Autobusni prijevoz srednjoškolaca u Hrvatskoj sve je teže financijski održavati, a bez promjene državnog modela sufinanciranja roditelji bi mogli plaćati i do 76 eura mjesečno više po učeniku. Na to upozorava HUP-ova Koordinacija javno linijskih prijevoznika, koja od nadležnih ministarstava traži hitno usklađivanje iznosa državnih potpora s rastom troškova te rješavanje problema financiranja javnih autobusnih linija.

Prijevoznici procjenjuju da bi cijene mjesečnih karata mogle porasti do 30 posto ako se postojeći model ne promijeni. U mjestima u kojima županije ili lokalne jedinice pokrivaju dio cijene karte koji ne financira država, poskupljenje bi moglo značiti dodatni mjesečni izdatak od 26,24 do 75,77 eura po učeniku.

– Problem je u tome što se najviši iznosi na temelju kojih država sufinancira prijevoz srednjoškolaca nisu mijenjali od školske godine 2022./2023., dok su troškovi prijevoznika u međuvremenu znatno porasli, istaknuli su iz HUP-a.

Prema njihovim podacima, opća razina potrošačkih cijena u tom je razdoblju porasla 19 posto, minimalna bruto plaća 68,8 posto, a maloprodajna cijena eurodizela u uspoređenim razdobljima oko 40 posto. Prema Vladinoj odluci za školsku godinu 2026./2027., država pokriva 75 posto priznate cijene mjesečne karte, uz najvišu osnovicu od 87,46 eura za relacije do deset kilometara te 252,57 eura za relacije dulje od 50  kilometara. Ti iznosi ograničavaju državni doprinos, ali ne i cijenu same karte. Ako prijevoznik poveća cijenu, a iznosi javnog sufinanciranja ostanu isti, razliku moraju pokriti roditelji ili županije i gradovi koji sudjeluju u financiranju. Posebno su ugroženi prijevoznici na područjima na kojima nije ugovorena javna usluga.

Oni nemaju ugovorenu naknadu koja bi pratila rast troškova, pa se povećanje cijena goriva, rada i održavanja izravno odražava na njihovo poslovanje. Problemi postoje i u županijama s ugovorenim javnim prijevozom: dio višegodišnjih ugovora dopušta korekcije naknade samo zbog promjene cijene goriva, dok rast plaća vozača i ostalih troškova nije obuhvaćen. U nekim se sredinama već razmatra i smanjenje broja ugovorenih linija zbog nedostatka novca.

– Država ne može zamrzavati naknade prijevoznicima dok svi njihovi troškovi rastu, a zatim posljedice takve politike prebacivati na obitelji i učenike, poručuju iz HUP-ove Koordinacije javno linijskih prijevoznika. Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih traže povećanje najviših priznatih iznosa za sufinanciranje učeničkih karata i njihovo redovito usklađivanje s troškovima. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pozivaju da pronađe rješenje za postojeće ugovore o javnoj usluzi, osigura sredstva za opravdana povećanja naknada te omogući razvoj mreže linija ondje gdje prijevoz nije dostupan.

Traže i hitan sastanak s ministarstvima i županijama. Posljedice, upozoravaju prijevoznici, neće osjetiti samo srednjoškolci i njihove obitelji. Smanjenje broja polazaka ili ukidanje linija posebno bi pogodilo stanovnike ruralnih područja, starije osobe i građane koji nemaju automobil. Pouzdan javni prijevoz pritom je važan i za dostupnost škola, zdravstvenih usluga i radnih mjesta, a njegovo slabljenje moglo bi dodatno povećati prometnu izoliranost manjih mjesta, naveli su iz HUP-a.