Roman Latinović

Voditelj Službe za antidoping HZJZ-a: "Znanost o dopingu se razvija, ali oni koji sintetiziraju nove tvari uvijek su korak ispred"

Foto ilustracija

Foto ilustracija

Nećete za svaku tvar imati mogućnost detekcije jer može biti riječ o nekoj novoj kemikaliji. To je dosta siva zona koja donosi profite - kaže Latinović



RIJEKA Međunarodna antidopinška agencija (WADA) prije nekoliko je dana najavila razvoj novog postupka u testiranju krvnog dopinga. Riječ je o metodi suhe kapi krvi kojom bi tek nekoliko kapi bilo dovoljno za pouzdanu analizu i otkrivanje nedopuštenih sredstava u krvi sportaša.


– Metoda kapi suhe krvi nije nova i ne predstavlja ništa revolucinarno u svijetu borbe protiv dopinga, ali je metoda koja u situaciji koju imamo s pandemijom koronavirusa može značiti svojevrstan napredak – započeo je Roman Latinović, voditelj Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.


Roman Latinović


– Prije svega u transportu, koji bi bio olakšan. Regularna krv se mora transportirati na određenoj temperaturi, odnosno mora biti hlađena i u roku 48 sati mora doći do laboratorija. Suha krv pak četiri tjedna i dulje može putovati bez ikakvog problema i pritom se neće ništa dogoditi.




Ova metoda je nešto što se planira za budućnost, neke antidopinške agencije koje imaju malo veće budžete mogu raditi na njezinim istraživanjima i mogu si priuštiti da je koriste, ali moraju imati ovlaštene laboratorije koji će to provoditi.


Iz WADA-e se nadaju da bi metoda suhe kapi krvi mogla biti u uporabi do Zimskih olimpijskih igara u Pekingu 2022. godine, dok bi se pojedini aspekti testiranja mogli primijeniti na Olimpijskim igrama u Tokiju iduće godine.


Klasične metode


– To definitivno nije metoda koja bi na bilo koji način mogla izuzeti iz uporabe klasične metode u borbi protiv dopinga, a to su klasična testiranja uzoraka urina i krvi, već samo može biti alternativna metoda. Razmišlja se i o testiranjima iz uzorka kose, što rade neki laboratoriji, a što je posebno zanimljivo jer kosa pamti.


Ako sportaš ima izrast od četiri, pet centimetara, prema brzini rasta kose može se određiti razdoblje kada je neka tvar koja je zabranjena, primjerice neki steroid, bio u organizmu sportaša. Međutim, sportaši i tome mogu doskočiti tako da se ošišaju na ćelavo. Jedan od načina borbe protiv dopinga mogao bi biti i bris grla jer je i slina dobar biološki materijal u kojem se može nešto naći, pitanje je samo koliko dugo se neke tvari nalaze u nekim drugim tjelesnim tekućinama. Ako pričamo o dobrim medijima za testiranje, onda je to svakako urin jer se puno tvari izlučuje putem bubrega i urina.


No, krv je ipak najbolja metoda jer odmah možete uzeti uzorak, dok kod urina morate čekati jer sportaši znaju biti dehidrirani pa kontrolor u nekim slučajevima čak niti nakon pet sati ne uspije dobiti uzorak. Primjerice, kod sportova u kojima sportaši namjerno ne piju tekućinu i namjerno se dehidriraju, kao što je bodybuidling, jer žele stanjiti kožu i postići da im se bolje vide krvne žile jer im to onda donosi bolju ocjenu.


Ja sam liječnik pa ću reći da je to jako loše jer zbog toga sportašu moraju zatajiti bubrezi. Kod dehidriranih sportaša ispraksirani kontrolor može naći krvnu žilu i uzeti uzorak i to je prednost krvi.


Pandemija koronavirusa zaustavila je i aktivnosti antidopinških agencija diljem svijeta, a metoda suhe kapi krvi trebala bi, između ostalog, pojednostaviti provedbu testova čak i u udaljenim regijama, gdje je teško osigurati uvjete za testiranje.


Koronavirus


– Činjenica je da zbog pandemije koronavirusa nećemo moći napraviti planiran broj testiranja, ali definitivno nisam pristaša toga da si sportaši sami pod videonadzorom uzimaju uzorke. Kad uzimate krv, otvarate prirodnu zaštitnu barijeru za organizam, drugo je kad to radi laborant, medicinski tehničar ili netko tko to radi svaki dan i poštuje pravila dezinfekcije, zna kakav pritisak i brzinu će koristiti te ima za to uvježbanu ruku.


Zamislite da tražite od nekog sportaša da si sam uzme kapljicu krvi, može se ozlijediti. Tu se otvara čitav niz novih problema, može se dogoditi da se prejako ubode, dobije infekciju ili napravi nešto krivo u postupku pa će mu netko reći da nije htio dati uzorak. Da biste uzeli uzorak krvi ili urina, neminovno morate imati kontakt, a problem je što bi on u pandemiji trebao biti ograničen.


Stoga smo mi donijeli pravilnik prema kojem smo smanjili kontakt i vremenski ga ograničili koliko god je to moguće, a uveli smo i obavezno nošenje maski. Time je smanjena eventualna manipulacija kojom bi sportaš mogao izbjeći testiranje jer ne može samo reći da je bio u kontaktu s nekime tko je pozitivan i na taj se način izvući. Izbjegavanje dopinške kontrole se maksimalno kažnjava i netko tko nešto uzima probat će iskoristiti mogućnost da u ovim vremenima zaobiđe davanje uzorka. Zato smo u našem pravilniku jasno definirali pod kojim uvjetima sportaš može izbjeći testiranje.


To su povišena temperatura preko 37.5 uz ostale simptome koronavirusa, koje će utvrditi kontrolor na licu mjesta. Volimo sportaše, volimo sport, ali moramo raditi svoj posao i ne smijemo omogućiti da netko hvata krivine pod izlikom koronavirusa – nastavio je Roman Latinović, koji posljednjih sedam godina radi u Službi za antidoping HZJZ-a, ali je svjestan da je borba protiv dopinga svojevrsna borba s vjetrenjačama.


– Doping je varanje sporta i čistih sportaša, a oni koji treniraju i ne koriste nedopuštena sredstva ne smiju biti u podređenoj poziciji u odnosu na one koji će zlorabiti kemijske dodatke. Znanost o dopingu se razvija, ali je problem što su oni koji sintetiziraju nove tvari uvijek korak ispred, a znanost ih na neki način hvata.


Nećete za svaku tvar imati mogućnost detekcije jer može biti riječ o nekoj novoj kemikaliji. To je dosta siva zona koja donosi profite. Iste osobe koje dilaju narkotike i kanabinoide imaju i tvari koje su zabranjene u sportu i to je razlog zašto se njihovo posjedovanje stavilo u kazneni zakon, a kazna može iznositi do 15 godina.