Sve što je Iva Rinčić trebala napraviti u političkom smislu nakon preuzimanja vlasti nakon lokalnih izbora na kojima je pomela i SDP (Sandra Krpan) i nekadašnjeg SDP-ovca Marka Filipovića, napravila je. Istina, tek u trećem pokušaju konstituirano je Gradsko vijeće u kojemu riječka gradonačelnica ima dovoljan broj glasova za provođenje politika koje je najavila u izbornom programu. Konstituirajuća većina je tanka, ali očito stabilna, iako su njezin sastavni dio i nezavisni vijećnici s Liste Marka Filipovića i vijećnici Mosta. Stabilnost je pokazana prilikom prihvaćanja poskupljenja usluge Čistoće za 70 posto što je prošlo, a prošao je i prvi prijedlog proračuna Ive Rinčić. Godina koja je pred nama prva je puna godina mandata Ive Rinčić i godina koja će pokazati hoće li najavljene promjene biti zaista pokrenute u pravom smjeru.

Stabilizacija sustava

Za rad na mjestu gradonačelnice u prvih šest mjeseci mandata dali ste si četvorku. Jeste li malo pretjerali i što vas je natjeralo da si ne date peticu?

– Prvih šest mjeseci mandata ocijenila sam četvorkom jer smo odlučno krenuli u snažne promjene, preuzeli odgovornost za stanje u gradu i suočili se s nizom izazova i naslijeđenih problema koje uspješno rješavamo. Smatram da je za peticu potrebno da naši rezultati ostvare konkretan i vidljiv učinak na život građana, a za to je potrebno ipak malo više od šest mjeseci. I dalje intenzivno radimo na poboljšanju usluga, na stabilizaciji sustava, osobito onog komunalnog, na razvoju novih projekata i tek kada građani Rijeke zaista neposredno osjete promjene u kontekstu bitnog poboljšanja kvalitete života u Rijeci, moći ću reći da smo u potpunosti ispunili očekivanja. U tom smislu, četvorku kao ocjenu prati i moja zahvalnost Rijeci na strpljenju i na razumijevanju da nagomilane probleme nije moguće riješiti u samo šest mjeseci. Odgovorno vođenje grada podrazumijeva analize i promišljene odluke, dugoročno ispravne, a ne ishitrena rješenja koja na prvi pogled nailaze na aplauz, a dugoročno nisu održiva. Drago mi je što većina građana razumije i podržava ovaj način uvođenja promjena.

Zanemarivanje Čistoće

Što bi izdvojili kao najteži dio vašeg posla u prvih šest mjeseci mandata?

– Najizazovniji dio posla je gotovo neprekidno suočavanje s neriješenim problemima koji su gurani pod tepih niz godina – od, primjerice, problema na razini komunalnog sustava, odnosno komunalnih usluga, pa sve do pojedinačnih problema građana koji nam se obraćaju svakodnevno s povjerenjem i s visokim očekivanjima. U cijelom spektru izazova s kojima smo suočeni možda je najteži dio posla – ostati strpljiv. Promjene koje smo pokrenuli nakon desetljeća istih ili sličnih politika, počivaju na našem razumijevanju realnog stanja. U rezultate promjena ne sumnjamo, no i mi bismo voljeli da su oni već sada vidljivi. No, nastavljamo marljivo raditi i sigurna sam da će rezultati tog rada u konačnici rezultirati osjetno boljom kvalitetom života svih građana.

Zbog čega ste čekali mjesecima s poskupljenjem usluge Čistoće kada je bilo jasno da je tvrtka u velikim financijskim problemima i da je izgledan čak i stečaj? I zbog čega je poskupljenje fiksnog dijela 70 posto, a varijabilnog 60 posto, a ne manje ili više?

– Poskupljenje usluge Čistoće predložila sam nakon što su financijski pokazatelji i dugoročna neodrživost sustava jasno ukazali da bez korekcija cijena usluga ovo komunalno društvo neće više moći normalno funkcionirati, a samim time ni građani neće imati uslugu kakvu trebaju imati, vrijednu novca koji plaćaju. Poskupljenje varijabilnog dijela od 60 % i fiksnog dijela od 70 % nije olako predložena i donesena odluka, već je rezultat procjene troškova poslovanja i potrebe da se stabilizira sustav koji je bio u ozbiljnom financijskom minusu koji bi, da nismo intervenirali, gotovo sigurno rezultirao kolapsom sustava. U konačnici, gradski su vijećnici, svjesni odgovornosti koju imaju, u većini prihvatili poskupljenje i to s ciljem sprječavanja takvog scenarija.

Mogu li građani nakon poskupljenja očekivati kvalitetniju uslugu odvoza otpada ili će poskupljenje omogućiti zadržavanje postojećeg standarda koji sigurno nije takav da bi se moglo reći da je nova riječka vlast, kao što je obećala, očistila grad?

– Prije svega, povećanje cijena posljedica je lošeg upravljanja gradom u prošlosti, kad se odbijalo suočiti s realnim troškovima odvoza otpada. Cijene se nisu usklađivale s realnom situacijom jer se bivša vlast očito bojala zamjeriti građanima. S druge strane, povećane su plaće radnicima Čistoće za 20 posto i to je bilo korektno prema radnicima, ali nije se vodilo računa o tome da treba osigurati financijska sredstva za to povećanje plaća. Dakle, nakon ovog uvećanja cijena, mi očekujemo stabilnije poslovanje Čistoće i kvalitetno usmjerena sredstava za ostvarivanje vizije očišćenog i urednog grada.

Odluka o smanjenju poreznih stopa je prihvaćena i time je ispunjeno predizborno obećanje centrističkih i liberalnih stranaka iz koalicije koja vas podržava. Tu je odluku kritizirala riječka ljevica, ocijenivši da je proračun izgubio devet milijuna eura godišnje što se moglo uložiti u podizanje kvalitete javnih usluga, a da većina građana zbog malih primanja neće značajno profitirati od poreznog rasterećenja. Kako to komentirate?

– Smanjenje poreznih stopa na dohodak za 2026. ostvareno je kao ispunjenje predizbornog obećanja i strateški potez kojim želimo potaknuti lokalno gospodarstvo i ekonomiju. Smatramo da je porezno rasterećenje dio odgovornog upravljanja jer ostvarivanje nižih stopa poreza na dohodak potiče zaposlenost, ali i lokalnu potrošnju i stimulira poduzetnike na pokretanje poslova u našem gradu. Ovim smanjenjem povećavamo iznos neto plaće građana. Vjerujemo da će naši sugrađani taj novac najbolje upotrijebiti u skladu s vlastitim potrebama, a proračunski će prihodi, iako smanjeni za taj iznos, zadovoljiti sve potrebe javnih usluga koje grad nudi tijekom 2026. godine.

Neodgovornost vlasnika

Odlukom da Grad Rijeka postane privremeni skrbnik Teatra Fenice koji je u privatnom vlasništvu tvrtke Mirka Pavičića ušli ste na sklizak teren, budući da ta odluka znači da bi se iz proračuna izdvojila sredstva za hitnu sanaciju. Uslijedile su ocjene da bi se Teatro Fenice mogao pretvoriti u novi »Galeb« i da pogodujete riječkom kralju Korza. Je li vam bilo mudro donijeti takvu odluku i kako sada gledate na cijeli slučaj nakon što je Ministarstvo kulture i medija poništilo odluku o imenovanju privremenog skrbnika?

– Jako puno se u zadnje vrijeme govorilo o Teatru Fenice, o imenovanju privremenog skrbnika i poništenju tog rješenja. Bilo je priopćenja, svakakvih komentara i puno nerazumijevanja. Kako je intervju puno osobnija i slobodnija forma od službenih priopćenja, tako ću ovom prilikom na malo drukčiji način objasniti ovaj slučaj. Mislim da stanje oko Teatra Fenice na najbolji način oslikava stanje izgrađenih odnosa u Rijeci u kojima je Grad kao tijelo javne vlasti u podređenom položaju u odnosu na privilegirane pojedince i to građani Rijeke znaju ili osjećaju i s tim nisu zadovoljni. Građani se mogu sjetiti da sam kao gradska vijećnica i oko Teatra Fenice, ali i oko podzakupa poslovnih prostora kritički istupala i ukazivala na takve štetne odnose. Takvi odnosi kojih su građani svjesni i koji ih s pravom smetaju su možda razlog prisutne neobjektivnosti u ovom slučaju pa i krivim tumačenjima nekih postupaka. Tako se moja želja za zaštitom Teatra Fenice i postupanje po zakonu tumači na pogrešan način – kao pogodovanje ili kao ulaganje u privatnu imovinu umjesto u zaštitu kulturnog dobra. Ovdje želim jasno istaknuti da je problem Teatra Fenice njegov neodgovorni vlasnik koji ne samo da ne želi ulagati svoja sredstva u svoju imovinu nego odbija i ulaganja javnih sredstava u zaštitu kulturnog dobra. Tako je 2010./2011. isti vlasnik odbio ulaganje u proračunu Grada osiguranih tadašnjih 1.000.000 kuna. Umjesto da vlasnik sam brine o kulturnom dobru, on onemogućava i opstruira i zakonom predviđene postupke zaštite. Tim i takvim, za mene nerazumnim i neshvatljivim, ponašanjem je doveo Grad Rijeku i građane u poziciju taoca. Potvrda toga je upravo i izjava Mirka Pavičića za Novi list: »Neka netko ponudi cijenu za Teatro Fenice pa ćemo razgovarati. Ako ne, onda neka stoji«. Na takve ucjene niti ja osobno niti Grad Rijeka neće nikad pristati. Zbog toga ću predložiti Ministarstvu kulture i medija druge načine zaštite ovog kulturnog dobra kojima bi se zaobišlo sadašnjeg vlasnika i njegovu opstrukciju. Tu prije svega mislim na načine kojima Ministarstvo može utjecati na ovu situaciju, poput instituta izvlaštenja koji je predviđen zakonom baš za ovu situaciju, situaciju vlasnika kojemu nije stalo do kulturnog dobra. Bez obzira na to koje rješenje i dogovor postignemo, vjerujem da ćemo usprkos opstrukciji vlasnika uspjeti zaštiti Teatro Fenice i od samog Mirka Pavičića.

Upravljanje prostorom

Što se tiče broda »Galeb«, zbog čega ste donijeli odluku o dovršetku tog SDP-ovog projekta i hoće li on biti gotov do kraja 2026. godine kao što ste najavili?

– Projekt obnove broda »Galeb« nastavlja se jer smatramo da ga kao kulturni i turistički potencijal treba završiti. U njega je dosad uloženo previše sredstava da bismo pred sam dovršetak odustali. Zbog pogrešnog planiranja i vođenja projekta, troškovi obnove »Galeba« su narasli preko svake mjere, no kako se radi o EU projektu i to u visokoj fazi realizacije, opcija odustajanja od projekta i vraćanja EU sredstava nije dobra opcija. Cilj nam je da »Galeb« kao brod muzej bude dovršen do kraja 2026.

Na koji će se način upravljati brodom »Galeb« i bojite li se da bi godišnji troškovi mogli značajno opteretiti proračun?

– Odnose budućeg upravljanja brodom »Galeb« tek trebamo definirati. Razmatramo opcije, a za odluku hoće li njime upravljati Muzej grada Rijeke ili ćemo organizirati drukčiji način upravljanja, važan nam je i stav nadležnog Ministarstva kulture. Svjesni smo troškova održavanja broda, ali smatramo da uz strateško partnerstvo i povoljne modele upravljanja možemo ograničiti opterećenje za gradski proračun i istovremeno osigurati održivost ovog projekta.

Nema nikakve dvojbe da su prostorno uređenje i planiranje u stiješnjenom gradu kao što je Rijeka jedan od najvažnijih poslova. Donesena je odluka o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje i na koji način ova nova ustanova može pridonijeti iskoracima kada je riječ o urbanističkom planiranju?

– Osnivanje Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke predstavlja značajan institucionalni iskorak prema sustavnijem i stručnijem urbanističkom planiranju. Zavod će izrađivati prostorne planove, studije i akte koji omogućuju implementaciju dugoročne vizije razvoja grada s jasno definiranim standardima, nasuprot dosadašnjim ad hoc rješenjima. Osnivanjem Zavoda značajno poboljšavamo način upravljanja prostorom jer prostor je jedan od najvažnijih resursa grada.

Suradnja s Mostom

Imate stabilnu situaciju u Gradskom vijeću, a jedan od partnera koaliciji koja vas podržava je Most. Je li vam to opterećenje s obzirom na stavove riječkih mostovaca koji nisu u skladu sa stavovima najvećeg dijela građana Rijeke, a dobar dio njih je glasao za vas na izborima?

– Suradnja s Mostom i drugim partnerima u Gradskom vijeću usmjerena je na realizaciju projekata koji su u interesu građana, a ne na ideološke teme, ponajmanje na sukobe. Naš je fokus na zajedničkim dogovorima i konkretnim rješenjima i na osiguravanju stabilne većine za donošenje ključnih odluka.

U kojoj je fazi izbor novih direktora komunalnih poduzeća, je li vam trebao angažman headhunting agencije i vjerujete li da će novi direktori usmjeriti komunalni sustav prema cilju veće efikasnosti i kvalitetnijih usluga?

– Na natječaje za direktore šest komunalnih i trgovačkih društava u (su)vlasništvu Grada Rijeke zaprimljeno je gotovo sto prijava. Mislim da taj broj kandidata već sam po sebi opravdava angažman headhunting agencija. Ja sam uvjerena da će se u tako velikom broju prijavljenih kandidata pronaći i iskristalizirati dovoljno stručni i ambiciozni ljudi koji su spremni preuzeti upravljanje komunalnim društvima i osigurati visoku razinu kvalitete usluga i bitno veću efikasnost sustava od one kojoj smo u prošlosti svjedočili.

Optimizacija uprave

Kada ste preuzeli posao riječke gradonačelnice, jeste li slutili što vas sve očekuje i koje biste probleme izdvojili kao najizazovnije?

– Kada sam preuzela posao gradonačelnice, bila sam svjesna da grad ima kompleksne probleme – od komunalnih usluga i društava, preko realizacije pojedinih projekata koji su bili u zastoju ili ušli u financijske probleme, sve do demografskih izazova, nužnog gospodarskog razvoja grada, postavljanja zdravih osnova za poduzetničke aktivnosti. Najizazovniji su bili, i još uvijek su, upravo komunalni problemi koji zahtijevaju sustavna i dugoročna rješenja.

Hoće li doći do promjena u organizaciji gradske uprave i što bi se trebalo promijeniti?

– Određene promjene već smo pokrenuli osnivanjem Zavoda za prostorno uređenje. Radimo na optimizaciji organizacije gradske uprave kako bi bila učinkovitija i usmjerena prema rezultatima. To uključuje bolju koordinaciju upravnih odjela, jasnije odgovornosti, a sve u cilju bržeg i kvalitetnijeg odgovaranja na potrebe građana.

U projektu Kantrida želimo biti
čvrst čuvar javnog interesa

Što je odrađeno kada je riječ o projektu izgradnje novog nogometnog stadiona na Kantridi i kada bi se mogle stvoriti pretpostavke za realizaciju tog projekta?

– Projekt izgradnje novog nogometnog stadiona na Kantridi jedan je od najambicioznijih sportsko-urbanističkih pothvata u Rijeci u posljednjem desetljeću. Riječ je o ideji koja nije nova – HNK Rijeka i Grad o tome su komunicirali godinama, no dosad konkretne radnje nisu poduzete jer je to kompleksan i zahtjevan projekt. Osim toga, Stadion Kantrida nije samo mjesto sporta – on je i simbol grada, emocija i zajedništva. Mi u projektu novog stadiona želimo biti aktivan partner, ali i čvrst čuvar javnog interesa. Učinit ćemo sve što je moguće kako bi se ovaj projekt pomaknuo s mrtve točke, već smo neke aktivnosti pokrenuli, poput onih potrebnih za utvrđivanje novih granica pomorskog dobra na ovom području, no svakako ćemo pri svakom koraku voditi računa o kvaliteti života građana na Kantridi.

Gradnja kvartovskih garaža počet će nakon 2026.

Iz proračuna za 2026. godinu koji je prihvatilo Gradsko vijeće dade se iščitati da nastavljate s projektima koje je započeo vaš prethodnik Marko Filipović, uređenje Trsata, Exportdrvo, dok su vaši projekti, kao što su kvartovske garaže, tek u fazi planiranja. Nije li to neambiciozno i kada bi prema vašim očekivanjima mogla početi gradnja kvartovskih garaža i na kojim lokacijama?

– Istina je da u proračunu za 2026. nastavljamo s projektima koji su ranije započeti, a za koje smo utvrdili da su vrijedni dovršetka i da donose određenu veću kvalitetu života u Rijeci. To smo najavljivali i u samoj kampanji, da ćemo dobre projekte zadržati. No, istovremeno nismo nimalo neambiciozni prema projektima koje smo najavili građanima i dobili povjerenje da ih kroz četiri godine realiziramo. Projekti poput, primjerice, kvartovskih garaža zahtijevaju detaljnu pripremu, projektiranje, jasno planiranje i osiguravanje sredstava za investiciju. Stoga je izrada projektne dokumentacije početna, ali nužna faza, bez koje nema novih projekata, a početak gradnje uslijedit će u razdoblju nakon 2026.