Računarstvo

Vrijedno priznanje riječkom znanstveniku: Prof. Lerga dobitnik nagrade HAZU-a

Ingrid Šestan Kučić

izv. prof. dr. Jonatan Lerga

izv. prof. dr. Jonatan Lerga

Izv. prof. dr. Jonatan Lerga predstojnik je Zavoda za računarstvo i voditelj Laboratorija za obradu informacija na Tehničkom fakultetu



RIJEKA – Predstojnik Zavoda za računarstvo i voditelj Laboratorija za obradu informacija na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. Jonatan Lerga jedan je od ovogodišnjih dobitnika nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Hrvatskoj za 2021. godinu.


Devetero nagrađenih


Ukupno je nagrađeno devetero znanstvenika, a riječki profesor nagradu na području tehničkih znanosti dobio je za djelo »Napredni postupci digitalne obrade signala i strojnog učenja«, znanstvenu cjelinu od 28 znanstvenih radova objavljenih u vodećim inozemnim znanstvenim časopisima u posljednjih pet godina.


Riječki znanstvenik je i predstojnik Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci.




– U okviru znanstvene cjeline koju čine ovi radovi razvijeni su i primijenjeni algoritmi digitalne obrade signala umjetne inteligencije, odnosno strojnog učenja. Istraživanja i metode koje sam predložio izrazito su interdisciplinarne i primjene su u različitim područjima gdje su se pokazale izrazito učinkovite, poput medicine za analizu medicinskih slika i EEG signala, fizike za detekciju gravitacijskih valova i obradu seizmograma, akustike za analizu glazbe i akustičnih signala u disperzivnim kanalima, pomorstva za obrada signala njihanja broda te u brojnim drugim područjima – objašnjava izv. prof. dr. Lerga.
Tijekom svog dosadašnjeg znanstveno-istraživačkog rada objavio je 70 znanstvenih radova, od čega 35 radova indeksiranih u WoS CC, a samo u prethodnoj godini objavio je 8 znanstvenih radova u inozemnim časopisima. Za usporedbu, za najviše znanstveno zvanje u tehničkim znanostima traži se 7 takvih radova u karijeri, a on je to ostvario i premašio dvije godine za redom. Trenutno je voditelj međunarodnog projekta »Hyperspectral Image Analysis Using Machine Learning and Adaptive Data-Driven Filtering« te suradnik na dva druga međunarodna projekta, kao i voditelj UNIRI projekta Computer-Aided Digital Analysis and Classification of Signals koji je 2021. godine ocijenjen najvišom ocjenom od recenzenata među više od 200 projekata financiranih od Sveučilišta u Rijeci.


Ujedno je i suradnik na tri druga domaća projekta, održao je 13 pozvanih predavanja u posljednjih pet godina, od čega 10 u inozemstvu. Gost je urednik dva inozemna znanstvena časopisa indeksirana u CC bazi, a tijekom dosadašnjeg rada boravio je u inozemstvu na znanstvenim institucijama u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj. Lokalni je koordinator CEEPUS mreže International Cooperation in Computer Science, član UNESCO International Research Centre of Artificial Intelligence i bio je član Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije.


Umjetna inteligencija


Predvodio je osnivanje Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci te je imenovan njegovim prvim predstojnikom, a tu funkciju obavlja i danas.


– Riječ je u prvom takvom centru u području umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti na sveučilišnoj razini u Hrvatskoj, jer slični centri i laboratoriji koji postoje su obično uspostavljeni na fakultetskim razinama. Centar trenutno okuplja više od 85 znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci koji djeluju unutar 17 istraživačkih grupa. Samo u prvoj godini djelovanja, 2020. godini koja je bila izrazito zahtjevna zbog pandemije, istraživači angažirani u radu Centra objavili su 56 znanstvenih radova. Također, djelatnici angažirani u prvoj godini rada Centra su dobili 14 kompetitivnih projekata u vrijednosti od oko 6 milijuna kuna na kojima smo zaposlili nove mlade istraživače. U prošloj godini su djelatnici angažirani u radu Centra objavili 90 znanstvenih radova, od čega 50 u A bazi i 13 u koautorstvu s autorima iz industrije. U protekloj smo godini dobili i 6 kompetitivnih projekata te prijavili 10 projekata, a održano je i 15 pozvanih predavanja, kaže izv. prof. dr. Lerga.


Djelatnici angažirani u radu Centra sudjeluju i u uređivanju 9 znanstvenih časopisa, a sudjelovali su u organizaciji 13 znanstvenih skupova te su za svoj rad u protekloj godini dobili 4 nagrade. Trenutno mentoriraju 47 doktoranda, od čega 30 zaposlenih na Sveučilištu i 17 zaposlenih u industriji. U Okviru Centra, a na inicijativu Razvojne agencije Primorsko-goranske županije razvijena je i platforma za povezivanje gospodarstva, javnog sektora i akademske zajednice.


Prijenos znanja


– Cilj ove platforme je postati poligon za povezivanje i prijenos znanja iz akademske zajednice u gospodarstvo i obrnuto, kako bi neka od otkrića iz znanstvenih radova završila u inovativnim komercijalnim proizvodima i uslugama u lokalnom gospodarstvu.


Trenutno je na platformi registrirano preko 130 znanstvenika s našeg Sveučilišta te preko 80 tvrtki i javnih organizacija. Platforma pruža mogućnost tvrtkama definiranje razvojnih ideja i problema te pronalazak znanstvenika odgovarajućih kompetencija i znanja koji su voljni raditi na razvoju inovativnog rješenja za lokalne tvrtke ili javne organizacije kroz različite stručne projekte. Otvoreni smo za sve ostale zainteresirane dionike koji se žele registrirati na RIMAP platformi Sveučilišta u Rijeci s ciljem da tako potaknemo bolju suradnju gospodarstva, javnog i akademskog sektora, zaključuje riječki znanstvenik.


Za studij računarstva veliki interes među studentima

Profesor Lerga dolazi sa Zavoda za računarstvo na Tehničkom fakultetu, koji provodi studij računarstva za kojim vlada veliki interes.


– Trenutno upisujemo 70 studenata, a prijavljenih bude oko 350. Želja nam je povećati upisne kvote i omogućiti većem broju studenata vrhunsko školovanje i kasnije zaposlenje na interesantnim i dobro plaćenim računalnim poslovima. Nažalost, za povećanje upisnih kvota bi se trebali kadrovski pojačati i nadam se da će se pronaći način za zaposlenje nekoliko dodatnih mladih istraživača i profesora kako bi tako dodatno povećali kvote na studiju računarstva i tako pridonijeli većem broju informatičkih stručnjaka u našoj regiji koji su neophodni za digitalnu transformaciju našeg gospodarstva, ističe izv. prof. dr. Lerga.