Općinsko vijeće

Viškovski vijećnici jednoglasno osnovali Kuću halubajskega zvončara, kad će biti gotovi radovi?

Jakov Kršovnik

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Građevinski radovi na samoj Kući halubajskega zvončara idu usporenim tempom, evo zašto su nastali problemi



Jednoglasno je deset prisutnih vijećnika Općine Viškovo izglasalo svih pet točaka na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća Općine Viškovo.


Prvo vrijedi izvijestiti kako je iz trećega pokušaja konačno formalno osnovana javna ustanova u kulturi “Kuća halubajskega zvončara”.


Jer, nakon što je to već učinjeno na prošloj sjednici općinskog vijeća, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja imalo je nekih tehničkih prigovora na samu Odluku o osnivanju pa stoga nije bila ni objavljena u službenim novinama te nije stupila na snagu.




– Mi smo Ministarstvu prvi zahtjev za očitovanjem uputili još 6. svibnja, a tek nakon održane sjednice općinskog vijeća 21. srpnja te dva i pol mjeseca od našega upita, poslali su nam očitovanje da promijenimo neke tehničke formulacije.


Nakon što smo to učinili, dobili smo suglasnost tek 13. rujna da je sad sve u redu, rekla je Irena Gauš, voditeljica odsjeka ureda načelnice Općine Viškovo.


Zamjenik općinske načelnice Denis Mladenić (SDP) također je izvijestio vijećnike kako građevinski radovi na samoj Kući halubajskega zvončara idu usporenim tempom.


– U korespondenciji smo s izvođačem radova, a problemi proizlaze iz promijenjenih uvjeta na tržištu cijena nekih proizvoda koji su njima nužni.


Vjerujem kako će se u idućih dva tjedna iskristalizirati situacija i nastaviti radovi s novim terminskim planom. Sigurno će doći do pomicanja krajnjeg roka završetka radova, ali mi vodimo računa da Kuća Halubajskega zvončara bude dovršena tijekom 2023. godine, odgovorio je Mladenić na pitanje predsjednika općinskog vijeća Bojana Kurelića (Akcija mladih).


Podsjetimo planovi su bili da kuća bude dovršena u prosincu 2022., prema predstavljanju projekta u srpnju prošle godine. Na Kurelićevo pitanje o povećanju cijene izgradnje Kuće halubajskega zvončara, Mladenić je odgovorio da točne projekcije još nema.


Na aktualnom satu Kurelić je također pitao zamjenika načelnice o ponovljenom problemu neugodnih mirisa s Marišćine te jesu li se o tome očitovali iz Ekoplusa.


Također, Kurelić ga je pitao zašto se Radna grupa za praćenje kakvoće zraka, a čiji je Mladenić predsjednik, nije sastajala od lipnja prošle godine. Mladenić je rekao kako su prvi intenzivni pozivi o pojavi mirisa ovoga ljeta došli u kolovozu te je zatraženo očitovanje Ekoplusa.


– Očitovanje smo dobili jučer (srijeda 14. rujna op. a.), a sam sastanak trebao je biti održan još na proljeće. No, tada nije održan jer je tadašnji predsjednik uprave bio na odlasku.


Smatramo da bi predsjednik Uprave Ekoplusa trebao dolaziti na sastanke Radne grupe kako bismo svi mogli zajedno razgovarati o tom problemu i kako bi se smanjio utjecaj kroz adekvatnije postupanje stručnih službi unutar samoga Ekoplusa, odgovorio je Mladenić.


Govoreći o izboru novog direktora Ekoplusa kazao je kako se skupština još nije sastala, ali su obavljeni razgovori.


– Vjerojatno će se u narednom periodu, vrlo skoro, i definirati tko će biti novi predsjednik Uprave Ekoplusa, kazao je Mladenić.


Veća rasprava bila je i prilikom donošenja nove Odluke o sprječavanju odbacivanja otpada na području Općine Viškovo.


Prvo je predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Marina Gulin podsjetila kako postoji problem odlaganja građevinskog otpada u Općini Viškovo te da bi na krizna mjesta trebalo postaviti kamere kako bi se počinitelji mogli pronaći.


– Postavljanje kamera jedino je rješenje i nadamo se da će Općina imati resurse za rješavanje tog problema, kazala je. Novom odlukom, koja je usvojena jednoglasno, nije predviđeno postavljanje kamera, već da komunalni redar učestalo kontrolira lokacije, kao i postavljanje znakova upozorenja, no svi vijećnici složili su se da treba pojačati nadzor nad nedozvoljenim odbacivanjem građevinskog, a i svakog otpada.


Tako je u ime kluba HDZ-a Duško Brkić rekao kako bi trebalo razmišljati o uvođenju dodatnih sankcija za prekršitelje, a ne da moraju samo platiti odvoz građevinskog otpada, u slučajevima kada ih se uhvati. Denis Mladenić kazao je kako su već sami troškova odvoza visoki, pogotovo kad se radi o rasutom otpadu.