glavonošci

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da rane kod glavonožaca zarastaju iznimno brzo i to bez ožiljaka?

Najveći zabilježeni glavonožac pronađen je na Novom Zelandu. To je bio golemi lignjun (Architeuthis princeps, Verrill,1875), dug čak 22 metra. Pored impresivne dužine, ovo biće ima i najveći organ vida. Promjer njegovog oka prelazi 50 centimetara.

INES JABLAN

Neobičan susret. Mijenjali mreže na uzgajalištu pa našli – jedrilca

Krenulo se sa standardnim postupkom mijenjanja mreže kad sam u jednom trenutku na mreži ugledala nešto što do tad nismo viđali na uzgajalištu. Bio je to Jadranski jedrilac. Polako i s velikim oprezom smo ga skinuli s mreže i stavili u kantu koju smo prethodno napunili morem…

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da je Jadransko more stanište 80 posto svih poznatih sredozemnih vrsta glavonožaca?

Znanosti je danas poznato oko 11 000 fosilnih i oko 1 200 recentnih vrsta, pri čemu se nove vrste glavonožaca još uvijek otkrivaju. Od svega toga Jadransko more nastanjuju 42 vrste glavonožaca od čega 15 vrsta liganja, lignjica i lignjuna, 16 vrsta sipa i sipica te 11 vrsta hobotnica.

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da su glavonošci isključivo morske životinje i da ih u slatkim vodama uopće nema?

Svi su jadranski glavonošci predatori i mesožderi (karnivori). Svoj plijen napadaju u svim slojevima mora. Sipe čekaju u pijesku, mušuni i hobotnice u pukotinama stijena, dok lignje u svim slojevima mora love u pokretu, a što ribolovci itekako vješto koriste.