnji travanj bio mjesec najstrožih epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, u određenim granama u europskim tvornicama je bila zaustavljena proizvodnja, a bio je otežan i transport unutar Europe. Ipak, nije izvoz u travnju rastao samo u odnosu na prošlu godinu, nego je njegova vrijednost veća za čak dvije milijarde i u odnosu na travanj iz pretkrizne 2019. godine.


Velike stope rasta


Travanjski podaci upućuju na to da je u drugom kvartalu doista počeo oporavak gospodarstva i da će se zabilježiti značajan rast BDP-a i to ne samo u odnosu na prethodni kvartal, nego i na isti kvartal prošle godine. Osim rasta izvoza, u travnju se dogodio i rekordan rast industrijske proizvodnje od 17,3 posto te promet u trgovini na malo koji je rastao za 34,4 posto. Velike stope rasta očekivane su s obzirom na to da se prošle godine u travnju dogodio i najveći pad. Jednako pravilo vrijedi i za cijeli drugi kvartal u kojem je Hrvatska lani zabilježila pad od 15,4 posto.




Iako je teško očekivati da se ove godine dogode iste brojke samo s pozitivnim predznakom, zanimalo nas je možemo li u drugom kvartalu na osnovi travanjskih pokazatelja očekivati dvoznamenkast rast. Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da se trenutno stvari mijenjaju od tjedna do tjedna, pa da na daljnji razvoj gospodarstva jako može utjecati odluka Velike Britanije hoće li od sljedećeg ponedjeljka zadržati lockdown ili ne.


– Mislim da u drugom kvartalu prema sadašnjim pokazateljima možemo očekivati rast od osam ili devet posto, ali hoće li on biti i veći, ovisit će o onome što se događalo proteklih tjedana i što se trenutno događa, odnosno jesu li velike hotelske tvrtke krenule u značajnije nabavke od proizvođača kako bi se pripremile za turističku sezonu ili su oprezne s obzirom na prošlogodišnje iskustvo, upozorava Lovrinčević. Dodaje da je znakovito i to da su pojedine europske zemlje, među njima i Njemačka, već najavile da će nastaviti potpore gospodarstvu do kraja rujna, a ne isključuje se mogućnosti da se one produlje do kraja godine.


– To dovoljno govori o očekivanjima, a s druge strane sa sigurnošću znamo da će Vlada zadržati potpore za lipanj i ništa dalje od toga, a nismo ni u rebalansu vidjeli da se osigurava novac za njihov nastavak, koliko je god sve još uvijek neizvjesno, upozorava Lovrinčević.
Da je gospodarstvo živnulo, sugerira i to da je osim izvoza rastao i uvoz, ali po nešto nižoj stopi, 4,2 posto.


Prednjači izvoz nafte


U prva tri mjeseca ove godine uvoz je iznosio 47,4 milijarde kuna, pa je vanjskotrgovinski deficit iznosio 17,2 milijarde kuna. Hrvatska je imala pokrivenost uvoza izvozom 63,7 posto, a za četiri mjeseca taj je podatak i nešto bolji. Pokrivenost uvoza izvozom je 64,7 posto, a minus u robnoj razmjeni s inozemstvom je bila 22,7 milijuna kuna.


Kad se promatra izvoz po sektorima u prva tri mjeseca najviše je izvezeno nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 2,4 milijarde kuna, što je dobrim djelom posljedica izvoza domaće nafte u Mađarsku, jer Ina naftu s hrvatskih naftnih polja prodaje MOL-u za preradu u njegovim rafinerijama u toj zemlji. Istovremeno je Hrvatska uvezla nafte i naftnih derivata u vrijednosti od 2,8 milijardi kuna. Slijedi izvoz električnih strojeva, aparata i uređaja, u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna, te medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 2,1 milijardu kuna. Izvoz farmaceutskih proizvoda rastao je 34 posto.


U istom razdoblju najviše je uvezeno cestovnih vozila, u vrijednosti od 3,3 milijarde kuna, te medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od tri milijarde kuna.


Suficit u razmjeni sa SAD-om


Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice Europske unije, gdje je prodano gotovo 69 posto izvezenih roba. Izvoz na tržište EU-a rastao je gotovo deset posto. U susjednu Italiju, koja je godinama najvažniji hrvatski trgovinski partner, izvoz je u prva tri mjeseca porastao gotovo 25 posto, u Njemačku 7,1 posto, a u Sloveniju 7,4 posto. Zanimljiv je podatak da je od siječnja do ožujka porastao izvoz u SAD, za 74,2 posto. U SAD-u završi 3,9 posto hrvatskog izvoza i to se, napominju iz DZS-a, najvećim dijelom odnosi na medicinske i farmaceutske proizvode. Izvoz u SAD u tri je mjeseca dosegnuo gotovo 1,2 milijarde kuna. Istovremeno je uvoz iz te države rastao za 23 posto i nešto je veći od pola milijarde kuna, pa Hrvatska s tom gospodarskom silom ima suficit u robnoj razmjeni.