Danas se u Vladi održava sastanak premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima vodećih hrvatskih banaka o problemu prešutnih minusa po tekućim računima, koje su banke masovno »uvaljivale« klijentima, kako bi mogle obilaziti kamatni plafon od 8 posto. HNB je to »otkrio« te je bankama naložio da prešutne minuse podvrgnu pravilima koja vrijede i za dopuštene, koje su ove gotovo u zadnje tri godine u potpunosti napustile, baš kako bi ta pravila zaobišle.

Obročna otplata

Tako se od banaka očekuje da snize kamatu na prekoračenja po tekućima te u slučaju potrebe omoguće obročnu otplatu za njihovo zatvaranje, a na što ih propis sada na sili. Banke su, međutim, rekle da bi, ako se kamata limitira, klijenti s najmanjim minusima, koji, naravno, proizlaze iz njihovih malih plaća, a pogotovo mirovina, mogli ostati bez tih minusa. To bi zasigurno bio dodatni udar na standard, pogotovo sad kad rastu cijene hrane, energenata…

Premijer Plenković ponovo je kazao da će se nastojati iznaći rješenje koje neće ugroziti egzistenciju ljudi, a slična poruka poslana je i iz resornog Ministarstva financija, čiji je državni tajnik Stjepan Čuraj jučer rekao da će se i zakonskim izmjenama, ako ih bude, građane nastojati zaštititi od toga da ne izgube minuse od kojih neki i žive. Čuraj je na N1 kazao da će se, za odluku u kom će pravcu zakonske izmjene ići, sačekati današnji sastanak te će se onda odlučiti, temeljem materijala koje je dostavio HNB, koji je i apostrofiran kao onaj koji ima ključnu ulogu (a onda i odgovornost) nadzora.

Zakonske izmjene

Napravljeno je čak pet simulacija raspleta ove situacije, koje će poslužiti kao temelj za prijedlog odluke i zakonskih izmjena. Direktor HUB-a Zdenko Adrović je prošli tjedan dao na znanje da bi dio klijenata mogao ostati bez minusa, i to oni čija su primanja najmanja, a tada je spomenut i prijedlog da se, ako se već ide na spuštanje kamate, ona limitira za nominalnu stopu, koja dakle ne bi uključivala i bankarske naknade (kao što ih uključuje efektivna). Inače, u sjeni rasprave o visini prešutnih minusa i njihovoj previsokoj i nereguliranoj kamati od prosječnih 10,97 posto, gotovo je nezamijećeno prošao najnoviji HNB-ov podatak o nenaplativim ili lošim kreditima banaka, čiji je udio u ukupnima na koncu lipnja malo i pao, odnosno naplata se i poboljšala (udio je 5,1 posto), izuzev za prekoračenja po tekućim računima građana, gdje se naplata – pogoršala. To znači da sve više građana koji koriste minus, kako god da se on zvao (a u 95 posto slučajeva je to skupo prešutno prekoračenje), sve više klizi »u crveno«, dakle u nedopušteni minus, a što je vjerojatno i jedan od razloga zašto se i HNB-u konačno upalila lampica.

Loši krediti

Temom loših kredita bavili su se i PBZ-ovi analitičari u njihovim ovotjednim analizama. Uz zaključak o općem poboljšanju trenda, pa i kada se govori samo o kreditima kućanstvima, gdje je udio nenaplativih sada 7,1 posto, navode da su »pozitivna kretanja rezultat poboljšane kvalitete stambenih kredita koja se može zahvaliti njihovom snažnom rastu induciranog programa subvencija, dok kod gotovinskih kredita i prekoračenja i dalje nastavljamo bilježiti rast udjela, i to povećanje od 0,1 postotni bod na 8,9 posto, odnosno povećanje od 0,3 postotna boda, na 7,8 posto«. Dakle, od 840 tisuća građana koliko ih je u dozvoljenom, odnosno prešutnom prekoračenju, »u crvenom« u smislu nedopuštenog minusa nije niti svaki deseti među njima. Međutim, trend je očito takav da je uz ovako velike kamate sve teže ostati uredan klijent.