Mladen Urem, Vera Štimac, Leonida Domijan Fišter, Davor Štimac, Milan Zagorac i Marina Marinković na predstavljanju knjige / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Autorica je sušačkim dijalektom odmalena govorila, a ideju za rječnik dobila je kada je nakon dugo vremena zapisivanja riječi na papiriće uvidjela da bi bilo šteta da sve to blago ostane u ladicama
povezane vijesti
RIJEKA – Dvorana susreta Gradske knjižnice Rijeka bila je premala za sve Sušačane, Riječane i sve ljubitelje domaće besede koji su došli na predstavljanje knjige Vere Štimac »Mali ilustrirani besedarij Sušaka«. Radi se o djelu koje je nastajalo desetak godina, a okuplja više od pet tisuća riječi sušačke čakavice.
Vera Štimac sušačkim je dijalektom odmalena govorila u svom domu, a ideju za rječnik, odnosno besedarij, dobila je kada je, nakon dugo vremena zapisivanja riječi na papiriće, uvidjela da bi bilo šteta da sve to blago ostane u njezinim ladicama. A kako se domaći dijalekti sve više zaboravljaju, besedarij je prilika za starije generacije da se prisjete, a za mlađe da čuju riječi kojima su se vezali njihovi korijeni.
Pionirski posao
Uz Veru Štimac, na predstavljanju su sudjelovali autorica stručnog predgovora doc. dr. sc. Marina Marinković te urednici izdanja Mladen Urem, Milan Zagorac i prof. dr. Davor Štimac, poznati riječki liječnik i autoričin sin. Predstavljanje je vodila Leonida Domijan Fišter, a za glazbena intermezza uz prigodne pjesme pobrinula se klapa Gardelin.
Mladen Urem, jedan od urednika, objasnio je da se u ovom rječniku može osjetiti puno gradskih utjecaja, jer se u njemu nalaze romanizmi, germanizmi, turcizmi, slovenski i hrvatski izrazi.
– Ova je knjiga vrlo kompleksna. Vjerujem da je autorica odradila pionirski posao, kazao je Urem i iskoristio priliku da pohvali ilustratorice Magdalenu Prvonožec i Cvijetu Veroniku Plenković čije će ilustracije potaknuti i mlađe generacije da listaju besedarij.
– Ova knjiga konzervira baštinu, ono što mnogi od nas nisu znali da još uvijek postoji. Za sušački sam zaista vjerovao da je nestao, jer je ta brzina gubljenja dijalekata nevjerojatna, rekao je Milan Zagorac i dodao da je ovaj sušački čakavski iz knjige baza koja služi za daljnju razradu.
– Vjerujem da će poslužiti mnogim leksikolozima, ali i onima koji se bave frazeologijom i utjecajem talijanskog jezika na ovom području, dodao je.
Marina Marinković osvrnula se pak na važnost riječi za riječ, odnosno besede. U zadnje je vrijeme svjetlo dana ugledalo nekoliko knjiga o narječjima ovoga kraja.

Dvorana susreta u Gradskoj knjižnici Rijeka sa zanimanjem je pratila predstavljanje knjige / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Udaljavanje mladih
– Ta arhaična riječ za riječ je ono što ih sve povezuje, a najavljuje domaći govor. Ovo djelo koje je danas pred nama, novi je poduhvat čuvara učene baštine, rekla je Marinković osvrnuvši se na mlađe naraštaje koji se svojim govorom sve više udaljavaju od baštine kojoj pripadaju.
Kako je i sama autorica rekla, sušački se sve više gubi.
– Ne srećem u samoj Rijeci baš čakavce. Ali kad idem na Sušak, ponešto, ali meni se čini da se on jako, jako gubi. Možda postoji unutar manjih zajednica, unutar porodice, rekla je.
A upravo je njena obitelj bila ta koja je, zbog muža kajkavca, prešla na štokavski. Srećom za Sušačane, Štimac je vrijedno, pa čak i kroz svoje snove, skupljala riječi iz svoje mladosti, koje je zadovoljno predstavila sinoć u Gradskoj knjižnici.
U ime Primorsko-goranske županije, autorici je zahvalio zamjenik župana Robert Matić, rekavši kako se ovim besedarijem čuva tradicija i našeg kraja.