Sjednica

Županijska skupština usvojila rebalans proračuna, evo što se sve mijenja

Barbara Čalušić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza



S 23 glasa vladajuće koalicije predvođene SDP-om i dvoje viječnika Možemo! na sjednici Županijske skupštine usvojen prijedlog prvog ovogodišnjeg rebalansa županijskog proračuna kojim se njegov konsolidirani dio povećava za 126,9 milijuna kuna, odnosno raste s 1,525 milijarde na iznos od 1,652 milijardu.


Protiv ovako raspoređenih sredstava glasalo je 17 vijećnika Akcije mladih, Unije Kvarnera, nezavisne liste Ive Rinčić te vijećnika HDZ-a.


Što se dobiva rebalansom?


Rebalansom je ishodišni proračun porastao za nešto više od osam posto. Dio je financiran povećanjem prihoda, a dio prenesenim viškom iz prošle godine.





Povećanje prijenosa utvrđeno je u iznosu od 43 milijuna kuna, no velik dio viška, kako je objašnjeno, već je anticipiran u početnom proračunu, točnije 54 milijuna kuna.


Rebalansom se udvostručuju i sredstva za poticanje i jačanje poduzetničkog kapitala, za razvoj mreže sanjkališta u Gorskom kotaru dok će se povećanje sredstava za zdravstvo usmjeriti za veću dostupnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite, između ostalog kako bi se zadržale ambulante s manjim brojem pacijenata kakvih je najviše u Gorskom kotaru.



Dio sredstva bit će utrošen na početak radova na izgradnji Zdravstvenog centra Rujevica, nastavak projekta obnove paviljona u specijalnoj bolnici Insula Rab, kao i projektiranje novog Doma zdravlja u Malom Lošinju.


Proračun raste, ali iz kojeg razloga?


– Srećom proračun raste, ali pitanje je iz kojeg razloga. Novac smo rasporedili pojačanjem stavki zdravstva i školstva, naših temeljnih djelatnosti, ali našeg kapitalnog projekta Platak da se na njemu dovrši projekt žičare, rekao je župan Zlatko Komadina ističući kako udio temeljnog županijskog proračuna u konsolidiranom proračuna koji je prešao 1,6 milijardi kuna iznosi 488 milijuna kuna.



Komentirao je i porast prihoda od poreza ističući kako će proračuni rasti jer smo se zadnjih par godina gospodarski oporavili i povećala se zaposlenost.


– Kako bi se spriječila depopulacijska hrvatska priča, pomalo se dižu i plaće te su poslodavci sve više svjesni da bez kvalitetnih ljudi ne mogu funkcionirati.


No, na to se nažalost nadovezuje rat u Ukrajini i njegovi inflatorni učinci. Taj se učinak prenosi u veći prihod od poreznih stopa, što se tiče lokalne i regionalne samouprave, odnosno PDV-a kad je riječ o državi.



Taj novac će se vratiti u socijalne programe, a u našem slučaju će pomoći riješiti krizne situacije u zdravstvu i podebljati iznose školstvu i socijalnoj skrbi, kao i da dovršimo projekt Platak sad, dok novac ima neku vrijednost, poručio je Komadina.


Depopulacija i izolacija Gorskog kotara


U raspravi oko rebalansa proračuna, vijećnici su se više puta dotakli problema Gorskog kotara kojeg sve više obilježava depopulacija i izolacija.



– Vaše kolegice iz Gorskog kotara zamolile su vas da ne radite od njega slučaj. Mi ćemo imati sjednicu u rujnu u Gorskom kotaru, a državi je na sramotu što još uvijek nije donijela Zakon o brdsko-planinskom području odnosno njegove provedbene akte. Ogroman dio našeg proračuna ide u Gorski kotar, u njegovo zdravstvo i školstvo, dodao je Komadina.


“Naš proračun je stabilan, naš proračun je nepoderiv”


Glasovima vladajuće koalicije i Možemo usvojeno je i izvješće o izvršenju proračuna za 2021. godinu. Županija je u prošloj godini ostvarila od 390 milijuna kuna, a proračunski korisnici 1,08 milijardi što je u usporedbi s 2020. godinom, prema objašnjenju pročelnika Upravnog odjela za financije u PGŽ-u Krešimira Parata značajan rast prihoda od 181 milijun kuna u čemu je županija sudjelovala sa samo 1,8 milijuna kuna te je većina rasta bila na račun proračunskih korisnka.



Porasli su prihodi od poreza na dohodak, a rast su još omogućili prihodi od HZZO-a, pomoći školstvu i prodaje imovine.


– Naš proračun je stabilan, naš proračun je nepoderiv, a izvršenje je dobro o okolnostima nestabilnosti u svijetu gdje ne znamo što će se dogoditi sutra s divljanjem cijena, poručio je Komadina.


Što se događa u Valbiski?


Adelina Kunst iz SDP-a na aktualnom je satu postavila pitanje što se točno događa u trajektnoj luci Valbiska.


– Još 2016. godine izrađen je koncept luke Valbiska sa svim njezinim potrebama. Riječ je o najprofitabilnijoj trajektnoj liniji nakon Supetra, a u tijeku je revizija projekta i održan je sastanak radne skupine te se ide u smjeru rekonstrukcije luke tako da se omogući dodatni manipulativni prostor za vozila i izgradnju još jednog gata.



To podrazumijeva nasipavanje lučice u Valbiski, no moram se reći da nitko tko ima vez i brodicu neće ostatai bez veza te će vezovi biti osigurani u susjednim lučicama, ponajprije Svetoj Fuski.


U Valbiski nitko ne živi i ne treba im barka do kuće, a nije istina da će se ondje zatvarati dućani i restorani, demantirao je recentne medijske istupe zabrinutih građana dožupan Vojko Braut.


O Bakru i školama


Franjo Butorac iz PGS upozorio je da je Gradsko vijeće Bakra donijelo odluku o preuzimanju osnivačkih prava na osnovnom i područnim školama na svojem području.



– Zanima me je bilo prethodnih razgovora ili je to potez gradonačelnika Klarića koji u maniri drumskog razbojnika oduzima prava, a da nije razgovarao s vlasnikom, pitao je Butorac.


Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edite Stilin u PGŽ nije stigao nikakav dopis Grada Bakra koji bi se ticao preuzimanja osnivačkih prava nad osnovnim školama na tom području.


– Gradonačelnik Klarić je na sastanku gradonačelnika i načelnika na Rabu to samo ovlaš spomenuo da preuzimaju škole u Bakru i Hreljinu.



Inače, osnivačka prava za osnovne škole imaju Grad Rijeka, PGŽ, Grad Opatija i Grad Crikvenica, istaknula je Stilin dodajući kako bi ovo bi bilo prvo prenošenje osnivačkih prava od 2002. godine.


O kulturi i drumskim razbojnicima


Ona smatra da bi bilo doista kulturno da se s predstavnicima PGŽ-a razgovara o ovoj iznimno važnoj temi.


– Grad Kastav je to svojevremeno napravio i županija je prihvatila, ali država nije jer je sustav tako napravljen većina općina moli boga da ne dobije školstvo dok si neki bogatiji poput Bakra to mogu priuštiti.



Kad je riječ o Bakru, jedan od razloga za ovakvu odluku mogao bi biti što jedna od tih škola ima veliko zemljište na kojem bi Bakar htio nešto graditi, upozorio je Komadina.


Na Butorčevu ocjenu da Tomislav Klarić koristi metode drumskog razbojnika, osvrnuo se i Klub vijećnika HDZ-a čiji predsjednik Sanjin Vrkić smatra da je Butorac, osim bakarskog gradonačelnika, ovim riječima uvrijedio i sve Bakrane.


– Gradonačelnik Klarić u svojih je pet mandata pobjeđivao sa 70 posto glasova što PGS-ovci mogu samo sanjati, poručio je Vrkić.


Problemi s kadrovima u zdravstvu


Na aktualnom satu raspravljalo se i o nedostatku kadra u zdravstvu pa je nezavisni Davor Štimac upozorio da Županija mora riješiti probleme sestrinskog kadra, a ne odbijati otvoriti nove razrede.



Naveo je primjer i KBC-a Rijeka gdje u ljetnim mjesecima postoji mogućnost zatvaranja odjela zbog godišnjih odmora.


Boris Miklić iz HDZ-a pitao je pak kad će stanovnici Bribira dobiti liječnika obiteljske medicine koji je zaposlen za stalno budući da je tamošnji liječnik prošle godine otišao u mirovinu.


– Kadrovi u zdravstvu problem su s kojim dugo mučimo muku. Uspijevamo osigurati kontinuitet u slučaju Bribira, barem se nastoji osigurati liječnik na zamjeni koji bi stalno bio dostupan stanovnicima.



Inače, kod financiranja specijalizacija liječnika kroz europske fondove, Ministarstvo zdravstva nam je dalo priznanje da su naše županijske ustanove sustavno obnavljale kadar kako ne bismo došli još goru situaciju, odgovorila je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić dok je Komadina dodao kako su liječnici koji imaju veći broj pacijenta uglavnom privatnici s direktnim ugovorom s HZZO-om dok PGŽ preuzima gubitaše odnosno one koji nemaju dovoljan broj pacijenata.


Cvijeće za Nadu Milošević


Nezavisni Leo Pavela je za govornicom obavijestio vijećnike da je slučajno doznao da pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević s 30. lipnjem odlazi u mirovnu te joj je s obzirom da je po svemu sudeći ovo njezina posljednja sjednica Županije skupštine, uručio cvijeće.



– Odlazak u mirovnu je prvenstveno osobni trenutak, no mogu reći da je suradnja s vama bila zahtjevna, izazovna, s ugodnim i manje ugodnim trenucima, no činjenica je da smo svi pokušavali kroz proračun i projekte obaviti neki posao koji ste zamisli, a čovjek je uspješan koliko je uspješan tim s kojim surađuje, poručila je Milošević.