RIJEKA  Pitanje laika u Crkvi do Drugog vatikanskog koncila možemo svesti na sustavnu marginalizaciju. Tu se otkriva sva nužnost razmatranja koncilskog izričaja o laicima, promatrajući ili polazeći od sadašnjega stanja Crkve i kršćanstva. Uzmimo citat iz dekreta Ad Gentes Drugog vatikanskog koncila u kojem se navodi da Crkva nije pravno utemeljena, ne živi punim životom, niti je savršen znak Krista među ljudima, ako s hijerarhijom ne postoji i ne djeluje laikat u pravom smislu. Bez djelatne prisutnosti laika, evanđelje se ne može duboko utisnuti u duh, život i rad nekog naroda. Zato treba paziti da se podigne zreo kršćanski laikat, rekao je izvr. prof. dr. sc. Branko Murić sa zagrebačkog KBF-a na skupu Vjernici laici u Crkvi i društvu – od Drugoga vatikanskog koncila do Sinode o sinodalnost, što se održao u Auli Ivana Pavla II. na Trsatu.

Temelj vitalnosti

Skup je otvorio riječki nadbiskup Mate Uzinić koji je istaknuo da se nalazimo u godini velikih obljetnica, sto godina od osnutka Riječke nadbiskupije, 1700 godina od Nicejskog sabora te 60 godina od završetka Drugog vatikanskog koncila.

– Mislim da je za nas katolike jedna od najvažnijih obljetnica ona završetka Drugog vatikanskog koncila. Jer, jedan od plodova koncila je i svijest o suodgovornosti svih vjernika u životu Crkve, kazao je riječki nadbiskup. U svom izlaganju Branko Murić istaknuo je i da riječ »laik« ne upućuje na nestručnjaka, već na narod te da laici donose sveukupno bogatstvo i vitalnost cijele Katoličke crkve. Kazao je da Drugi vatikanski koncil vraća i prepoznaje dostojanstvo koje su vjernici laici primili po krštenju te da odnos između crkvene hijerarhije i laika treba biti poput obiteljskoga, što će onda dovesti i do promjena u Crkvi.

– Treba izgrađivati obiteljske odnose koji će onda rezultirati zajedničkim poslanjem Crkve. Na tom tragu polazi Sinoda o sinodalnosti koja govori o potrebi popravka veza u Crkvi. Papa Franjo inzistirao je na promjeni mentaliteta, jer nema promjene strukture bez promjene mentaliteta. Vidimo kontinuitet da se Crkva treba reformirati i obnavljati, a s posebnom pažnjom trebaju se obnavljati strukture u Crkvi, kazao je Murić.

Poruke Sinode

Naglasio je i da su tijekom Sinode o sinodalnosti što je lani završila biskupi osluškivali što Božji narod, laici, imaju za reći, a završni dokument o sinodalnosti spada u redovno učiteljstvo Crkve, nešto što katolički vjernici trebaju prihvatiti i čitati, a ne samo staviti na policu sa strane i čekati da prođe.

– Teme koje su se otvarale u sinodalnom hodu pokazale su život Crkve i to je nekog plašilo. Da ćemo se, ako počnemo slušati što nam ljudi govore, izgubiti i relativizirati postavke i strukture vjere. Ništa se od toga nije dogodilo. Sinoda je pokazala mogućnost onoga što je papa Franjo nazvao zdravom decentralizacijom. Da laici imaju aktivniju ulogu u cijelom životu Crkve, a osobito je važno i pitanje uključivanja žena u strukture donošenja odluka, kazao je Murić.

Skup je nastavljen panel-raspravama o ulozi vjernika laika društvu i evangelizaciji te u Crkvi u Hrvatskoj. Na panelima su govorili: s. Ana Thea Filipović, Bruna Velčić, Marko Medved, Šime Zupčić, fra Ivan Šarčević, Anton Šuljić, Ana Marčinko i Tomislav Kovač. Moderirali su Mario Gerić, Blaženka Jančić i Maja Petranović.