Ako postoji sumnja u ispravnosti projekta, vlasnik garaže i Grad Rijeka mogu zatražiti stručnu ocjenu stanja konstrukcije. No, ne postoji nitko tko je u obavezi poduzeti nešto da se moguća katastrofa spriječi
Nakon što je građevinska inspekcija poručila da njezini zaključci o podzemnoj garaži »Stari grad« u Rijeci nisu nikakav dokaz da toj građevini na Klobučarićevom trgu ne prijeti urušavanje i preporučila Gradu da se zbog sigurnosti građana naruči stručnu ekspertizu koja bi konačno trebala utvrditi da li je garaža ovakva, kakva je izgrađena, sigurna za uporabu – više nitko ne tvrdi da su stručnjaci koji upozoravaju na nepouzdanost garaže neozbiljni. To je dobra vijest, ali se kao novi problem ispostavlja pitanje tko je u Republici Hrvatskoj ovlašten intervenirati u slučaju kada se pokaže ili barem ozbiljno posumnja da neka građevina koja je u upotrebi više godina ima ozbiljnu konstruktivnu grešku zbog koje bi se mogla srušiti kao kula od karata.
»Bratski savjet«
Jer, iako na prvi pogled izgleda da se u prepucavanjima oko pitanja nadležnosti situacija dodatno komplicira, razgovori vođenih proteklih dana daju nam nadu da, barem u Gradu, postoji dobra volja da se pitanje sigurnosti garaže, napokon istjera na čistac, neovisno o budućoj izgradnji knjižnice.
U tom smislu napravljen je korak naprijed, jer i gradonačelnik Vojko Obersnel kaže kako se slaže da problem sigurnosti garaže treba odvojiti od problema izgradnje knjižnice.
Međutim, još nije potpuno jasno što bi Grad sada trebao napraviti, jer nakon što se građevinska inspekcija u medijima oglasila s preporukom Gradu da hitno ispita konstrukciju podzemne garaže, ispada da je to bio samo »bratski savjet« i da nema nekoga tko bi vlasnika garaže – tvrtku Garaže Rijeka u vlasništvu Bluehause Croatie- mogao pritisnuti da prione sanaciji, osim ako se sama ne smiluje.
Takav se zaključak nameće iz odgovora na novi set pitanja što smo ih uputili Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u kojem smo tražili da nam svi koji o tome nešto znaju pomognu dokučiti odgovore na nekoliko jednostavnih pitanja.
Postoji li netko tko može vlasniku narediti da sanira građevinu i eventualno je stavi izvan upotrebe ako je nesigurna, neovisno o budućoj izgradnji knjižnice? Koja vrsta stručne ekspertize je još potrebna da bi se to nedvojbeno utvrdilo? Na kome je da zatraži tu ekspertizu i tko je treba napraviti ako dosadašnje nisu dovoljne? S obzirom na suprotstavljena mišljenja dijela stručnjaka, da li bi se možda mogla zatražiti revizija projekta konstrukcije podzemne garaže od komisije ovlaštenih revidenata koja bi otklonila mogućnost jednostranih interpretacija? Na kome je da pokrene i provede cijeli taj postupak?
Odgovor Ministarstva
Pitanja smo postavili nakon što je nas je gradonačelnik Obersnel zajedno sa svim suradnicima uključenim u projekt buduće knjižnice pozvao da bi objasnio kako u Gradu otpočetka postoji jasna namjera da se ovaj problem razriješi, ali da Grad nema ovlasti učiniti ništa više od onoga što je već napravio, već bi to trebala i mogla jedino građevinska inspekcija. No, u Ministarstvu ne dijele njegovo mišljenje pa kažu kako onome što su već poručili nemaju što dodati ni oduzeti, osim napomene da se točno zna tko za što odgovara prema Zakonu. Projektant odgovara za projekt, izvođač radova odgovara za kvalitetu radova, nadzor odgovara za izgradnju prema projektu, vlasnik zgrade odgovara za zgradu. A ako postoji sumnja u ispravnosti projekta prema kojem je garaža izgrađena i dobila sve potrebne dozvole, nema se što napraviti, osim što i vlasnik garaže i Grad Rijeka kao potencijalni investitor nadogradnje mogu zatražiti stručnu ocjenu trenutnog stanja konstrukcije – ako tako odluče.
U prijevodu, takav odgovor Ministarstva znači kako je dobro poznato tko bi trebao odgovarati, gubitkom licence, financijski ili odlaskom u zatvor da se nekakvo zlo dogodi, ali istodobno ne postoji nitko tko je u obavezi narediti ili poduzeti nešto da se moguća katastrofa spriječi, odnosno da se posve otkloni sumnja da opasnost prijeti. Zbilja zapanjujuće!
Riječki gradonačelnik i sam se prije par dana obratio Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, dopisom kojim je pomoćniku ministra za inspekcijske poslove Davorinu Oršaniću detaljno objasnio što je Grad sve poduzeo kad se pojavila sumnja u sigurnost garaže i pouzdanost njene konstrukcije, a prvo što je poduzeo bilo je da naruči stručnu analizu inž. Palijana u kojoj je još 2009. zaključeno da postojeća konstrukcija stropnih ploča garaže ne zadovoljava uvjete mehaničke otpornosti i stabilnosti, čak i bez nadogradnje nove građevine. Taj elaborat promptno je dostavio Upravi za inspekcijske poslove zajedno sa zahtjevom za provođenje inspekcijskog nadzora upravo zbog ozbiljnosti mogućeg problema i upravo zbog sigurnosti građana.
Zbunjeni Obersnel
Iz prijave koju nam je pokazao, vidljivo je da je gradonačelnik 2009. inspekciju pozvao ne spominjući nikakva druga mišljenja, niti je tražio bilo kakvo arbitriranje između suprotnih očitovanja stručnjaka, već je zahtijevao inspekcijski nadzor pozivajući se samo i jedino na analizu inž. Palijana koja pokazuje da je garaža vrlo suspektna građevina. Suprotno onome što bi se moglo zaključiti nakon njegova istupa na Gradskom vijeću, iz prijave je razvidno da Obersnel pitanje sigurnosti garaže nije relativizirao kao neozbiljno, a onda ni stručnjake koji su na to upozorili. Dapače, očekivao je da će građevinska inspekcija na prijavu reagirati izricanjem neke od hitnih mjera koje joj stoje na raspolaganju, jer ju je upravo zbog toga i pozvao, ali kako je to izostalo, mogao je samo zaključiti da inspekcija Palijanov nalaz ne smatra dovoljno alarmantnim da iskoristi svoje ovlasti. Prema tome, kaže, nije ni imao razloga sumnjati u sigurnost trga i garaže, sve do nedavnog oglašavanja građevinske inspekcije u medijima s porukom da zbog sigurnosti građana hitno ispita konstrukciju garaže, što je po njegovu mišljenju učinjeno još Palijanovom analizom iz 2009.
Obersnel smatra kako je inspekcija da je htjela već tada mogla i zatvoriti garažu, ali čak i da nije u pravu – Zakon ostavlja i druge mogućnosti, ili ga barem mi tako čitamo. Naime, inspekcija ima mogućnost i obavezu intervenirati čak i onda kad nije ovlaštena izravno postupati, ako postoji sumnja u neku nepravilnost ili nezakonitost. U tom slučaju, prema čl. 282. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, inspektor o tome odmah mora izvijestiti odgovarajuće nadležno upravno tijelo, te zatražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera u skladu s posebnim propisima.
Budući da ekspertiza inž. Palijana nedvosmisleno ukazuje da je u projektiranju, kontroli projektne dokumentacije i izvedbi podzemne garaže učinjen niz propusta, bilo bi očekivano da građevinska inspekcija upravo to i napravi, s obzirom da sama nije ovlaštena vještačiti i ocjenjivati projektnu dokumentaciju.
Nalaz inspektorice
No, umjesto toga, inspekcija se, kako bismo mogli zaključiti iz njezina dopisa Gradu 2009. godine, na neki način ipak upustila u ono što sama kaže da ne smije: u arbitriranje. Naime, iz zaključaka inspekcije koje potpisuje viša građevinska inspektorica Dušanka Pribetić vidljivo je da je projektant konstrukcije garaže inž. Marin Franolić inspekciji objasnio kako je s garažom sve u redu i kako određena pojačanja konstrukcije treba napraviti tek kod izgradnje knjižnice. Na temelju toga i činjenice da na garaži nema vidljivih oštećenja, inspektorica je konstatirala da, unatoč urednim papirima, o stabilnosti garaže postoje oprečna mišljenja stručnjaka, pa je zaključila da zbog toga treba napraviti opsežniju analizu, ali samo kod projektiranja nove građevine, a ne zbog same garaže, iz čega ispada da se između dva oprečna mišljenja ipak više priklonila Franolićevom.
Na temelju takvog zaključka, a nakon što je odustao od Palijanovog prijedloga sanacije koji se zbog obima zahvata pokazao neprihvatljiv i Gradu i vlasniku garaže, Grad je odlučio o svemu zatražiti još jedno mišljenje o međusobnom utjecaju garaže i knjižnice, da vidi može li se problem jednostavnije riješiti. Naručio ga je i dobio od dr. Ive Podhorskog koji je izradio »Ekspertno mišljenje o Klobučarićevom trgu« u kojem su potvrđene neke teze mr. Palijana, ali neke i nisu. Ta ekspertiza bi trebala poslužiti kao podloga za projekt sanacije garaže koji je povjeren projektantu konstrukcije sumnjive građevine inž. Franoliću, a uključuje i naputke za prilagodbu konstrukcije knjižnice podzemnoj garaži. Iako je u obje ekspertize potvrđen problem proboja stropnih ploča, neovisno o izgradnji knjižnice, oko interpretacije stupnja ugroženosti garaže opet postoje prijepori među stručnjacima, prigovori oko sukoba interesa i razne sumnje koje i dalje istražujemo, ali u ovom trenutku nisu bitne za odgovor oko pitanja nadležnosti.
U tom smislu bitna su pitanja s početka teksta, a na njih nema jasnog odgovora. Gradonačelnik smatra da je iscrpio sve mogućnosti u okviru vlastitih ovlasti, pa i više od toga, jer iako nema ovlasti uspostaviti bilo kakvu zabranu ili postaviti znak upozorenja koji bi ograničio slobodno kretanje trgom ili korištenje garaže, u nekim je slučajevima, posrdno, baš tako postupao.
Potencijalna opasnost
– Upravo zbog potencijalne opasnosti na koju je upozorio inž. Palijan, na Klobučarićevom trgu nismo davali odobrenja za održavanje bilo kakvih javnih manifestacija, a bilo je takvih zahtjeva – rekao nam je Obersnel koji – to je bar posve sigurno – nema ni ovlasti ni kompetencije utvrđivati čija je ekspertiza točna i mjerodavna.
Stoga je pomoćniku ministra Davorinu Oršaniću 6. travnja uputio ponovni zahtjev da utvrdi stanje u pogledu statičke pouzdanosti garaže i ovisno o tome poduzme odgovarajuće mjere ukoliko su potrebne. Iz Ministarstva još nije stigao nikakav odgovor, ali ga nestrpljivo čekamo da konačno saznamo ima li u državi netko tko bi se u ovom slučaju smatrao odgovornim.
______________________________________
Ne postoji proračun stropnih ploča na proboj
Iz ekspertize mr. Ivana Palijana koja je građevinskoj inspekciji predočena 2009. godine proizlazi da u projektu konstrukcije podzemne garaže ne postoji nikakav proračun stropnih ploča na proboj, pa se postavlja pitanje kako je uopće mogla dobiti građevinsku dozvolu, odnosno kako se moglo dogoditi da u postupku kontrole projekta na temelju kojeg se izdaje građevinska dozvola ovlašteni revident to ne primijeti. Na žalost, on je umro pa se o tome ne može izjasniti, ali ako je Palijanov nalaz točan ispada da je revident napravio grubi previd jer nije vodio računa da proračun na proboj stropnih ploča ne postoji. Takav previd dovoljan je razlog za poništenje građevinske dozvole, na temelju koje bi se mogla tražiti hitna sanacija garaže, ali je pitanje tko i kako to može provesti s obzirom da se svi proglašavaju nenadležnim.
Građevinski stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju kako je prvo što treba napraviti superevizija glavnog projekta podzemne garaže na temelju kojeg je izdana građevinska dozvola i od kojeg cijeli problem potječe. Smisao superrevizije bio bi da opovrgne ili potvrdi Palijanove zaključke, ali nema jednoznačnog odgovora tko to treba pokrenuti i provesti. Ipak, prevladava mišljenje da je to Ministarstvo.
Prema Pravilniku o kontroli projekata postoji mogućnost poništenja kontrole projekta, ako je ona napravljena protivno Zakonu o gradnji i posebnim propisima. Takvu odluku donosi ministar graditeljstva i prostornog uređenja, a može je zatražiti projektant kontroliranog projekta, službena osoba koja izdaje građevnu dozvolu i viši građevinski inspektor, odnosno građevinski inspektor. Drugim riječima, mogu je zatražiti svi akteri u ovom slučaju. No, kako se odredbe Pravilnika odnose na vrijeme prije izdavanja građevinske dozvole, kako bi se spriječila izgradnja suprotna zakonskim propisima, ostaje nedoumica mogu li se primijeniti i naknadno.
Ako se problem ispostavi nakon što je objekt već izgrađen i ima uporabnu dozvolu, Zakon o prostornom uređenju i gradnji predviđa i mogućnost poništenja uporabne dozvole, ali u roku od godine dana kad je takva dozvola izdana, pa je nejasno što se događa kad se konstruktivna greška objekta i propust u kontroli projekta ustanovi nakon više godina korištenja. To nam nitko nije znao objasniti, ali je potpuno nelogično da pravna država ne raspolaže insstrumentom da provjeri i osigura sigurnost građevine, bez obzira na vrijeme njezina nastanka.
______________________________________
Arbitražni postupak Komore donosi rješenje
Predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva d.i.g. Zvonimir Sever smatra da se u stručnom smislu sve nedoumice oko podzemne garaže mogu jednostavno riješiti kroz arbitražni postupak Komore, ali je uvijet da i Grad i vlasnik garaže to prihvate.
– Grad može tužiti investitora garaže ako nije uspunio uvjete koje je trebao ispuniti da bi se na garaži moglo graditi. No, to je dugotrajni postupak. Stoga bi bolje bilo da se Grad i vlasnik dogovore i zatraže arbitražu Komore. U tom bi se slučaju angažirala tri člana Komore s liste izabranih arbitara koji bi na temelju pregleda objekta i projektne dokumentacije ocijenili je li u izradi projekta konstrukcije garaže došlo do kakvih propusta, odnosno je li garaža sigurna za korištenje i može li se na njoj graditi. Takav arbitražni postupak završava ekspertizom koja ima snagu konačne stručne ocjene.
Jednog člana arbitražne komisije imao bi pravo izabrati Grad, drugog vlasnik garaže, a trećeg bi imenovala Komora. Svi moraju biti s liste Komore, a niti jedan ne smije ni na koji način biti upleten u cijeli slučaj i dosadašnje pokušaje razrješenja situacije, kako bi se eliminirao svaki sukob interesa. Arbitražni postupak se plaća i sigurno bi trajao barem dva mjeseca, ali s obzirom na dosad izgubljeno vrijeme i troškove, mislim da bi to bio najkraći, najjeftiniji i najpouzdaniji način da se dođe do meritorne stručne ocjene. Zato bih ga svakako preporučio i Gradu Rijeci i vlasniku garaže, a jednako tako i projektantima garaže i knjižnice – kaže predsjednik Komore Zvonimir Sever.
______________________________________
Dr. Podhorsky: Sanaciju izvesti čim prije
Nakon što je Grad odbacio prijedlog sanacije garaže mr. Ivana Palijana, dr. Ivo Podhorsky je po narudžbi Grada izradio »Ekspertno mišljenje za Klobučarićev trg u Rijeci« u kojem se bavio analizom međusobnog utjecaja garaže i buduće knjižnice. Njegova ekspertiza, objasnio je, treba pomoći da se stvore uvjeti za nastavak realizacije projekta knjižnice, a izradio ju je svojstvu stručnog konzultanta.
Po mišljenju dr. Podhorskog, mr. Palijan se previše koncentrirao na to da dokaže kako konstrukcija garaže ne valja, umjesto da konstrukciju buduće knjižnice maksimalno prilagodi postojećoj građevini (što je bio osnovni uvjet postavljen već u natječaju) tako da potrebna ojačanja garaže budu minimalna. Grad je, smatra, imao potpuno pravo što je krenuo u potragu za rješenjem koje će biti ekonomičnije i prihvatljivije za vlasnika garaže nakon prijedloga da se temeljna ploča garaže probuši kako bi se kroz otvore izveli betonski stupnjaci duljine od 20 metara radi sanacije temeljnog tla potrebne zbog izgradnje knjižnice.
Međutim, taj dio problema nije povezan s onim što se čini zabrinjavajućim, a to je problem proboja stropnih ploča garaže koji je po njegovu mišljenu »dijelom prisutan i neovisno o izgradnji knjižnice«. Dr. Podhorsky kaže kako je i sam ustanovio »da neke stropne ploče i temeljna ploča garaže ispod knjižnice nemaju dovoljnu otpornost na proboj, što se donekle poklapa s mišljenjem mr. Palijana«.
Na izravno pitanje postoji li opasnost da zbog toga dođe do proboja ploča, odgovorio nam je:
– Pitanje sigurnosti konstrukcije je vrlo složeno i na to utječe više faktora, a najviše ovisi o eventualnom dodatnom opterećenju na postojeću konstrukciju. Zato je moja prva preporuka da se konstrukcija garaže dodatno ne opterećuje i da se sanacija izvede čim prije, iako smatram da garaži u bliskoj budućnosti ne prijeti urušavanje ukoliko se zadrži postojeći režim korištenja.
______________________________________
Srkoč: Temeljna ploča nije izvedena prema glavnom projektu
– Građevinski inspektori nisu ovlašteni ocjenjivati stabilnost građevine i zato je suvišno lamentirati o njihovoj odgovornosti. U ovom slučaju najvažnije pitanje glasi može li garaža nositi samu sebe i postoji li opasnost njenog urušavanja s obzirom na problem proboja, a odgovor mora biti jasan i nedvosmislen. Tu ne može biti izvlačenja jer je stvar preozbiljna, s obzirom da kod proboja lom nastupa trenutačno i bez prethodnih znakova deformacije građevine.
Kao revident glavnog projekta knjižnice složio sam se s projektom i prijedlogom sanacije proboja inž. Palijana i ustanovio da problem proboja stropnih ploča nema nikakve veze s nadogradnjom, osim kod podloga temeljne ploče gdje nadogradnja utječe. Problem je prisutan, s knjižnicom ili bez nje, na dijelu površine stropnih ploča garaže, zbog čega je i zaustavljen nastavak projekta. Riječ je o promašaju statike, ali to se može i mora sanirati. Međutim, iza projekta sanacije mora stajati netko s punom odgovornošću, a to znači s pečatom Komore. Ekspertiza dr. Podhorskog koji nastupa u ulozi stručnog konzultanta može pomoći vlasniku građevine u sagledavanju problema, ali za sobom ne povlači nikakve posljedice u smislu odgovornosti. Za konačnu procjenu sigurnosti garaže i odluku treba li nam hitna ili srednje hitna sanacija, potrebno je da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, kao najviša nadležna institucija, donese konačni zaključak o poništenju ili odobrenju građevinske dozvole koja je izdana, uz uvažavanje svih tehničkih dokumentacija do sada angažiranih projektanata. Budući da su na građevini izvedene konstruktivne promjene u odnosu na dokumentaciju iz građevinske dozvole, također smatram da je postojao dovoljan razlog za poništenje građevinske dozvole izdane od strane nadležnog građevinskog odsjeka u Rijeci, bez obzira na problematiku proboja. Naime, temeljna ploča nije izvedena prema glavnom projektu, navodi d.i.g Miljenko Srkoč, revident glavnog projekta knjižnice.
