RIJEKA – Deficit spremačica i drugog tehničkog osoblja u školama višegodišnja je problematika koja nerijetko rezultira time da se u školskim ustanovama krše propisi pa jedna spremačica umjesto propisanih 800 četvornih metara prostora održava čak 1.300 četvornih metara, a ove se školske godine ta problematika prelila i na sportske aktivnosti u školama koje su zbog nedostatka spremačica došle pod znak pitanja. Naime, nemali je broj riječkih osnovnih škola koje u večernjim satima svoje školske sportske dvorane ustupaju različitim sportskim klubovima. U većini slučajeva riječ je o klubovima koji rade upravo s učenicima tih škola i to do kasnih večernjih sati, a ono što se pojavilo kao problem je da nakon takvog rada s djecom dvorane nema tko zaključati, ali ni očistiti.

Novi sustav u pripremi

Sve je još nekako, kažu ravnatelji, funkcioniralo prije pandemije kada je između škola i Riječkog sportskog saveza postojao dogovor o plaćanju spremačica. Riječki sportski savez tada je školama plaćao 30 kuna po satu za rad spremačica izvan nastave, sa školama su se sklapali ugovori, a onda je zbog pandemije sve stalo. Epidemiološke mjere zatvorile su dvorane, a kada su one prošle školske godine napokon otvorene i dozvoljen je ponovni ulazak sportskih klubova, financiranje prekovremenog rada spremačica nije nastavljeno, kao što školama, unatoč stalnom traženju, nisu dostavljeni novi ugovori.

S problemom rada sportskih klubova u školama upoznati su i u Gradu Rijeci, a pročelnik Odjela za sport i tehničku kulturu, Zdravko Ivanković, kaže da su u sportskim strukturama Grada svjesni svih problema s kojima se suočavaju ravnatelji škola koje udomljuju mlađe kategorije riječkih sportskih klubova.

– S njima smo u neposrednom kontaktu putem Odjela za sport i tehničku kulturu, Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeke i Riječkog sportskog saveza. Istina je da je tijekom najtežeg razdoblja epidemije COVID-19 došlo do poremećaja dotadašnjeg sustava korištenja školskih sportskih dvorana, posebice zbog zahtjevnih epidemioloških uvjeta u školama. No, povratkom redovitih sportskih aktivnosti pojavile su se i nove teškoće, posebice nedostatak kadrova u školama koji su potrebni za redovito odvijanje ovih aktivnosti u večernjim satima te izuzetno povećanje cijena energenata. Zbog ovih okolnosti Grad Rijeka i Riječki sportski savez rade na uspostavljanju novog sustava financiranja korištenja školskih sportskih dvorana, koji bi trebao biti u primjeni od 2023. godine. Detalji sustava bit će poznati u najskorije vrijeme, nakon redovite procedure prihvaćanja financijske konstrukcije Grada Rijeke za 2023. godinu, najavljuje Ivanković.

Manje škole, veći problem

Ujedno dodaje da se vezano za razdoblje do kraja ove kalendarske godine pojedine škole koje udomljuju sportske klubove na javnim potrebama Grada mogu javiti Riječkom sportskom savezu, kako bi podnijeli pravne i materijalne zahtjeve korištenja kako je dosadašnjim sustavom predviđeno za ovu godinu, odnosno kako bi ostvarili pravo na sufinanciranje i ugovore.

– Upravo je u tijeku proces takvih prijava, kojim će se školama omogućiti da s jedne strane redovito ostvare svoja prava, a s druge strane bez zastoja nastave pružati usluge korištenja dvorana riječkim klubovima, kaže pročelnik.

Činjenicu da su riječke škole u problemu po pitanju organizacije sportskih aktivnosti koje provode sportski klubovi potvrđuje i ravnatelj OŠ Srdoči, Ivan Vukić, koji je ujedno i voditelj Saveza školskih sportskih društava.

– U Rijeci 15 ili 16 škola svoje dvorane ustupa na korištenje sportskim klubovima, a njihove usluge u pravilu koriste učenici škole. Naša je škola velika i ima veći broj zaposlenih spremačica pa smo uspjeli prilagoditi radno vrijeme, ali u manjim školama je to teže. Ako netko radi od 12 do 20 sati ili od 13 do 21 sat, ne može se zahtijevati da ostane još jedan sat bez da ga se plati. Dvorane su veliki prostori, nema dvorane ispod tisuću četvornih metara i to su objekti koji moraju imati nadzor i čišćenje. Problem održavanja dvorana u večernjim satima složena je priča i škole to ne mogu same riješiti, ali treba naći rješenje koje je u interesu djece, kaže Vukić.

Deficitarni kadar

Kronični deficit spremačica i ne mogućnost dobivanja suglasnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za njihovo zapošljavanje u toj je školi i ove školske godine došlo do izražaja, jer umjesto na puno radno vrijeme, Osnovna škola Srdoči dobila je odobrenje za zapošljavanje čistačice tek na 15 sati tjedno, a uz sve te probleme, dodaje ravnatelj OŠ Pehlin, Željko Šimunić, uopće je teško naći osobu koja bi obavljala posao spremačice. S problemom održavanja dvorane u večernjim satima suočio se i ravnatelj OŠ »Fran Franković«, Vedran Kosovac, koji ističe da se problemi odraslih slamaju na djeci.

– Neke škole imaju problem spremačica, a neke pak plaćanja električne energije, održavanja ili u konačnici toaletnog papira. Prošlu školsku godinu otvorili smo dvoranu sportskim klubovima, ali ugovor nismo dobili što znači da su ti klubovi radili ilegalno. Jedino rješenje za nastavak sportskih aktivnosti izvan nastave je platiti prekovremeni rad spremačica, zaključuje Kosovac.