RIJEKA Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izrazio je očekivanje da će deponij u sklopu »nulte faze« Marišćine dobiti sve potrebne dozvole za rad u roku od sljedećih deset do 15 dana, a poručio je da projekt Centralne zone za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji nema alternative te da mora ići dalje. 

– Državna administracija mora odraditi svoj posao i izdati sve potrebne dozvole kako bi novo odlagalište na Marišćini profunkcioniralo. Koliko sam vidio na današnjem obilasku lokacije »nulte faze«, kasete za odlaganje otpada su u visokoj fazi završenosti i moj je zahtjev da se potrebna administrativna procedura što hitnije riješi. Jasna mi je i razumljiva zabrinutost građana za sve probleme u kojima su se našli, ali mi je isto tako jasno da Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija sa svojim komunalnim društvima čine i poduzimaju sve da se problemi riješe u najkraćem roku, kaže Zmajlović, koji je u sklopu radnog posjeta Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji obišao smetlišta Viševac i Marišćina, te »crnu jamu« Sovjak.

Što se tiče izgradnje Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, prema ministrovoj ocjeni, radi se o jednom od dva zrela projekta u Hrvatskoj pripremljena za financiranje iz sredstava Europske unije, koji su u realizaciji već daleko odmakli i morat će biti odrađeni do kraja.

– Projektu centralne zone u Marišćini već su odobrena sredstva europskog IPA fonda, a vjerujemo da će u budućnosti biti odobren dodatan novac iz strukturnih fondova, nakon što Hrvatska postane članicom Europske unije. Zadnjih godina u Hrvatskoj se šepalo u mjestu po pitanju izgradnje centralnih zona za gospodarenje otpadom, no Marišćina je već odmakla zaista daleko u realizaciji. Izrađena je studija utjecaja na okoliš, odabrana je tehnologija za koju smatramo da je prikladna, osigurana su sredstva i ovaj projekt mora ići dalje, poručio je Zmajlović.

Prema najavama ministra CZGO Marišćina trebala bi profunkcionirati u svibnju 2014. godine, a dva mjeseca prije toga krenuo bi testni rad novog odlagališta. Obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić objavio je kako su ga obradovale ministrove najave da bi nova centralna zona mogla profunkcionirati već za dvije godine. Građane je zato zamolio za strpljenje.

– Nije mi drago da građani trpe, ali molim za strpljenje. U roku od dvije godine imat ćemo suvremen i moderan sustav zbrinjavanja otpada. Rješavanje problematike gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji predstavlja zajednički problem Grada, Županije i nadležnih Vladinih ministarstava. Ovaj zajednički problem mora riješiti struka. Naša županija je u neku ruku »pokusni kunić«. Prvi u Hrvatskoj krenuli smo u sustavno rješavanje problema izgradnje centralne zone za gospodarenje otpadom, sanacije deponija komunalnog otpada, ali i crne jame Sovjak, izjavio je Vujić, napominjući da je dobio uvjeravanja ministra kako će biti revidirana površina zaštitnog područja na prostoru PGŽ, predviđenog u sklopu buduće eko mreže Natura 2000.

Ministar Mihael Zmajlović objavio je kako je konačno krenula priča oko sanacije crne jame Sovjak, napuštenog odlagališta industrijskog otpada, smještenog u neposrednoj blizini deponija Viševac, ali i brojnih obiteljskih kuća na području Marinića. U crnoj jami do 1990. godine deponirano je oko 250 tisuća kubičnih metara industrijskog otpada, u kojem je utvrđena povećana koncentracija teških, toksičnih i za zdravlje opasnih metala. 

– Osobno sam se uvjerio kakva opasnost prijeti od Sovjaka za građane, ali i podzemne vode u podnožju crne jame. Rješavanje ovog problema stoga ima osobit prioritet, a cijeli projekt sanacije vrijedan je oko 25 milijuna eura. Potpisan je ugovor za izradu projektne dokumentacije. Projektant je dobio deset mjeseci za rješavanje svog dijela posla. Očekujemo da će tijekom sljedeće godine biti moguće raspisati međunarodni tender za izvođača radova, nakon čega će uslijediti višegodišnja sanacija, objasnio je Zmajlović.

Ministarstvo zaštite okoliša jamu Sovjak ocijenilo je kao jednu od devet »crnih točaka« velikog industrijskog onečišćenja, a sanacija ove crne točke uvrštena je u Strategiju i Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2007. do 2015. godine. Cijeli posao sanacije mogao bi trajati između pet i sedam godina. No, početak sanacije ovisi o ulasku Hrvatske u EU, jer bi trebao biti financiran strukturnim fondovima, koji su dostupni samo članicama. Međutim, u Ministarstvu zaštite okoliša planiraju da se do tada završi izrada tehničke i natječajne dokumentacije te pošalje aplikacija za korištenje sredstava EU.