Broj stanovnika u općini Viškovo povećao se za nevjerojatnih 5588Koji bi bio odgovor da vas netko pita: što je veće – Krasica, naselje u Gradu Bakru ili Cres, ne kao administrativna, teritorijana cjelina, nego samo kao grad ugodno smješten u svom zaljevu?

Za Krasicu bi se odmah pojavio znak pitanja? Da, sve je tu u redu, jedno je od onih lijepih mjesta na »paralelnoj magistrali« što od Škrljeva, pa preko Praputnjaka i Hreljina vodi do Križišća i Šmrike, ali baš mi se i ne čini da tamo ima nešto posebno stanovnika.

A Cres? Pa to je glavni grad jednog od najvećih, jer još uvijek dilema s Krkom nije raščišćena, jadranskih otoka, valjda u njemu živi više ljudi no u Krasici?!

Obiteljske kuće

Kad biste u nastavku razgovora postavili pitanje gdje bi se u glavnoj ulozi našli Marinići, nismo sigurni bismo li ih i u matičnoj županiji baš svi ispravno locirali. A pitanje o broju stanovnika – slobodno bi moglo na neki od zahtjevnijih kvizova. Jer Marinići imaju 3887 stanovnika! I ne, nije riječ o nekom »gradu satelitu«, kao što su primjerice Srdoči u sastavu Grada Rijeke, već o naselju u kojem u golemom postotku prevladavaju obiteljske kuće. A kako su Marinići ujedno i granično područje općine Viškovo prema teritoriju Grada Rijeke, dolazimo do osnovne problematike: što se to dogodilo da je Rijeka u deset godina izgubila petnaestak tisuća stanovnika, sa 144 tisuće pala je na nešto manje od 128 tisuća, dok su sve teritorijalne jedinice, odnosno njezin prsten koji je svojedobno bio integralni dio općine Rijeka, brojčano narasle – općina Viškovo za nevjerojatnih 5588 stanovnika. Ili da krenemo od još šire zajednice, Primorsko-goranska županija je od 2001. do 2011. izgubila 9.382 stanovnika te je s 305.505 pala na 296.123 stanovnika. A nije neprivlačna, nije ni siromašna, pa gdje je onda problem?

Šumsko bogatstvo

Krenemo li, primjerice, od Kastva, uočit ćemo da se u posljednje vrijeme razvio kao nikad prije, da je skoro dosegnuo slavu vremena kad ga se s razlogom tretiralo kao jedno od najznačajnijh središta kvarnersko-istarske regije. U vrijeme Delavske škole, ali i čitavog niza političara, narodnjačkih preporoditelja. Stari dio grada je jedan od ljepših primjeraka mediteranske arhitekture, s nizom živopisnih kafića, jednim od najljepših butik-hotela u Hrvatskoj i uzornom gastronomskom ponudom. Prometna infrastruktura je odlična, a gospodarska zona efikasna. Viškovo s druge strane željno iščekuje rješenje prometnog kolapsa. Mada, jasno je – kad se za svega jedno desetljeće broj stanovnika poveća za pedeset posto, promet nije baš lako riješiti.

Klana gospodari golemim teritorijem što obiluje šumskim bogatstvom te se uspješno nosi s izazovima gospodarske krize. A tek Gromišćina, Čavle i Jelenje. Sveukupni je standard značajno narastao, turizam ulazi na velika vrata, a riješe li se u dogledno vrijeme i vlasnički odnosi zemljišta na kojem se nalazi auto-motodrom, ubrizgana će biti i nova injekcija napretka.

Znak za uzbunu

Sveukupno, dakle, možemo već sada najaviti novi značajan rast, kako gospodarstva, tako i zanimanja za doseljavanje. Vjerojatno je i to da će neke od njih nakon »nekritičkog« širenja morat zauzdati taj proces, dok se daljnje naseljavanje očekuje u onim zonama koje obiluju teritorijem. Istaknuli bismo u tom smislu Klanu koja je također uzorno razvila infrastrukturu, a spremna je kako za investicije u gospodarstvu, tako i za naseljavanje. Na širem riječkom području zemljište je tamo najjeftinije, a dođe li uskoro do cestovnog povezivanja Turnića i Vozišća, Klana bi se značajno približila središtu Rijeke, što bi ujedno predstavljalo rušenje »psihičke barijere« zbog koje je Klana lijepa i privlačna, poglavito onim ljudima koji obožavaju prirodu, ali – jako udaljena. Onima koji dakle žele, pa i u špekulativne svrhe, kupovati građevinska zemljišta – vrijeme je za Klanu i Jelenje.

A Rijeka? Ona je stanovništvom pala, i to za više od deset posto, što je svakako znak za uzbunu, ali uzmemo li u obzir što je ostalo od nekad snažne riječke privrede, pad broja stanovnika je razumljiv. K tome, u podjeli teritorijalnih karata Rijeka je postala »bezemljaš«, pa ne čudi da su svi koji kane u individualnu izgradnju, ili su pak poduzetnici što se najčešće upuštaju u izgradnju manjih objekata s do četiri ili šest stanova, moraju birati neku od općina iz prstena. A treba biti i do kraja pošten – prednost života u osam teritorijalnih jedinica je i u tome što se nalaze u blizini – Rijeke. Na taj je način dostupan vaterpolo europske razine, prvoligaški nogomet, brojne kazališne predstave, megastorovi, Autotrolej, Korzo i još mnogo toga što poslovično nude gradovi veličine Rijeke. Razvoj prstena u velikoj mjeri omogućava – Rijeka. Istina, kako je krenulo, nije isključeno da u dogledno vrijeme nekad nerazvijeni prsten krene pomagati razvoj matice iz koje je nastao.