JURDANI – Stanovnici Opatije, Matulja, Lovrana i Mošćeničke Drage novu su godinu dočekali zajedno s povećanim cijenama komunalnih usluga, prvenstveno onih vodnih koje su od 1. veljače za prosječno kućanstvo skuplje za oko 29 posto. Blagi gubici u Liburnijskim vodama posljednjih godina u kombinaciji s općim porastom troškova morali su se pokriti većim mjesečnim izdvajanjima za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, a direktor Liburnijskih voda, Komunalca i Libukoma Ervino Mrak navodi da je korekcija cijena bila neminovna jer one nisu mijenjane od 2011. godine bez obzira na sve turbulencije koje su tvrtku od tada potresle.

– U proteklom razdoblju troškovi su nam na nekim stavkama porasli i više od 40 posto, značajno su porasle cijene građevinskog materijala, cijevi, željeza i usluga. Ovim cijenama postići ćemo cilj stabilnog poslovanja, da tvrtka nema ni veliki plus ni minus, rezultati su dobri, pa će cijene u doglednom periodu ostati ovakve osim ako tvrtku ne pogodi nekakav veliki udar inflacije – govori Mrak.

Ono čime bi stanovnici trebali biti zadovoljni recentna je odluka Ustavnog suda, točnije prihvaćanje žalbe na uredbu kojom bi se Liburnijske vode morale spojiti s riječkim ViK-om, što bi, prema riječima direktora, unazadilo funkcioniranje tvrtke i kvalitetu usluge.

– Takvo spajanje nama uopće ne paše jer imamo sve uvjete da bismo mogli opstati sami. Uspješno upravljamo količinama vode, sami vodimo investicije, kadrovski smo opremljeni, imamo naš tim koji obavlja i pripremu, tj. ishodovanje svih dozvola i realizaciju projektnog zadatka. Uredba je izvan snage, tako da ćemo iduće godine samostalni dočekati 140. godišnjicu postojanja vodoopskrbe na području Liburnije – ističe Ervino Mrak.

Porast kvalitete

Sve je veća svijest o vrijednosti i važnosti kontinuiranog pristupa čistoj pitkoj vodi, što na našem području prate i ulaganja u kvalitetu osnovnog životnog resursa. Liburnijske vode trenutno se nalaze pred velikom investicijom moderniziranja vodoopskrbne infrastrukture i sustava odvodnje i pročišćavanja, odnosno pred projektom Aglomeracija Liburnijska rivijera, čija financijska vrijednost iznosi gotovo 80 milijuna eura, od čega su za nešto više od 9 posto zadužene četiri jedinice lokalne samouprave.

– I u posljednjih 20 godina mnogo smo investirali u zamjenu cjevovoda na našoj gotovo 600 kilometara dugoj mreži na području Liburnije, tako da smo postigli rezultat smanjenja vodovodnih gubitaka od nekadašnjih više od 50 posto na današnjih oko 23 posto. Računamo da bi nakon projekta Aglomeracije smanjili te gubitke do 15 posto, što je u biti vrlo nizak postotak, time bismo trebali kupovati manje vode i trošiti manje energije. Projektom bi se dodatno odradila sekundarna vodoopskrbna mreža, mijenjao dio vodoopskrbne infrastrukture, postavio uređaj pročišćivač višeg stupnja koji bi se nalazio do postojećeg u Ičićima, što bi rezultiralo još čišćim morem – kaže direktor Liburnijskih voda, dodavši da će se Aglomeracijom pokriti nedostaci u postojećoj mreži, posebno na mjestima gdje se nalaze glavni vodni kolektori.

Za područja Gornji Kraj i Sveti Petar u Mošćeničkoj Dragi priprema se dokumentacija za proširenje vodoopskrbne mreže te se predviđa da bi u roku od tri godine i ova mjesta mogla dobiti mogućnost priključka, čime bi se praktički u potpunosti riješilo pitanje vodne pokrivenosti Liburnije. Također, Mrak izdvaja da će se prioriteti nakon realizacije velikih investicija fokusirati na zaštitu vode na njezinim izvorištima te održavanje vodozaštitnih zona s obzirom na to da je visoka kvaliteta vode bogatstvo koje svakako treba zaštititi.

Nema isušivanja

Često divlje širenje turističkog sektora, zahuktala gradnja hotela i apartmana s neizbježnim bazenima i sezonski pritisci na lokalnu infrastrukturu sve su učestalija tema u primorskim i pomorskim krajevima diljem države, no kako stvari trenutno stoje, istarski scenarij i vodne restrikcije u najtoplijim ljetnim tjednima ne prijete stanovnicima šireg opatijskog područja.

– Situacija je dugoročno održiva jer smo poprilično racionalizirali sustav distribucije. I prošle godine kad je bila suša, tj. dugačak period bez vode, uspješno smo pokrili sve potrebe jer smo smanjenjem gubitaka vode i reduciranjem tlakova u mreži dosta uštedili. Oko 65 do 70 posto vode dolazi iz naših vlastitih izvora, a vodu kupujemo iz Rijeke i mali dio iz Slovenije, sustav je takav da Slovencima i prodajemo i od njih kupujemo. Najviše kupujemo ljeti kada je potrošnja vode pojačana, ali mi nismo ekstremni kao npr. Krk, koji ima šest puta veću potrošnju ljeti. Liburnija je specifičan kraj koji se bavi isključivo turizmom koji je razvijen i u zimskom periodu, tako da naš omjer zima-ljeto iznosi 1 naprama 2 ili 2,5. Svaka kap vode nam je itekako bitna i trudimo se da vodu na raspolaganju imaju svi 24 sata dnevno – naglašava Mrak, nadajući se da bi Liburnijske vode dodatnu količinu vode za vlastite potrebe i prodaju mogle pronaći na podzemnom izvoru Kristal, koji je trenutno u fazi istraživanja.

Odvajanje biootpada

I sestrinski Komunalac bio je prisiljen povećati cijene svojih usluga početkom godine. Situacija na tržištu energije, goriva, usluga i rada pritisnula je bilancu i ovog poduzeća čiji su računi za prikupljanje komunalnog otpada sada veći za oko 4,50 eura kad je riječ o prosječnom korisniku. Iza Komunalca stoji prošlogodišnja sanacija deponija Osojnica, ulaganje od 45 milijuna kuna, a otpad s Liburnije od 2018. godine prikuplja se novim sustavom te odvozi na odlagalište Marišćina.

– Smanjili smo količinu prikupljenog otpada za 38 posto, a individualnim razvrstavanjem u domaćinstvima dio se odvaja kao miješani, a dio kao korisni otpad koji prodajemo. Preuzeli smo održavanje Osojnice, pet godina moramo provoditi strogi monitoring, kretanja podzemnih voda, količinu i kvalitetu oborinskih voda, temperaturu zemljišta i slično, a nakon toga provodit ćemo blaži monitoring 25 godina – govori Ervino Mrak te najavljuje novost u prikupljanju komunalnog otpada.

Novi zakoni propisuju da komunalna društva moraju izraditi sustave odvajanja i prikupljanja biootpada s ciljem smanjivanja količine prikupljenog otpada i obrade biootpada u humus, odnosno gnojivo, stoga će u Komunalcu stanovnicima podijeliti smeđe kante za ovu namjenu, uz mogućnost da građani biološki otpad kompostiraju sami. Zasebno prikupljanje biootpada na području Opatije kreće od 1. srpnja, dok će se u općinama Matulji, Lovran i Mošćenička Draga ovaj model implementirati do kraja godine.

Nedostatak grobara

Dok je krajem prošle godine u Liburnijskim vodama zajedno sa sindikatom potpisan novi kolektivni ugovor, kojim su plaće 88 radnika promijenjene prvi put od 2009. godine te su porasle za oko 20 posto, oko 140 zaposlenih u Komunalcu nadat će se da će povećanje svojih materijalnih prava ostvariti u ovoj godini. Kako kaže direktor Ervino Mrak, brojke zaposlenih zadovoljavaju potrebe oba komunalna društva, no problem radne snage posebno je izražen kada su u pitanju radnici na odvozu smeća i grobari.
– Danas je problem naći radnu snagu i iz domaćeg bazena, ali čak i iz stranih zemalja, a naći grobara je lutrija. Održavamo 13 groblja, a imamo samo pet grobara, što je premalo, trebala bi nam još barem četiri grobara jer mi radimo sve sami, kopamo rake, čistimo groblja, preuzimamo pokojnike, sami ih prevozimo u Zagreb na kremiranje. Pokušavamo javnim natječajima tražiti ljude i želimo privući radnike – govori Mrak, dodajući da je lani zabilježen rekord u ovom mileniju od čak 400 pokopa. Brojka se proteklih godina kretala od 330 do 350 pokopa godišnje, a prema Mrakovom predviđanju, 2023. godina bi mogla nadmašiti i novi rekord, što bi stavilo dodatan pritisak na radnike i produljilo rokove čekanja na održavanje sprovoda.