Ususret finalu popularnog showa

MARTINA LINARIĆ Nutricionistica iz “Života na vagi”: “Prehrana čini 80 % uspjeha u gubljenju kilograma”

Ana Braškić

Foto: Press

Foto: Press

Zajedničko svima, kao i kod kandidata prošlogodišnje sezone, je to da gotovo nitko ne doručkuje, da im je prvi obrok kava, nerijetko i jedini do kasno poslijepodne, a tek u večernjim satima svi imaju količinski prekomjeran unos hrane



RTL-ov show »Život na vagi« bliži se svome velikom finalu koje je na rasporedu ove subote, 5. prosinca, kada ćemo napokon doznati tko je od preostalih kandidata skinuo najviše kilograma i odnio pobjedu. Uz trenere Maju Ćustić i Edina Mehmedovića, zasluge idu i nutricionistici Martini Linarić iz Grižana.


Peta sezona showa bliži se svome kraju. Jeste li zadovoljni usvojenim znanjem o prehrani ovogodišnjih kandidata?


– Hmmm, teško pitanje, rekla bih da sam jednim dijelom ekipe jako zadovoljna, a drugim dijelom ekipe pomalo nezadovoljna, odnosno jedna skupina ljudi je zaista shvatila koliko im je segment prehrane važan i da su na pravom mjestu i uz osobu koja im može pružiti toliko korisnih informacija i znanja koja će im itekako koristiti vani, što se tiče odabira hrane, namirnica, ali i pripreme zdravih i kvalitetnih obroka. Taj dio ekipe će puno lakše održavati težinu, odnosno napredovati u daljnjem putu postizanja adekvatne tjelesne težine i prihvaćanja novog sebe, kakvi su oni sada zapravo, potpuno nove osobe, fizički transformirane, i bit će potrebno još dosta vremena da se prihvate takvima, ali i nauče živjeti u ‘’novoj koži’’.


Nove namirnice


Ove sezone kandidati su bili podijeljeni u timove prema svom mjestu stanovanja. Tko je lakše prihvatio promjenu prehrane, ekipa s kontinenta ili ekipa s mora?


– Bez obzira na to što su bili podijeljeni na kontinentalce i ekipu s mora, teško bih tako timski mogla izdvojiti tko je bolji. Više su svoje zanimanje za prehranu pokazali individualno jer su mnogi na temelju svojih rezultata shvatili koliko im je pravilna prehrana bitan faktor u cjelokupnom procesu. Jer su ih nepravilne prehrambene navike i dovele u ovaj show. Prehrana čini 80 posto uspjeha u gubljenju suvišnih kilograma, a to su odmah shvatili Marica, Zdravka kao i Ante te od samoga početka s prehranom bili zaista disciplinirani.


Što je bilo najteže naučiti ovogodišnje kandidate?




– Najteže ih je bilo naučiti da prihvate neke nove namirnice s kojima su se mnogi prvi put susreli. Ponajprije bih tu izdvojila žitarice koje su im zaista bile strane, ali strano im je bilo i doručkovati, jer većina taj obrok nije uopće konzumirala prije ulaska u show. Nerijetko bi njihov prvi obrok bio tek u popodnevnim satima. No, sada nisu imali izbora jer ih je čekao naporan raspored kroz dan i doručak im je ubrzo postao najvažniji obrok u danu.


Foto: Press


Većina bez doručka


Možete li ih usporediti s kandidatima 4. sezone? Tko je lakše usvajao znanja o prehrani?


– Mogu reći da su kandidati 4. sezone zaista prihvatili prehranu od samog početka, odnosno zaista nisu radili probleme, sve što god bi im se našlo na jelovniku iz tjedna u tjedan bez prigovora su pripremili po receptu, pojeli i doslovno slijedili jelovnike. No, ne mogu reći da je bilo manje pitanja u vezi s prehranom u ovoj sezoni, dapače, imali su dosta pitanja, a još uvijek rješavamo neke nedoumice u vezi s prehranom.


Šokirate li se još uvijek kada vidite njihove »dnevnike prehrane« prije ulaska u show? Što im je svima zajedničko?


– Ovogodišnji dnevnici prehrane me nisu toliko iznenadili jer sam, već poučena iskustvom prethodne sezone, znala što mogu očekivati, tj. ne očekivati. Zajedničko svima, kao i kod kandidata prošlogodišnje sezone, je to da gotovo nitko ne doručkuje, da im je prvi obrok kava, nerijetko i jedini do kasno poslijepodne, a tek u večernjim satima svi imaju količinski prekomjeran unos hrane. Prehrana im se bazira na pekarskim te suhomesnatim proizvodima, odnosno industrijski prerađenoj hrani, grickalicama, slatkim zalogajima, a zanimljivo je to da kod nikoga, pa ni kod kandidata koji su s mora, riba nije bila niti jednom na jelovniku. Ako uzmemo u obzir takve prehrambene navike, zaista ne čudi njihova pretilost kao rezultat takvog načina života i loših prehrambenih navika.


Koliko smo mi kao nacija svjesni uravnotežene prehrane?


– Jako malo smo svjesni uravnotežene prehrane, kao i njenog utjecaja i važnosti na naše zdravlje, i to je jedan od vodećih razloga zašto smo među vodećim zemljama prema pretilosti. Žalosno je da takve obrasce ponašanja, odnosno navika, prenosimo i na naše najmlađe, jer ono što je još više izraženo je problem pretilosti djece u Hrvatskoj.


Foto: Press


Privikavanje na povrće


U čemu ljudi s viškom kilograma najviše griješe?


– Najviše je pogrešaka u prehrani, odnosno u nepravilnim prehrambenim navikama, neredovitosti obroka, neplaniranju obroka unaprijed, kada uslijed izgladnjelosti posežu za najdostupnijim zamjenskim, nutritivno siromašnim obrocima, poput pekarskih proizvoda koji su ujedno i prepuni soli ili slatkišima prepunim rafiniranih šećera.


Je li vas začudilo da se neki od kandidata nikada nisu susreli s pojedinim namirnicama, npr. kvinojom. Ipak živimo u vrijeme kada nam takve namirnice nisu nedostupne.


– Da, dosta me začudilo da se nisu susreli s nekim namirnicama, mada ne konkretno sa žitaricama koje su kod većine dosta nepoznate, stoga me možda nepoznavanje kvinoje i nije toliko začudilo. Više me je začudilo to što ne jedu povrće, što su većini njih jela na žlicu s povrćem i mahunarkama bile nepoznanica, tako da je pravo privikavanje bilo na povrće kojeg je na jelovnicima zaista puno i svježeg, ali i kuhanog.


Vlasnica ste nutricionističkog i holističkog centra u kojem radite i s pretilom djecom. Koliko je lako ili teško naučiti djecu da jedu uravnoteženo i zdravo?


– Da, kroz moj centar čiji se rad bazira na holističkom pristupu svakom klijentu, povezanosti i utjecaju prehrane na zdravlje, posljednje vrijeme ponajviše radim s pretilim osobama, pa tako i s pretilom djecom, kod koje je potrebno također korjenitim promjenama navika postepeno doći do adekvatne tjelesne težine, no prvenstveno se to onda radi na promjeni navika čitave obitelji, a posljedično tome tada se mijenjaju i prehrambene navike djece, jer kako sam i na početku rekla, djeca preslikavaju naše navike i ponašanje, odnosno roditelji te bake i djedovi su ti s kojima tada najviše radimo mijenjajući njihove navike kao i pristup djetetu i prehranu djeteta te uvođenje novih prehrambenih navika, obroka, namirnica. Djeca zapravo sve vrlo dobro prihvaćaju, no obrok tada mora biti ukusan i oku primamljiv što uvelike ovisi o tome tko sprema obrok. Uskoro krećemo s programom liječenja pretilosti djece ‘’Daj pet’’ gdje ćemo uz prilagođeni program pružiti kompletnu uslugu i pomoć roditeljima kojima je potrebna stručna pomoć, podrška i znanje u liječenju pretilosti djeteta.


Pretila djeca


U čemu najviše griješe roditelji pretile djece?


– Najveći problem je što roditelji nerijetko zbog nedostatka vremena idu linijom manjeg otpora i pripremaju djeci brze obroke ili ih kupuju vani, a nerijetko i podilaze djeci dajući im samo obroke koje djeca vole i koje će pojesti bez prigovaranja, a koji su nutritivno siromašni, neizbalansirani i ne osiguravaju djetetu dugotrajan osjećaj sitosti, nakon čega dijete vrlo brzo posegne za čokoladama, grickalicama, keksima, čija je pretjerana konzumacija, uz fizičku neaktivnost, siguran put do razvoja prekomjerne tjelesne težine kod djece.


Ovogodišnji kandidati, ako se ne varam, većinom su pokazali da u hrani traže utjehu. Ima li pretilih i sretnih ljudi ili su svi pretili ljudi nesretni?


– Hranu i uživanje u hrani često vežemo uz neke osjećaje, bili oni pozitivni ili negativni, no ne bih mogla generalno reći da su svi pretili ljudi nesretni. To uvelike ovisi o karakteru čovjeka, tj. kako će se tko znati nositi s primjerice negativnim osjećajima ili događajima koji se u životu dogode.


Foto: Press

Foto: Press


Planirajte svoju prehranu


Mislite li da će, nakon što jednom ovoj pandemiji koja je pogodila cijeli svijet dođe kraj, više ljudi imati problema s težinom?


– To bi se zaista moglo dogoditi jer kako smo i u ovom showu imali prilike vidjeti da su kandidati nerijetko jeli iz dosade, zbog negativnih osjećaja, straha od budućnosti, tako nešto se upravo događa velikom broju ljudi kojima je hrana i utjeha i radost ili jednostavno ne znaju što bi sami sa sobom pa puno češće posežu za malim zalogajima jednostavnih ugljikohidrata za koje nekada i nismo svjesni da smo pojeli, a uvelike se mogu odraziti na našu težinu.


Možete li nam za kraj reći kako da iz svega ovoga izađemo zdravi i s istom tjelesnom težinom te steknemo neke nove navike?


– Najvažnije je ostati pribran u svojoj glavi, ne dozvoliti da nas ovo ‘’novo normalno’’ prestraši. Planirajte svoju prehranu, obroke, isprobajte neke nove zdrave recepte, pokušajte uvesti neke nove namirnice u prehranu, poput žitarica, a za međuobroke preferirajte svježe sezonsko voće. Treba ograničiti ili pak potpuno iz prehrane izbaciti rafinirane šećere, kao i proizvode bogate rafiniranim šećerima i svakako okrenuti se više prirodi, šetnjama, kao i vremenu koje ćemo provesti u prirodi sa svojim najmilijima i tako napuniti svoje baterije, ali i odagnati stres koji je postao naša svakodnevica.