Vojko Obersnel u drugom je krugu izbora pobijedio Hrvoja Burića i krenuo u peti mandat. Sam je najavio da će nakon njega u političku mirovinu i u razgovoru koji smo vodili naglašava da će napraviti sve da iza njega ne ostanu politički repovi.

Kako je nekoliko dana nakon »izborne bitke u Lenjingradu i na krstarici Aurora«?

– Pa, dobro. Kampanja nije dugo trajala, ali bila je dosta intenzivna i vrlo je često skretala izvan uobičajenog političkog konteksta. Većina mojih protukandidata u prvom krugu, i protukandidat u drugom krugu, zasnivali su svoj program na mome rušenju. Nisam primijetio neke suvisle projekcije aktivnosti u sljedećim godinama, a da već nisu obuhvaćene Strategijom razvoja Grada Rijeke koja je u primjeni ili što Grad Rijeka već ne radi. Generalno gledajući, zadovoljan sam rezultatom, ali nema vremena za slavlje i opuštanje jer sam već prvoga dana u novom mandatu nastavio obavljati posao kojega ne nedostaje.

Još jednom bih se htio zahvaliti svim Riječankama i Riječanima na povjerenju. Ako to usporedimo sa sportom, lakše je postati prvak nego zadržati tu titulu. Kada nešto osvojiš svima postaješ motiv da budu bolji.

Lenjingrad i Aurora

Zašto ste u izbornoj noći tako reagirali s tim Lenjingradom i Aurorom? Nije li to malo pretjerano?

– Ne. Smatram da je bilo pretjerano ono što je radio HTV, a što, nažalost, nije prvi put. Podsjećam da je novinar HTV-a nakon utakmice u Varaždinu ustvrdio da »i drugi trofej, nažalost, odlazi u Rijeku«. HTV se opravdavao, ali ne i ispričao Rijeci zbog toga. Također, mogu prihvatiti da se nekome ne sviđam ja ili SDP kao politička stranka, ali ni ja ni SDP nismo na vlasti u Rijeci diktaturom već smo dobili povjerenje birača na demokratskim izborima.

A ako netko govori o komunistima koji su na vlasti u Rijeci od 1945. godine, što je bio slučaj u emisiji HTV-a Otvoreno na koju sam ustvari reagirao u izbornoj noći, onda time vrijeđa građane Rijeke koji izlaze na izbore i glasaju, kao i u svim drugim hrvatskim gradovima, na slobodnim izborima. Zašto bi bilo čudno da je SDP na vlasti u Rijeci od 1990. godine i zašto bi trebalo omalovažavati većinski izbor Riječana riječima da nisu spremni za promjene.

Foto Roni Brmalj

Kakve promjene? Istovremeno HTV-u nije čudno da je HDZ od iste godine na vlasti, recimo, u Zadru? Kada se na takav način govori s javne televizije i to između dva kruga izbora, moram reagirati. A budući da mi HTV nije htio objaviti reagiranje koje sam im poslao, morao sam pronaći način za reakciju i odlučio sam to napraviti u izbornoj noći.

A osvrnuo sam se na Lenjingrad zato što je Rijeka proglašena Lenjingradom upravo u toj emisiji na HTV-u. Pa kada smo već Lenjingrad, a rezultate smo čekali na brodu Marina, spomenuo sam i krstaricu Auroru poznatu po tome što se ispaljivanje plotuna s nje smatra početkom Oktobarske revolucije. Danas je kao muzej Oktobarske revolucije trajno usidrena na Nevi. Naime, Galeb još nije u stanju za takva događanja. Šalim se, naravno.

Brzo će 2020.

Ovo vam je posljednji mandat jer ste to sami najavili. Hoće li se nešto promijeniti u vašem temperamentu i hoćete li se suzdržavati od takvih burnih reakcija?

– Vidjet ćemo, ovisi o tome hoću li biti izazvan. Teško se mijenjati u šezdesetim godinama života.

Na što ćete staviti naglasak u ovom mandatu i koji su vaši prvi potezi kada je riječ o projektima?

– Već ovaj tjedan očekuje nas sastanak s predstavnicima Jaspersa, savjetodavnog tijela Europske investicijske banke, a time i Europske komisije, oko definiranja  završne faze projekta izgradnje novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i 200 kilometara kanalizacije. Projekt je ukupno vrijedan 1,7 milijarda kuna, a za njegovu realizaciju očekujemo čak 1,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova. To je golem projekt na kojemu je angažirano jako puno ljudi, a i ja osobno. Slično je i s 49 milijuna eura iz europskih fondova koji su nam odobreni za projekte riječke aglomeracije, a za koje nas očekuju razgovori s Ministarstvom regionalnog razvoja.

Sve te projekte treba operacionalizirati, pripremiti natječaje i krenuti u realizaciju. Podsjećam i na EU sredstva, čak 69 milijuna kuna, koja smo dobili za obnovu Upravne zgrade bivše šećerane u kompleksu »Benčić« i za brod Galeb koji su dio projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci.

Vrijeme leti, 2020. godina, u kojoj će Rijeka nositi tu prestižnu titulu, je na vratima i moramo sve to završiti do tada, uključujući obnovu preostalih objekata u »Benčiću« i njihovu prenamjenu u muzeje, knjižnicu i Dječju kuću – ustanovu u kulturi sa sadržajima prilagođenim djeci. U rujnu ove godine moramo izaći s natječajima temeljem koji će se realizirati ovi projekti. S obzirom na dugotrajnu proceduru i na složenost projekata u građevinskom smislu, radovi moraju početi početkom 2018. godine da bi završili tijekom te godine ili do kraja 2019. godine. Riječ je o ogromnom poslu.

Hoćete li ga stići odraditi budući da vam partner kao izvršnoj vlasti mora biti predstavničko tijelu, a u njemu SDP-ova koalicija nema više većinu? I kada se očekuje konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća?

– Konstituirajuća sjednica bi trebala biti u tjednu prije Dana antifašističke borbe. Razgovaramo s potencijalnim partnerima s ciljem da osiguramo stabilan rad Vijeća. Vjerujem da su oni koji su izašli  pred birače svjesni odgovornosti dobivanja njihovog povjerenja. Kroz kampanju su  svi tvrdili da im je u interesu bolja kvaliteta života. Sada će imati priliku to i dokazati.

Nema monopola

Valja podsjetiti da u slučaju nekonstituiranja Gradskoga vijeća na izbore ne idete vi kao nositelj izvršne vlasti, već se ponavljaju izbori za predstavničko tijelo.

– Ako se Gradsko vijeće ne konstituira, a krajnji rokovi istječu krajem kolovoza ove godine, onda se  raspisuju novi izbori, ali samo za Gradsko vijeće. Gradonačelnik je izabran i ima svoj legitimitet i u tom kontekstu ja mogu normalno obavljati svoj posao. Moram reći i da se, s obzirom na sastav novoizabranog Vijeća, provlači teza da je došao kraj monopolu jednoga čovjeka i jedne stranke. No, ta teza ne drži vodu jer ne možemo imati više od jednog gradonačelnika i tu dužnost obnaša osoba koja pobijedi na izborima jer su joj građani dali povjerenje kroz izravni mandat. Što se tiče monopola jedne stranke, to također nije točno jer SDP, s ciljem okupljanja različitih ideja, pred birače izlazi u koaliciji još od 1993. godine i potrebno je uložiti puno energije da bi se dogovorili oko projekata ili odluka kako bih ih prihvatilo Gradsko vijeće. Dakle, nikada nije bilo monopola, kao što ga neće biti ni u buduće.

Hoćete li do okončanja ovoga mandata smanjiti prirez?– Svakako to planiram. No, takva odluka zahtijeva analizu svega onoga što će se događati primjenom novog zakona o porezu na nekretnine. Kada budemo imali projekcije što će zakon donijeti u smislu proračunskih prihoda i bude li postojala mogućnost, sigurno ću predložiti vraćanje prireza barem na razinu koja je bila prije zadnjega povećanja.

Jeste li spremni na nove ustupke mogućim novim postizbornim partnerima, primjerice prepuštanje mjesta predsjednika Gradskoga vijeća?

– Otvoreni smo za razgovor, prije svega na programskoj osnovi. Svjestan sam da će u tom kontekstu trebati prihvatiti različite prijedloge, ali nisam spreman prihvatiti nešto pod svaku cijenu, tim više ako je nerealno i izvan okvira postojećeg proračuna. O predsjedniku vijeća će se razgovarati.

Čišćenje »repova«

U kakvom je stanju proračun i može li on izdržati te projekte budući da se provlači teza da je Grad Rijeka prezadužen i suočen s opasnim deficitom?

– Cijelo vrijeme ističem – imovina Grada Rijeke vrijedna je više od sedam milijarda kuna, a što je 28 puta više od obveza koje Grad Rijeka ima prema različitim kreditnim zaduženjima i deficitima. Nema straha za stabilnost gradskoga proračuna. Isto tako, pred manje od dva mjeseca reprogramili smo jedan kredit i dobili smo od banke kredit uz kamatnu stopu od 2,17 posto.

Jasno je da banke ne bi dale kredite, a pogotovo ne tako povoljne, kada ne bi vjerovale u financijsku stabilnost proračuna.

A što je s autobusnim kolodvorom koji kao lajtmotiv prati vašu političku karijeru?

Foto Roni Brmalj

– Kada sam, uoči izbora, govorio o razlozima za još jedan mandat, ponavljao sam konstataciju da želim u ovom mandatu završiti taj projekt da ne odem u mirovinu s nekim repovima iza sebe. Autobusni kolodvor je u zadnja dva izborna ciklusa postao lajtmotiv svih kampanja, kao da će se zbog toga u Rijeci bolje živjeti. No, svjestan sam da Rijeci treba novi autobusni kolodvor i bit će izgrađen. Ponavljam, izradili smo projekt, krenuli u pregovore s Hrvatskim željeznicama jer će se on graditi na zemljištu u njihovom vlasništvu, platili pet milijuna eura za zemljište, i od 2004. do 2010. godine smo čekali stupanje u posjed. U međuvremenu je nastupila kriza, iza nas je bio veliki investicijski ciklus izgradnje sportskih objekata, cesta, kanalizacije, plinske mreže… i nisam htio srljati u realizaciju projekta vrijednog 50 milijuna eura i stvarno dovesti proračun u nepovoljnu situaciju.

Hoćete li kadrovski osvježiti gradsku upravu u ovome mandatu i što će biti sa suspendiranim pročelnikom Vladimirom Bencom?

– Jedan dio osvježenja je učinjen prije šest mjeseci, primjerice, pročelnica Odjela za sport i tehničku kulturu postala je poznata riječka sportašica Vera Begić Blečić. U sljedećih godinu dana dio pročelnika ide u mirovinu pa će biti nekih promjena, a do kraja ove godine napravit ćemo analizu i provjeru postojećih modela organizacije i sistematizacije unutar svih odjela gradske uprave. To će pokazati potrebu mogućih promjena. Što se tiče pročelnika Benca, nemam što za dodati onome što sam do sada govorio – između ostalog, na moju inicijativu   dokumentacija je dostavljena DORH-u koji vodi postupak utvrđivanja eventualne odgovornosti. Ovisno o tim rezultatima bit će i moja reakcija. Do tada je pročelnik Benac suspendiran što je ujedno i jedina zakonska mogućnost koju   Grad Rijeka u ovom trenutku ima na raspolaganju.

Sada su se okolnosti promijenile, cijena kapitala je opet povoljna, dio obveza smo isplatili, primjerice obveznice za bazene koje su također bile lajtmotiv oporbi s tezom da smo zadužili unuke. Sada idemo s drugim konceptom za kolodvor, nositelj aktivnosti bi trebao biti Rijeka plus. gradska tvrtka koja se bavi čitavim nizom komercijalnih poslova izvučenih iz komunalnog sustava, te koja ima dobar rejting i prihode Razgovaramo s potencijalnim investitorima koji bi preuzeli izgradnju komercijalnih prostora unutar kompleksa autobusnog kolodvora. Početkom sljedeće godine bismo mogli definirati rokove za izgradnju, a u svakom slučaju će to biti prije 2020. godine.

Što se događa s Tržnicama i u kojoj ste fazi kada je riječ o preuzimanju toga posla od tvrtke Tržnice Rijeka?

– Više se neće raspisivati natječaj za koncesiju za obavljanje djelatnosti tržnica na malo. Od sredine srpnja ove godine taj će posao preuzeti Rijeka plus.

U prvih šest mjeseci se ništa neće mijenjati i svi se ugovori sa zakupcima »prebacuju« s Tržnica Rijeka na Rijeka plus. Radit će se na isti način kao do sada. U međuvremenu će se nabaviti nova oprema.

Znači nećete unajmljivati opremu od Tržnica Rijeka?

– U prvih šest mjeseci ćemo uzeti opremu u zakup. Ali taj zakup će trajati najkasnije do kraja sljedeće godine, a nakon toga će se raditi s novom opremom u vlasništvu Rijeka plusa. Sve to radimo da bi poboljšali uvjete rada, kako za građane tako i za prodavače.

A Preluk?

– Zemljište na Preluku nije u vlasništvu Grada Rijeke. Ušli smo u aranžman s poslovnom bankom jer smo željeli sačuvati taj prostor od mešetarenja. Da smo bili u pravu, svjedoči i to što se događa s prostorom autokampa na Preluci koji nije obuhvaćen ovim aranžmanom i koji je u katastrofalnom stanju. Jedini interes ljudi koji upravljaju prostorom kampa trenutno je mešetarenje imovinom, odnosno posjedom pomorskoga dobra, a država nema adekvatne instrumente kako da nekoga tko bespravno koristi pomorsko dobro s tog pomorskog dobra najuri. Sada smo opet u kontaktima s bankom koja je pak u kontaktima s potencijalnim investitorima i vjerujem da će se to vrlo brzo rasplesti i to na način da će Grad Rijeka dobiti povrat svih sredstava koje je do sada uložio.