GRAĐANSKA AKCIJA

Sjever Otoka Cresa pokrenuo peticiju za smanjenje poreza na naslijeđene nekretnine

Edi Prodan

Kako ističu rijetki stanovnici kao i dislocirani nasljednici sve oronulijih kuća: sjeverni dio otoka Cresa naprosto je napušten od Grada Cresa!



Borba se nastavlja – pokretanje peticije stanovnika sjevernog dijela otoka Cresa u cilju usklađivanja poreza na kuće za odmor, točnije uglavnom naslijeđene starine, koje po starosti, funkcionalnosti i postojećoj infrastruktuiri  ni u kom slučaju ne bi smjele imati istu cijenu po četvornom metru kao one u drugim dijelovima otoka.


Razlog je banalan: ni po kojem se kriteriju ne mogu uspoređivati nekretnine naslijeđene u selima poput Ivanje, Filozići ili Dragozetići, da spomenemo samo neka od tridesetak sela s tog područja od kojih su mnoga bez ikakvog stalnog stanovništva, s novogradnjama u samom gradu Cresu. Iako Cres, čemu svjedoče i broje nagrade, pa i one stare nekoliko dana ili mjeseci, ide u red najrazvijenijih sredina u Hrvatskoj, njegov je sjeverni dio primjer jedne od najvećih devastacija životnog prostora u toj istoj zemlji. Ili kako ističu rijetki stanovnici kao i dislocirani nasljednici sve oronulijih kuća: sjeverni dio otoka Cresa naprosto je napušten od Grada Cresa!


U peticiji koja se krenula prikupljati, a bit će na kraju poslana GU Grada Cresa, se između ostalog navodi: “U njih se dugi niz godina ne ulaže apsolutno ništa. Stanovnici tih sela i mi povremeni stanovnici prepušteni smo sami sebi, samostalnom snalaženju u svakom smislu. Dakle, sjeverni dio otoka Cresa nema: vodovod-pitku vodu, kanalizaciju, linijsku autobusnu povezanost, trgovinu prehrambenih i higijenskih potrepština, lokalni prijevoz do prve trgovine, liječnika…neka sela udaljena su i više od 20 kilometara od Cresa, većina nema prikladnu cestu do pristaništa, prilaz za vatrogasno vozilo ili neki drugi način, kako bi se zajamčilo gašenje požara u slučaju potrebe.




Od strane Grada Cresa ne postoji nikakva briga ni ulaganje za i u sjeverni dio otoka, a istovremeno Grad Cresa se odlučio od ponuđenih 5-15 kn/m² od Porezne uprave RH, za cijenu od 15 kn, dakle najveću za područje CIJELOG otoka Cresa. Gradovi i općine u Hrvatskoj razvrstani su u osam skupina prema indeksu razvijenosti, a Cres se nalazi u osmoj, najrazvijenijoj skupini, pa je logično da gradovi iz najrazvijenije skupine imaju i najviše stope poreza, međutim cijeli sjeverni dio otoka Cresa nije na tom stupnju razvoja…


Na kraju peticije ističe se i to “Zanimljivo je da su Ministarstvo financija i Porezna uprava 1. rujna 2020. godine poslali obavijest svim lokalnim samoupravama kako su obvezne regulirati visinu cijene poreza po “kvadratu” na kuće za odmor i to prema njezinoj funkcionalnosti, starosti i postojećoj infrastrukturi, što znači da ne može i ne smije svaka kuća za odmor imati istu visinu poreza, na što se vlasti Grada Cresa oglušuju i uporno ponavljaju kako je 2003. god. donesen zakon o jedinstvenoj cijeni, najvećoj, za sve kuće bez obzira na starost, funkcionalnost i postojeću infrastrukturu, zaključuje se u peticiji pokrenutoj od strane Marije Baltić, povremene stanovnice Dragozetića i nasljednice starine u tom selu. Peticiju se može potpisati na adresi https://www.citizengo.org/hr/signit/182780/view