Osoba s kojom se na širem riječkom području poistovjećuje meterorološku prognozu svakako je Danijela Vlašić, sada već iskusna prognostičarka Pomorskog meteorološkog ureda u Rijeci s diplomom fizičarke zagrebačkog PMF-a.

Završena gimnazijalka, ponosno ističe svoje sušačko podrijetlo i život u tom dijelu Rijeke tako da je jasno kako je maturirala u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji nakon čega 2005. godine odlazi na studij u hrvatsku metropolu.

Jako veliko povećanje

Gošća našeg video razgovora kojeg smo na osunčanom dijelu riječke rive, tamo gdje se dodiruju jahte privezane u riječkoj putničkoj luci i jedna od najljepših, sasvim impresivnih riječkih arhitektonskih ostvarenja, i sama je naglasila kako je 24,9 stupnjeva Celzijusovih zabilježenih u srijedu u Rijeci – jako visoka temperatura.

– Kad je ovaj dio godine u pitanju, zabilježeno je bilo i 25 stupnjeva, ali punih mjesec dana kasnije, u drugoj polovici ožujka. Ono što se do sada pamti za veljaču je temperatura nešto viša od 21 stupanj, tako da je ovo povećanje jako veliko.

Pojašnjava ga se probojem toplinskog vala iz sjeverne Afrike, što samo po sebi nije neuobičajeno, ali takve temperaturne šokove inače zaustvljaju talijanski otoci Sicilija i Sardinija.

Ili su to barem činili do prije dvadesetak godina, nakon 2000. godine pratimo sve češće proboje tog zraka prema našim krajevima. Ali ne samo prema njima, zatopljenja iz tog izvora se osjećaju i u nama susjednim državama, velika zatopljenja pronalazimo i u Ukrajini ili Turskoj, pojašnjava nam Vlašić.

Klimatske promjene

Samo po sebi ovakvo zatopljenje, koje je dakako velikoj većini ljudi ugodno, ne bi značilo ništa posebno kad ne bismo znali, temeljem znanstvenih ekspertiza, da je riječ o naglom, govorimo li u relacijama povijesti naše planete, zatopljenju.

Globalnom zatopljenju.

– Klimatske promjene nisu ništa neobično jer su se i u prijašnjem vremenu, u povijesti već događale. Ali mi velike promjene, za što je nekad trebalo puno, puno više vremena, pratimo unutar jednog stoljeća.

To je problem, a jasno je da do svega dolazi zbog sve većeg onečišćenja Zemlje. Stariji ljudi će vam reći kako bi se tijekom jednog tjedna prikupila vrećica smeća. Danas mi to činimo svakodnevno.

Pa pogledajte – iako se ovaj plato uz riječku obalu čini čistim kad bolje pogledate – svašta vidite. Od plastičnih štapića za miješanje ovih silnih “kava za van”, preko opušaka, ma silna su zagađenja i onečišćenja u svemu oko nas. Uzrok toga je i mijenjanje klime, objašnjava Vlašić.

Ponašanje na naplatu

I naprosto tjera na razmišljanje – što nas čeka nastavimo li ovim tempom uništavati okolinu.

Onako egoistično, nekad bismo možda mogli razmišljati kako promjene klime i moguće katastrofe koje se mogu dogoditi “neće nas”, odnosno dogodit će se za neko neodređeno, ali svakako veliko vremensko razdoblje, da bismo danas dobivali odgovore od relevantnih osoba kako se veliki problemi mogu očekivati za – nekoliko desetljeća.

– Nije moje, niti moje struke, upuštanje u ovakve spekulacije. Mnogo je ishitrenih izjava, posebno kod novinara pa i vas osobno, što znanstvenici neće tvrditi dok to svojim metodama ne utvrde.

Ali da nije dobro, da se prema okolišu ne ponašamo odgovorno i više je nego jasno. Jednako kao i to da će ovakvo naše ponašanje sasvim sigurno doći na naplatu. Kada i kako – ne znam, rezolutna je Vlašić.

Sretno podneblje

Ono u čemu se slažemo, i gdje nema dvojbi, je svakako činjenica da živimo u sjajnom zemljopisno-klimatskom okruženju. Da su Rijeka i šire njezino područje, proširena regija, naprosto – idealni za život.

– Majka sam malog djeteta stoga mi je jako važno da vrlo brzo, bez gubljenja vremena ili većih iznosa novca, mogu u Gorski kotar, na snijeg, ili na divne predjele blage mediteranske klime kakvi se pronalazi na Lošinju.

Veliko je to bogatstvo. Istina i u Rijeci svjedočimo sve većem broju vrućih ljetnih dana, no zbog dovoljnih količina oborina, priroda i ljudi sve zajedno lakše podnose. Da, uistinu moramo biti sretni s obzirom na podneblje u kojem živimo, naglasila je Vlašić.

Što nas čeka?

A što sad? Izvlačimo li ljetnu garderobu i spremamo kapute, ili je za takvo razmišljanje još uvijek puno prerano?

– Ožujak je mjesec u kojem može pasti jako puno snijega. Poznate su i jake bure, a pad temperature ide već ovih dana. Ima ekstrema, no dominantne karakteristike klime u pojedinim godišnjim dobima ipak su i dalje konstanta.

Ne treba prenagljivati, treba biti odgovorniji prema okolišu, ponašati se ekološki, živjeti i u tom smislu jedan odgovorni život.

Ne treba biti obijestan, bacati stvari samo zato jer se moda promijeni, kupovati namirnice u plastičnoj ambalaži što sve zajedno pomaže da imamo klimu kakva je za naša podneblja uobičajena, zaključila je naš razgovor meteorologinja Danijela Vlašić.