RIJEKA Zatvaranje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina nije prihvatljivo rješenje, Hrvatsku kao članica EU-a obvezuju planski dokumenti i propisi koji su usklađeni s direktivama iz područja gospodarenja otpadom, a ako bi se Centar zatvorio, što je projekt koji je dobrim djelom financiran europskim novcem, sve to imalo bi i cijenu – bio bi rezime odgovora koji smo dobili od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje se referiralo na naš upit što je do sada ovo tijelo poduzelo temeljem jednoglasnog zaključka Županijske skupštine Primorsko-goranske županije da se pronađe alternativno rješenje za zbrinjavanje otpada, odnosno da se pronađu uvjeti da se Marišćina zatvori.

Jednoglasan zaključak

Podsjetimo, jednoglasan zaključak Skupštine donesen je sredinom srpnja, nekako u vrijeme prosvjeda na kojima su građani ponovo ukazivali na smrad, loš utjecaj Centra na zdravlje mještana, odnosno djelatnika, te okoliš. Skupština je svoj zaključak donijela i taman kad se počelo pričati da nas na jesen čeka povećanje cijene zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada za korisnike Centra za 250 posto, s 470 kuna po toni na čak 1.180 kuna po toni. Sve je ovo i jako nezgodno s obzirom na to da su sljedeće godine lokalni izbori. S ovakvim kartama u ruci – kao da su napori nevladinih organizacija, građanskih inicijativa, ali i političkih stranaka – već unaprijed izgubljena bitka.

– U vezi s točkom 5. Zaključka Županijske skupštine Primorsko-goranske županije od 16. srpnja 2020. godine kojim se traži od Ministarstva da osigura uvjete za zatvaranje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina i da pronađe alternativno rješenje za odgovarajuće zbrinjavanje otpada, prije svega treba podsjetiti na obaveze Republike Hrvatske koje ima kao država članica Europske unije za smanjenje odlaganja otpada i povećanje odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada – stoji u dogovoru.

– Slijedom tih obaveza Republika Hrvatska je uspostavila sustav gospodarenja otpada na temelju planskih dokumenata i propisa usklađenih s EU direktivama iz područja gospodarenja otpadom. Konkretno, planski dokument Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.- 2022. godine i propisi iz područja gospodarenja otpadom preduvjet su i temelj za korištenje financijskih sredstava EU-a kojima se sufinanciraju projekti gospodarenja otpadom, uključujući i Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Marišćina – navedno je u odgovoru Ministarstva.

U Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.- 2022. godine navodi se da je javnim sredstvima izgrađen CGO Marišćina kapaciteta 100.000 tona na godinu za područje Primorsko-goranske županije te da CGO pridonosi postizanju ciljeva Republike Hrvatske u vezi smanjenja udjela odlaganja biorazgradivog otpada i ukupne količine odloženog otpada. A što se tiče postizanja sljedećeg cilja povećanja recikliranja komunalnog otpada, riječ je o obvezi jedinica lokalne samouprave koje moraju osigurati odvojeno sakupljanje i obradu komunalnog otpada, propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom.

Cjelovit sustav

– Centar za gospodarenje otpadom nikako se ne može promatrati kao izdvojeni pogon, već je on sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji pridonosi ispunjenju navedenih ciljeva Republike Hrvatske – komentira dalje Ministarstvo, dodajući još i to da »Hrvatska mora zatvoriti sva odlagališta otpada na svom području do otvaranja centara za gospodarenje otpadom, o čemu je donesena i Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta«.

– Stoga zatvaranje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina nije prihvatljivo rješenje zbog niza razloga. Odlagališta otpada moraju se zatvoriti, CGO je sastavni dio sustava gospodarenja otpadom uz odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada, a na CGO-u se obrađuje samo preostali otpad. Nadalje, upravitelj njime mora upravljati sukladno svim propisima, a u slučaju rada protivno propisima nadležan je Državni inspektorat. CGO je izgrađen korištenjem EU financijskih sredstava te bi njegovim zatvaranjem Republika Hrvatska snosila financijske sankcije. Što se tiče alternativnog rješenja za odgovarajuće zbrinjavanje otpada, razvidno je da odlagališta nisu rješenje jer moraju biti zatvorena. Već je rješenje u povećanju odvojenog sakupljanja otpada koji mora biti recikliran ili oporabljen. U CGO treba predati samo otpad koji nije moguće reciklirati, a njegovo upravljanje mora biti u skladu sa svim propisanim uvjetima, što će onemogućiti bilo kakvo dovođenje u opasnost ljudskog zdravlja i štetnih utjecaja na okoliš, zaključak je Ministarstva.