Zbrinjavanje otpada u PGŽ-u

Eko stožer Marišćina: Ekoplus provodi neželjeni projekt "Gdje i kako sakriti riječko smeće?"

Hina

Prema podacima koje navodi eko stožer, Čistoća je od 1. kolovoza do 12. rujna ove godine na deponij Cere u Labinu i deponij Doroslov u Donjem Miholjcu odvezla 4281,78 tona nerazvrstanog smeća. U mjesec i pol potrošila je 1,4 milijuna kuna samo na prijevoz i naknade za zbrinjavanje i nije jasno kako će to komunalno društvo namaknuti sredstva potrebna za takav režim rada



Predstavnici udruge Krizni eko stožer Hrvatska u četvrtak su ocijenili da je tragično da se sustav zbrinjavanja otpada u Primorsko-goranskoj županiji, koji se temelji na prevoženju smeća do udaljenih lokacija, mljevenju i pretvaranju u gorivo za cementare, proglašava ekološkim sustavom.


“Tragična je činjenica da se županijski sustav zbrinjavanja smeća, koji se bazira na prijevozu smeća tegljačima i trajektima s lokacija udaljenih i po nekoliko stotina kilometara da bi se potom to smeće samljelo i upotrijebilo kao gorivo u cementarama, proglašava ekološkim sustavom gospodarenja otpadom”, stoji u priopćenju.


Iz eko stožera navode da je “nakon niza neuspješnih pokušaja, 30. srpnja počeo  probni rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina” te da “u istom razdoblju započinje još jedan, neželjeni, riječki projekt naziva ‘Gdje i kako sakriti riječko smeće?’“. 




“Osnovni cilj ovog projekta je održavanje promašene investicije centra Marišćina na životu”, smatraju u toj udruzi navodeći da “su metode kojima Ekoplus, nositelj projekta, pokušava obraditi riječko smeće u mehaničko-biološkom postrojenju (MBO) na Marišćini, prisilile riječku Čistoću da 70 posto prikupljenog smeća odvozi na skupo odlaganje širom Hrvatske.” 


Prema podacima koje navodi eko stožer, Čistoća je od 1. kolovoza do 12. rujna ove godine na deponij Cere u Labinu i deponij Doroslov u Donjem Miholjcu odvezla 4281,78 tona nerazvrstanog smeća. U mjesec i pol potrošila je 1,4 milijuna kuna samo na prijevoz i naknade za zbrinjavanje i nije jasno kako će to komunalno društvo namaknuti sredstva potrebna za takav režim rada, ističe ta udruga.


U eko stožeru smatraju da je upitno koliko dugo Čistoća može izdržati takav financijski pritisak, posebno jer, prema njima,  jeftinije labinsko odlagalište Cere više ne može primati taj otpad.


Navode i da je “Čistoća ovih dana krenula u nezakonito odlaganje smeća na području privremenog odlagališta otpada na Marišćini, preuzevši tako rizik mogućih kazni od inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i prirode”, odnosno da Čistoća istresa neobrađeno smeće, iako je istekla trogodišnja dozvola za privremeno skladištenje, a da niti 30 posto smeća, koliko je navodno predano na obradu u postrojenje MBO u Marišćini, nije ispravno obrađeno i zbrinuto. 


U priopćenju iz Kriznog eko stožera Marišćina istaknuli su još i to da je tek počela izgradnja pretovarnih stanica u županiji, odnosno prve Cresu, koje su trebale biti izgrađene prije početka rada centra Marišćina. 


Prema podacima iz županijske uprave, centar Marišćina, u kojem će se obrađivati otpad iz cijele županije,  ima ukupni kapacitet od 100.000 tona otpada na godinu, sada se u njegovim pogonima provode tople probe, a puštanje u operativni rad očekuje se početkom 2016.