RIJEKA Županijska skupština jednoglasno je podržala prijedlog župana Zlatka Komadine da se 300.000 kuna iz proračunske zalihe izdvoji kao pomoć izdavačkoj kući Edit koja je zapela u financijske probleme nakon što su usred proračunske godine resorna ministarstva smanjila subvencije. Komadina je pojasnio da se istarski župan Valter Flego također obvezao osigurati 300.000 kuna. Ta sredstva uplatit će se kako bi se ublažili financijski problemi nastali tiskanjem udžbenika na talijanskom jeziku koje je Edit platio, a sredstva od države za taj posao nije dobio.

Županijski vijećnici jednoglasno su podržali i ostale zaključke kojima Primorsko-goranska županija izražava punu podršku novinsko-izdavačkoj kući Edit u kontekstu svih djelatnosti kojima osigurava autohtonoj talijanskoj nacionalnoj manjini prava na uporabu talijanskoga jezika u informiranju i kulturi.

Teška situacija

– Primorsko-goranska županija ocjenjuje neprihvatljivim stav o nužnosti izlaženja dnevnog lista »La Voce del Popolo« na isključivo komercijalnim osnovama, te s tim u vezi smanjenje i ukidanje sredstava iz državnog proračuna za financiranje novinsko-izdavačke djelatnosti Edita. PGŽ inzistira na stavu da se unutar državnog proračuna moraju pronaći sredstva za sufinanciranje Edita, te time za ostvarivanje prava talijanske nacionalne manjine na uporabu talijanskoga jezika u informiranju putem dnevnog lista »La Voce del Popolo«, navedeno je u zaključcima koje je županijske predstavničko tijelo jednoglasno prihvatilo. Uključujući i HDZ-ove županijske vijećnike koji su se na taj način odvojili od riječkih stranačkih kolega koji gotovo po istim zaključcima na Korzu 16 nisu digli ruku za Edit.

Pročelnik Ureda župana Goran Petrc podsjetio je da je točka na Editu došla na dnevni red na inicijativu IDS-ovca Srđana Srdoča.

– Sredstva su uskraćena i ugrožena je egzistencija Edita. Našim zključcima deklarativno stajemo iza te novinsko-izdavačke kuće, ali i financijski joj pomažemo, izjavio je Petrc.

Da je stanje u Editu zabrinjavajuće, potvrdio je v.d. glavnoga urednika Roberto Palisca.

– Nalazimo se u vrlo teškoj financijskoj situaciji. Jasno je da sami ne možemo financirati udžbenike. Pokušali smo sve napraviti kako bi stabilizirali poslovanje – smanjili broj stranica, smanjena je vrijednost boda zaposlenicima za 25 posto, smanjena su i materijalna prava, kao i broj zaposlenih. Reducirali smo sve što smo mogli, ali to nije dosta, upozorio je Palisca.

Dušan Kotur (SDP) naglasio je da je nedopustivo da naši političari derogiraju zakone o pravima nacionalnih manjina. Đanino Sučić (HNS) podsjetio je da je tradicija dvojezičnosti nešto što Primorsko-goranska županija baštini još od 11. stoljeća jer je Valunska ploča pisana glagoljicom i na latinskom jeziku.

– Mi znamo kako živjeti zajedno i kako se uvažavati. Često ističemo ponos našom nacionalnom manjinom u nekoj drugoj zemlji. Ali isto tako i mi moramo čuvati nacionalne manjine koje žive u našoj zemlji, rekao je Sučić.

– U potpunosti se zalažemo za prava nacionalnih manjina koje su naše bogatstvo. No, poslovanje neke tvrtke ovisi o uspješnosti uprave trgovačkog društva. Pitanje je kako je Edit mogao do 2014. godine normalno funkcionirati sa sredstvima koja je dobijao od države, a onda su ta sredstva 2015. godine povećana na dva milijuna kuna. Ministarstvo kulture ih je vratilo na razinu od prije, a sada se odjednom ne može opstati. Ni nama, ni ministru kulture, ne može se imputirati da smo protiv manjina, kazao je Ivan Jakšić (HDZ). Njegova stranačka kolegica Tomislava Zečević Pedić naglasila je da je HDZ za opstanak Edita.

Za Edit ili za ministre

– Zainteresirani smo da se ovaj problem riješi. Ali isto tako bih volio da nikada više ne čujem Furija Radina da kaže »moj Edit«. Edit i talijanska nacionalna manjina puno su više od njega. zadnjih 25 godina nije bilo nikakvih problema, a sada se u nekoliko mjeseci stvori bezizlazna situacija. Meni nije jasno kako je to moguće. Tako prikazivati stvari nije realno. Vjerujem da će se rješenje naći, a molim one koji optužuje ministre Šustara i Hasanbegovića da nam kažu što su oni to protuzakonito napravili i mi ćemo biti prvi za opoziv, poručio je Beaković.

Damir Brusić (SDP) zamolio je kolege, kako je kazao, s desne strane da se odluče jesu li za Edit ili za ministre koji su tu kuću svojim odlukama ugrozili.

Predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić pojasnio je da je radio u Editu, te da ta tvrtka nije pitanje ni SDP-ove ni HDZ-ove vlade.

– Te probleme prouzročila su dva ministarstva. Treba jasno podsjetiti što je izjavio predsjednik riječkog HDZ-a Lucian Vukelić koji je rekao da treba smanjiti sredstva, odnosno da novinari u toj kući ne smiju politički misliti. To je nakaradan stav. Nadam se da vi HDZ-ovci ovdje niste takvi. Osim toga, nikakav odgovor iz resornih ministarstava na naše upite nismo dobili, a šutnja i ignoriranje je njihov model ponašanja. Odluke su donijeli usred proračunske godine što je dodatan problem, pojasnio je Komadina.

Zahtjevi zbog Ine

Županijski vijećnici jednoglasno su izrazili ogorčenje zbog lošega sigurnosnog stanja u Rafineriji nafte Rijeka, a posebno zbog zadnjega onečišćenja mora koje još uvijek nije do kraja sanirano. Iako su ih predstavnici Ine Bengt Oldsberg i Erkki Tapio Ranta pokušali uvjeriti da je stanje pod kontrolom, to je samo izazvalo dodatni bijes županijskih vijećnika. Nakon burne rasprave pune žuči i opravdanig nezadovoljstva zaključeno je, na inzistiranje vijećnice Laburista Jelene Krpan, da se zatraži od Ministarstva zaštite okoliša i prirode da izvrši  koordinirani nadzor nad postrojenjem Ina Rafinerije nafte koji uključuje i ispitivanje podzemlja, te korometrijsko ispitivanje unutarnjih stijenki i podnica spremnika koji skladište teški derivat ili sirovinu, a rezultati hidrauličkog testa otpornosti dostave Županiji i Općini Kostrena.

– Traži se od Ina rafinerije nafte Rijeka da provede sve zakonom propisane sigurnosne mjere u cilju minimiziranja štetnih utjecaja na lokalno stanovništvo i okoliš. Traži se od vlade i Rafinerije da poduzmu daljnje aktivnosti kako bi se osigurala druga faza modernizacije, a sukladno usvojenom programu modernizacije. Traži se pojačani rad i redovitije kontrole inspekcijskih službi, konstatiranje onečišćenja, te provođenje prekršajnih i kaznenih mjera predviđenih zakonom. Tražimo da se podaci i analize sedimenata ugljikovodika s morskog dna učine javnima. Tražimo reviziju Memoranduma o razumijevanju između Ine i PGŽ-a do izvršenja postojećih obveza koje je Ina preuzela u istom Memorandumu, zaključili su županijski vijećnici. Jelena Krpan darovala je predstavnike Ine novim suvenirom s kostrenskih plaža, a to je pijesak uprljan katranom koji je pohranila u bočice kako bi dokazala da je onečišćene golemo i da je situacija potpuno drugačija od one kako je predstavljaju predstavnici rafinierije. Svoje teze dokazala je i uvećanim fotografijama.

Naftne mrlje prisutne

– Kada je u pitanju modernizacija koja je neophodna, ne možemo pristati na to da ona zavisi od situacije na tržištu. Globalizacija ne nosi socijalnu empatiju, a mi nismo znali zaštiti nacionalni interes kada je Ina u pitanju, rekao je Komadina.