Foto RIJEČKA NADBISKUPIJA
Ako umjetna inteligencija počne zamjenjivati ljubav, osjećaje, empatiju i ljudsku toplinu, tada ulazi u područje koje pripada isključivo čovjeku. Papa upravo na to upozorava i poziva na zaštitu čovjeka i njegova dostojanstva, rekao je Tonči Matulić
povezane vijesti
RIJEKA – Umjetna inteligencija može biti korisno pomagalo, ali ne smije zamijeniti ono što čovjeka čini čovjekom – ljubav, empatiju, blizinu i međuljudski odnos, poručio je Tonči Matulić, pročelnik Katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na predstavljanju prve enciklike pape Lava XIV. Magnifica Humanitas u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci.
– Ako umjetna inteligencija počne zamjenjivati ljubav, osjećaje, empatiju i ljudsku toplinu, tada ulazi u područje koje pripada isključivo čovjeku. Papa upravo na to upozorava i poziva na zaštitu čovjeka i njegova dostojanstva – rekao je Matulić.
Uvodnim riječima obratio se nadbiskupski vikar za pastoral Mario Gerić.
– Papa u enciklici govori o ljepoti, slabosti i nesavršenosti čovjeka, u kojoj se očituje ljepota Božjega poziva na ono pravo, istinsko savršenstvo. Problem umjetne inteligencije je da želi savršenstvo i da ga želi na umjetan način. Da želi vrlo jednostavne, dobre i brze odgovore na pitanja ljudskoga života, što umanjuje veličanstvenost čovječanstva, umanjuje veličanstvenost Božjega stvorenja, rekao je Gerić.
Prividni odnosi
Papa u svojoj enciklici umjetnu inteligenciju (UI) promatra kao jedan od alata koji mogu koristiti čovjeku, ali važno je kako je čovjek koristi. Papa govori da UI može biti od pomoći i u humanističkim djelatnostima, u socijalnoj dimenziji, zdravstvenoj, odgojnoj i obrazovnoj dimenziji, ali upozorava na moguću dehumanizaciju čovjeka. Umjetna inteligencija ne gradi ljudske odnose, nego stvara samo prividne odnose, naglasio je Matulić na predstavljanju koje je izazvalo veliko zanimanje publike.
Kako je potom istaknuto, Papa kao jedan od glavnih problema razvoja UI-a vidi u činjenici da se time bave privatne tvrtke, nekolicina najbogatijih ljudi na svijetu. Ranije u svjetskoj povijesti tehnološki napredak financirale su i poticale države. Papa Lav stoga poziva sve ključne subjekte – vlade, političare, nacionalne i međunarodne institucije, vlasnike i dizajnere alata i sustava UI, roditelje, mlade – na dijalog u svrhu zaštite dostojanstva svake ljudske osobe, osobito onih najranjivijih.
– Papa poziva na obraćenje svih odgovornih društvenih čimbenika, odgovorno političko djelovanje i zajedničko traženje najboljih zakonskih i socijalnih rješenja. Poziva odgovorne na strogu kontrolu alata i sustava umjetne inteligencije. Na stroga etička ograničenja primjene sustava umjetne inteligencije. Poziva na mir, suradnju, svesrdnu diplomaciju, dijalog, poštovanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravu. Otvoreno poziva na izgradnju civilizacije ljubavi. Poziva sve ljude na razborito i promišljeno služenje alatima i sustavima UI-a, pa čak i da poste od UI-a, ako imaju moralnu nesigurnost hoće li učiniti ispravno ili ne, rekao je Matulić.
Problem implementacije
Matulić je primijetio da se u enciklici može iščitati i da papa Lav, kao Amerikanac, neizravno poruku šalje i svakom pojedinom akteru državnog i gospodarskog života SAD-a, počevši od američkog predsjednika.
– Otvoreno kritizira skrivenu moć ideologizacije alata i sustava UI-a, nove oblike ropstva pomoću UI-a, kulturu moći koja se vodi logikom jačega, fenomen normalizacije sukoba i rata, otvoreno kritizira ponovno skretanje u zlouporabu naoružanja, posebno u masovnoj proizvodnji autonomnoga oružja i otvoreno kritizira trgovinu i politiku baziranu na proizvodnji i prodaji oružja, kazao je Matulić.
Nakon predavanja, riječki nadbiskup Mate Uzinić problematizirao je hoće li ova enciklika zaista doći do ljudi koji upravljaju umjetnom inteligencijom. Podsjetio je pritom na enciklike pape Franje – »Laudato si’« ili »Fratelli tutti« koje su poziv na bratstvo cijelom čovječanstvu, a trenutno se u svijetu vodi novi gotovo pa svjetski rat.
Matulić je samo konstatirao da, nažalost, uvijek postoji problem implementacije socijalnog nauka Crkve. Ne samo među političarima, nego prije svega među katolicima.
– Papa ovom enciklikom zapravo predlaže da bi je trebalo implementirati u društvo, a to znači: u obitelj, odgoj, škole, edukaciju, formaciju, u politički žargon, politike, pa na koncu i u zakonodavstvo. Za razliku od prve socijalne enciklike pape Lava XIII., koja je po sudu mnogih došla možda malo prekasno, enciklika pape Lava XIV. Magnifica Humanitas, možda je došla u pravo vrijeme, a za mnoge neupućene možda i prerano, zaključio je Matulić.