Prema službenim statističkim podacima o kretanjima u hrvatskom turizmu, Ličko-senjska županija može biti zadovoljna u svom morskom dijelu, jer Novalja je u središnjem dijelu sezone ostvarila jako dobre rezultate da bi se u kolovozu čak i približila onima iz rekordne 2019. godine.

Slična se priča događa i s Karlobagom koji u prvoj polovici kolovoza zbog broja gostiju i svega što prati jedan takav turistički »mooving« uistinu nalikuje Karlobagu iz najboljh sezona, dakle onih s kraja prošlog desetljeća.

Kako ističu u tom podvelebitskom turističkom biseru, po broju dolazaka turista su na 85 posto od prometa u 2019. godini dok je s noćenjima još i bolje jer dosegnula su – 90 posto onih iz godine rekorda.

​No, osvrnemo li se na turistički promet najjačih uzdanica kontinentalnog dijela Like, Plitvička jezera i Otočac ostvarili su rezultate koji su istina bolji nego 2020. godine, ali ne mnogo. Za pojašnjenje situacije koja nije u skladu s općenitim kretanjima u ostalim jadranskim županijama indikativan je odgovor koji smo dobili iz TZ-a Otočac.

– Prema podacima prikupljenim putem sustava eVisitor, zaključno s 15. kolovozom na području TZG-a Otočca ostvareno je 9.274 dolazaka koji su ostvarili 19.805 noćenja što je u odnosu na prošlu godinu porast i dolazaka i noćenja.

U odnosu na 2019. turistički promet u kolovozu je na tragu 2019., dok su ukupna turistička kretanja na 33 posto u odnosu na 2019. U 2021. godini bilježi se rast turističkog prometa u privatnom smještaju, dok hotelski smještaj još uvijek stagnira jer – nemamo hotelskih gostiju, za Plitvička jezera!

Otiđemo li nekoliko desetaka kilometara na sjeveroistok, do najpoznatijeg, po mnogima najljepšeg i u svakom slučaju najposjećenijeg nacionalnog parka Hrvatske, Plitvičkih jezera, situacija je još – drastičnija.

Park se ovih kolovoških dana istina bliži pola milijuntom posjetitelju, kako ističu dnevna dinamika je u špici sezone dosegnula 10 tisuća posjetitelja, no zna li se da je najveći svoj posjet u povijesti NP-a Plitvička jezera zabilježio 2019. godine s 1,8 milijuna posjetitelja, potpuno je jasno kako će biti dobro ostvari li tridesetak posto od broja posjetitelja te rekordne godine.

Nema »mističnog« nestanka

Ono što je utjeha, srećom, ne radi se kod ovih podataka o nekom »mističnom« i nevjerojatnom padu zanimanja za Plitvice, pa tako ni za s njima povezane turističke kapacitete, nego o činjenici koja je u dobrim vremenima bila neobična, pa i zadivljujuća, ali je zato u ovom dugotrajnom kovid užasu iznimno opterećujuća – gostima s Dalekog istoka.

Kako je poznato, krajnji istok Azije, Japan i Koreja, u nešto manjoj mjeri Kina, bili su najznačajnija emitivna tržišta za Plitvička jezera. S obzirom da su gosti iz većine europskih država s Plitvičkm jezerima itekako upoznati, nekoliko godina unazad čelni ljudi nacionalnog parka u velikoj su se mjeri posvetili dalekoazijskim tržištima.

Odlasci na specijalizirane sajmove dali su ploda tako da je uslijedila »invazija« s istoka koja se pokazala višestruko korisnom. Ne samo da je Park vrvio dalekoistočnim posjetiteljima, a samo Koreja i Japan imaju više od 150 milijuna stanovnika, nego je bila riječ o gostima koji su u Lici u prosjeku ostajali najmanje jednu noć duže od prosjeka.

Vratimo li se prijašnjim podacima iz Otočca, koje smo uostalom i nazvali indikativnima, uvidjet ćemo dio u kojem se kaže kako nedostaje gostiju u hotelima koji su dolazili s Plitvica, nakon obilaska nacionalnog parka.

Točno, jer visoko kategorizirani hotel Park u samom središtu Otočca i jeste poslovao uglavnom samo s plitvičkim gostima tako da je bilo perioda kad su najbrojniji gosti, i to uvjerljivo bili – Korejci. Na žalost, kao je poznato, Japan se u cijelosti zatvorio u okvire svojih otoka tako da su iz te inače silno emitivne države svijeta turisti svedeni na minimum.

Slična je priča i s južnim dijelom korejskog poluotoka koji je odustao od putovanja u Europu s obzirom da je Stari kontinent već godinu i pol pod stalnim naletima pojedinih sojeva koronavirusa koji dovode i do značajnijih epidemijskih širenja.

U NP-u Plitvička jezera se istina nadaju kako još nije kasno ni za ovu sezonu, kako će se u posezonskim mjesecima, rujnu i listopadu ipak u značajnijem broju pojaviti gosti s Dalekog istoka, no o tome je u ovom trenutku, koliko god da nam je rujan blizu, krajnje nezahvalno prognozirati.

S druge strane, u izostanku dalekoistočnih gostiju, Lika se značajnije okreće najprije domaćim, a onda i gostima iz drugih europskih država koji u najvećem broju borave na Jadranu. U slučaju Otočca ističe se da su danas pozicionirani kao poželjna autodestinacija kontinentalnog turizma, pa su njihovi najbrojniji gosti Hrvati, zatim oni iz Njemačke, Poljske, Češke te Nizozemske.

Ono na čemu treba svakako poraditi, na čemu se istina bez značajnijih pomaka radi već godinama, je duljina boravka. Ona na području Grada Otočca iznosi 2,48 dana za domaće turiste dok su stranci još i brži – 1,78 dana.

Znači to da najčešće samo prespavaju po jednu noć, na proputovanjima, da im Lika u konačnici i nije cilj. S druge strane značajno je narasla lička ponuda u svim segmentima, posebno na području specifičnih sportskih aktivnosti, kao što se na jednom mikro planu uočava i sve veća posvećenost ličkoj gastronomiji s izvornim namirnicama što bi moglo utjecati na povećanje duljine boravka u Lici.

Novalja 70 posto LSŽ-a

Kad je riječ o statističkim podacima za jadranske županije, Ličko-senjska je na posljednjem mjestu. U prvih sedam mjeseci ispred nje je po broju dolazaka čak i Grad Zagreb, no zahvaljujući snazi Novalje, broj noćenja je nekoliko puta veći nego u Zagrebu koji se također može ove godine definirati gradom tranzita, daleko manje razvijenog turizma.

Osvrnemo li se na podatke iz srpnja, Ličko-senjska županija je zabilježila 156.844 dolaska i 890.464 noćenja. Istaknimo za komparaciju da je najposjećenija hrvatska županija Istra dosegnula samo u srpnju 971.914 dolazaka i 6.682.097 noćenja.

Mjereni noćenjima u srpnju, Novalja se nalazi na šestom mjestu, ispred Malog Lošinja, s ostvarenih 624.846 noćenja. Usporedbom s podacima za čitavu županiju dolazi se do nevjerojatnog podatka kako sama Novalja ostvaruje 70 posto sveukupnih noćenja u najvećoj hrvatskoj županiji.

Novalja je inače u srpnju po broju noćenja domaćih turista bila četvrta što je također zanimljivi podatak. Isti taj grad je i sedmi u Hrvatskoj po broju noćenja u kampovima – u srpnju ih je bilo 190.277, kao i peti po broju noćenja u obiteljskom smještaju – 257.860.

Tijekom razdoblja siječanj-srpanj, Ličko-senjska županija je zabilježila 240.626 dolazaka i 1.214.805 noćenja. U odnosu na 2020. godinu Ličko-senjska županija je zabilježila za srpanj sljedeće indekse – domaći gosti 108,67, strani 136,53 ili ukupno 130,73. Zahvaljujući tim rezultatima Ličko-senjska županija čini 3,28 posto sveukupnog hrvatskog turističkog »kolača«.

Iako djeluje malo, nije na odmet istaknuti kako u periodu siječanj-srpanj po broju noćenja i s tih 3,3 posto bilježi rezultat s kojim parira svim kontinentalnim županijama zajedno, uključujući i Grad Zagreb. Kontinentalne županije naime imaju udio od 2,1, Grad Zagreb 1,6 ili čitav »kontinet« zajedno – 3,7 posto.

Povratak u 2019.

Sve podatke što smo iznijeli u ovom tekstu su službeni, dolaze iz sustava eVisitor i čine osnovu za sve statističke izvještaje o turističkim kretanjima u Hrvatskoj.

Kad je Lika u pitanju, dobra je strana ovog turističkog vakuuma činjenica da njezin najvažniji sustav, onaj Nacionalnog parka Plitvička jezera sada znatnu pažnju posvećuje ulaganjima. Kako u hotelski smještaj kojem značajno želi podignuti kvalitetu i stvoriti osnovu za dulji boravak turista, tako i po pitanju »pratećih djelatnosti« u značajnoj se mjeri okrećući – visokoj gastronomiji.

S obzirom na rezultate koje uočavamo u Istri i na Kvarneru, apsolutnim liderima kad je u pitanju hrvatski turizam, posebno onaj kad su u pitanju strani turisti, taj će razvojni pravac u budućnosti, koja iskreno se nadamo opet počinje 2022. godine, sasvim sigurno dati željenih rezultata.

Kako na Plitvicama, tako i u Otočcu i susjednim manjim mjestima. Dođe li do idućeg proljeća do eliminacije opasnosti od koronavirusa, sljedeći početak sezone na Plitvicama mogao bi zapravo biti – povratak nekadašnjim uspjesima i rezultatima koji su dosezali skoro do dva milijuna posjetitelja.

Rastu kapaciteti

​Ono što veseli i daje nadu u oporavak ličkog turizma je svakako činjenica da i dalje rastu investicije u turističku privredu. Na primjeru Grada Otočca registriranih smještajnih jedinica do 30. lipnja ove godine povećan je za 3 posto, a broj obveznika za 2 posto tako da je sada ukupno 394 smještajnih jedinica s 1012 kreveta što je svakako podatak koji donosi optimizam. Još da je zdravlja…