KUKULJANOVO – Vladimir Markov s Kukuljanova jedan je od najvećih štovatelja i promotora – glagoljice. Iako bi to bilo nekako normalno u državi koja ima tako veliku i globalno značajnu zanimljivost kao što je vlastito pismo, situacija je potpuno suprotna. Glagoljica se sramežljivo pojavljuje u formi različitih suvenira, posebno na Krku zahvaljujući Bašćanskoj ploči, dok je školski sustavi jedva prepoznaju.

Izuzetak je Istra, konkretno Roč, koji redovito provodi Malu glagoljsku akademiju, dok je od spomenika daleko najvažnija Aleja glagoljaša koja povezuje Roč i Hum. – E vidite, od sada će se na toj listi naći i moje Kukuljanovo. Iako sam i sam kasno otkrio svoju ljubav prema glagoljici, za sve je »kriva« slučajno pronađena knjiga koja je obrađivala povijest pojedinih pisama, od kad smo se prepoznali glagoljica i ja, postali smo nedjeljivi.

Kako, pak, držim da su dvije najznačajnije hrvatske posebitosti himna »Lijepa naša domovina« i glagoljica, odlučio sam ih spojiti. Sam sam napravio odljeve glagoljskih slova kako bih uz pročelje svoje kuće ispisao prvi stih himne. Nadam se da je svima poznat, a ono što bih želio, je da se na taj način potakne veće zanimanje za najznačajniji simbol hrvatske pismenosti i kulture, pojašnjava nam Vladimir Markov koji se već niz godina na zanimljive načine bavi popularizacijom glagoljice.

Suvenir igra »Glagoljica«

Najpoznatiji mu je rad suvenir igra »Glagoljica«, a veliko je zanimanje izazvala i »Edukativna šablona glagoljica latinica«. Markov je i inače poznat po brojnim inovacijama. Uočavaju to i institucije, pa je tako više puta nagrađivan na Inovi kao i za najnovije ostvarenje – edukativno-dekorativne zidne pločice glagoljskih slova od kojih je složio uvodnu strofu »Lijepa naša domovino«. Inova ga je za to nagradila srebrnom medaljom.

– Velik je niz mojih inovativnosti, pa i priznanja, no u komercijalnom smislu sve ide znatno teže, jako se teško probiti na tržište unatoč originalnosti mojih kreacija. Već dugo vremena u fokusu mi je glagoljica, a u zadnjim ostvarenjima nemalu sam pomoć imao i od Klementine Lulić te Denisa Kučeja. S Denisom sam tako kreirao i majice koje na prednjoj strani imaju glagoljicom ispisano RI, dok je otraga hrvatski pleter. Kao i u slučaju himne, i majicom želim naglasiti povezanost glagoljice i hrvatske državnosti, kao i istaknuti da je upravo šire riječko područje najznačajnije po pitanju povijesti, ali i sadašnjosti te budućnosti glagoljice, zaključuje Markov.

Hoće li prepoznati

E sad… hoće li to prepoznati institucije, hoće li zajedno s njime ući u značajniju komercijalizaciju, hoće li se snažno brendirati i sam turizam upravo kroz pojmove koji se nalaze na pročelju terase kuće, kao i na majicama, treba vidjeti, ističe Markov. Bilo bi u najmanju ruku – logično. Bilo koja regija svijeta, tim više što, primjerice Kvarner i Istra, idu u red najprivlačnijih turističkih regija Mediterana, od takvog bi povijesnog i kulturnog bogatstva stvarala – nove vrijednosti.

I nova bogatstva. Kod nas, unatoč tome što Markov bezmalo desetljeće donosi zanimljive projekte – pokrenuto je malo što. Glagoljica? To je ono neko tamo staro pismo, ali nešto više o njemu – pojma nemamo! Za sve one koji ipak žele učiniti iskorak iz neznanja, jako je dobra inicijalna adresa Kukuljanovo 63 – »Lijepa naša domovino« na glagoljici.