Gradske vijećnice PGS-a Ana Trošelj i Tea Mičić Badurina izrazile su zabrinutost radom nove riječke gradonačelnice Ive Rinčić, ocijenivši da riječka izvršna vlast nema korektan odnos prema Gradskom vijeću i javnosti.

– Gradonačelnica Iva Rinčić je odmah po preuzimanju vlasti najavila radnu jesen i zbog toga smo pristojno odšutjeli prvih sto dana nove riječke vlasti. Očekivali smo da će na sjednici biti barem nekoliko točaka koje bi nam mogle dati uvid u to što je nova vlast odradila u sada već 150 dana i da ćemo na drugoj radnoj sjednici imati priliku raspravljati u gradskom parlamentu o smjeru u kojem ide naš grad.

Uz izuzetak prijedloga odluke o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje, ni na ovoj sjednici nema ništa o novom smjeru, a o uključivosti i transparentnosti nema potrebe govoriti jer nema ni »u« od uključivosti ni »t« od transparentnosti.

Nije na dnevnom redu, a trebao bi biti, prije svega rebalans proračuna za 2025. godinu. Gradonačelnica i njezini ljudi nisu podržali proračun za 2025. godinu, a ni šestomjesečno izvršenje proračuna za 2025. godinu. Bilo bi normalno da smo dobili prijedlog rebalansa po kojemu će riječka izvršna vlast raditi do kraja tekuće godine, izjavila je Trošelj.

Nema analize Čistoće

Ona se zapitala i gdje je dubinsko izvješće o radu Čistoće, a koje bi opravdalo 70-postotno poskupljenje usluge.

– To je suprotno najavama gradonačelnice Rinčić, a njezin zamjenik Vedran Vivoda je na prošloj sjednici obećao prezentirati dubinsko izvješće svim vijećnicima. Pitam se i gdje je materijal za posljednju točku dnevnog reda.

Dan uoči sjednice nama gradskim vijećnicima još nije dostavljena informacija o stanju projekta turističke valorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine.

Mi bismo o tome trebali raspravljati, a 24 sata do početka sjednice materijal nismo dobili. Očekujem od predsjednika Gradskog vijeća Roberta Kurelića da izostavi ovu točku s dnevnog reda.

Ako gradonačelnica ne misli pružiti priliku vijećnicima za raspravu, onda može slobodno snimiti još jedan filmić u nizu bez da opterećuje gradski parlament, navela je Trošelj.

Podsjetila je da su na dnevnom redu današnje sjednice izvješća o poslovanju kulturnih ustanova, ocijenivši da i ta izvješća svjedoče o problemu koji tišti vijećnike i javnost.

– Ta su se izvješća našla na Kolegiju gradonačelnice i saznajemo iz šturih zaključaka da je gradonačelnica neka izvješća prihvatila, a neka primila na znanje. Nemamo informaciju zašto je tako.

Po uzoru na njezinog prethodnika Marka Filipovića ona ne održava javne sjednice izvršne vlasti i nikome ne dozvoljava uvid u to što izvršna vlast radi. Podsjetila bih na savjet koji je Vedran Vivoda dao tada gradonačelniku Marku Filipoviću.

Poručio mu je, kada je komentirao informaciju da se novinare ne poziva na kolegije, da manje sluša PR stručnjake i da se prestane baviti egom, te time što će novinari objaviti o njemu. Rekao je tada Filipoviću i da ovaj grad ima većih problema od gradonačelnikovog ega. Isti taj savjet bi mogao dati šefici Ivi Rinčić, naglasila je Trošelj.

Blaćenje vlastite ustanove

Tea Mičić Badurina navela je da su sve gradske kulturne ustanove, čija su izvješća prihvaćena, prošlu godinu završila u financijskom plusu.

– Razumljivo je da gradonačelnica nije prihvatila izvješća ustanova koje su u minusu, ali nejasno je zašto je izvješće HKD-a na Sušaku koji je završio poslovnu godinu u plusu samo primila na znanje.

U čemu je problem i zašto nitko iz gradske vlasti nije razgovarao s upravom HKD-a na Sušaku. Javno blaćenje vlastite ustanove bez prethodne komunikacije je neprimjereno.

Zanimljivo je da je gradonačelnica u zadnje dvije godine glasovala za poslovno izvješće. Zabrinjavajuća je najava da je Grad Rijeka iz projekcija za 2026. i 2027. godinu maknuo sredstva za obnovu zgrade HKD-a, ako ne prođe prijava za europske fondove.

Za tu je investiciju spremna projektna dokumentacija i ako Grad Rijeka nije zainteresiran za obnovu, gdje će se preusmjeriti dva milijuna eura za 2026. godinu i isto toliko za 2027. godinu. Misli li se taj novac uložiti u privatnu imovinu, poput Teatra Fenice, zaključila je Mičić Badurina.