glavonošci

INES JABLAN

Neobičan susret. Mijenjali mreže na uzgajalištu pa našli – jedrilca

Krenulo se sa standardnim postupkom mijenjanja mreže kad sam u jednom trenutku na mreži ugledala nešto što do tad nismo viđali na uzgajalištu. Bio je to Jadranski jedrilac. Polako i s velikim oprezom smo ga skinuli s mreže i stavili u kantu koju smo prethodno napunili morem…

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da je Jadransko more stanište 80 posto svih poznatih sredozemnih vrsta glavonožaca?

Znanosti je danas poznato oko 11 000 fosilnih i oko 1 200 recentnih vrsta, pri čemu se nove vrste glavonožaca još uvijek otkrivaju. Od svega toga Jadransko more nastanjuju 42 vrste glavonožaca od čega 15 vrsta liganja, lignjica i lignjuna, 16 vrsta sipa i sipica te 11 vrsta hobotnica.

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da su glavonošci isključivo morske životinje i da ih u slatkim vodama uopće nema?

Svi su jadranski glavonošci predatori i mesožderi (karnivori). Svoj plijen napadaju u svim slojevima mora. Sipe čekaju u pijesku, mušuni i hobotnice u pukotinama stijena, dok lignje u svim slojevima mora love u pokretu, a što ribolovci itekako vješto koriste.

MRKI MUZGAVAC

Jeste li znali da muzgavac može narasti do gotovo 1,5 kilograma težine, ali da ne živi duže od dvije godine?

Mrki muzgavac nastanjuje uglavnom ilovasto pjeskovito i ljušturasto dno, ali i potpuno muljevito, dok je na kamenitom dnu znatno rjeđi. Ako je dno kombinirano od pijeska, šljunka i krupnijeg kamenja mrki muzgavac će rado iskopati rupu pod kamenom i zavući se u nju. Na njegovu žalost, ostatke kopanja ne zna kamuflirati, pa ga svježe izbacani šljunak i pijesak već izdaleka odaju.