RIJEKA – Veleučilište u Rijeci danas izvodi 10 stručnih preddiplomskih i pet stručnih diplomskih studija u tehničkim, biotehničkim i društvenim područjima, a sada je dobivena dopusnica i za izvođenje kratkog stručnog studija Primijenjene agrotehnologije u Poreču, kazao je dekan Veleučilišta mr. sc. Marino Golob na današnjoj svečanoj sjednici kojom je ta visokoškolska ustanova obilježila 28 godina djelovanja.

Ujedno je najavio da je Veleučilište u očekivanju inicijalne akreditacije prijediplomskog stručnog studija Obalni i nautički turizam, kao i inicijalne akreditacije stručnog prijediplomskog studija Primijenjene umjetne inteligencije, u klasičnom i online obliku.

– Dobivanje dopusnice za izvođenje online studija od presudne je važnosti za povećanje ukupnog broja studenata u budućnosti, a metodološko i tehnološko savladavanje izvođenja online studija stvara mogućnost da se u narednom razdoblju u tom obliku izvode još neki stručni prijediplomski studiji, najavio je dekan.

Potraga za prostorom

Ta je ustanova u ovoj akademskoj godini povećala broj studenata za 7,5 posto, a dekan je izrazio nadu da će se taj trend nastaviti i u idućoj akademskoj godini.

Dodajući da se kompetentnost i izvrsnost znanstvenog i administrativnog osoblja manifestira u znanstvenom i nastavnom području, u broju objavljenih znanstvenih i stručnih radova te međunarodnoj suradnji kroz više od 50 potpisanih ugovora s inozemnim visokoobrazovnim institucijama, dekan je istaknuo da je izvrsnost ustanove vidljiva i kroz visoke ocjene studentskih anketa.

– Studenti su u fokusu svih naših aktivnosti i rezultanta su svih naših aktivnosti jer bez studenata ne treba Veleučilišta u Rijeci. Sa studentima imamo otvorene odnose, a velika pozornost usmjerena je na izvođenje stručne prakse, kazao je mr. sc. Golob.

Osvrćući se na činjenicu da se u proteklih godinu dana nije uspio riješiti problem vlastitih prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, dekan je podsjetio da se radi o problemu koji Veleučilište prati od njegovog osnutka.

– Nemamo ni jednog četvornog metra vlastitog prostora, ali svake godine ulažemo sredstva u opremanje i uređenje prostora, osiguranje vlastitih prostornih uvjeta, kazao je mr. sc. Golob.

Dodajući da porast broja visokoškolskih ustanova, privatnih i javnih, intenzivira utakmicu privlačenja studenata, dekan je naglasio da samo izvrsnost, aktivnost, transparentnost, stvaranje vrijednosti te uključivost i sinergija stvaraju dobrobit studenata i omogućuju upis studenata na Veleučilište u Rijeci.

Najveći broj studenata Veleučilišta, njih 60 posto, dolazi iz Primorsko-goranske županije, dok ih je 20 posto iz Istarske županije, a ostatak čine studenti iz raznih hrvatskih krajeva.

– Sa svoja 83 zaposlena djelatnika danas je Veleučilište u Rijeci dobro organizirana, učinkovita i ugledna visokoškolska institucija, čvrsto povezana s gospodarstvom, a čije je djelovanje oblikovano pozitivnim poslovnim načelima, zakonskim i internim aktima, a njihova primjena omogućuje transparentno, odgovorno i efikasno vođenje institucije.

Dosegnuta razina razvoja Veleučilišta čini ga potpuno spremnim, ne samo uključiti se, nego i provoditi proces digitalne i zelene transformacije hrvatskog i europskog društva, konstatirao je dekan.

Brze promjene

Ono što je na Veleučilištu najvrednije, dodao je prodekan za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Bojan Hlača, su ljudi, nastavnici i studenti.

– Iza nas je dinamična i uspješna godina u kojoj nismo samo održavali nastavu, već smo aktivno gradili modernije, pristupačnije i kvalitetnije visoko obrazovanje.

Nastava i studenti su srce Veleučilišta. Voditi resor Veleučilišta znači svakodnevno balansirati između akademskih standarda, administrativnih okvira i stvarnih potreba studenata te profesora.

Naš glavni cilj u području nastave je jasan – povezati teoriju s praksom i pripremiti studente za stvarno tržište rada. U tom smislu u proteklom razdoblju učinili smo značajnije pomake.

U ovoj akademskoj godini Veleučilište je ponovo zaustavilo trend pada broja upisa na prvu godinu studija koji je uglavnom posljedica demografskih kretanja, naglasio je prof. dr. Hlača.

Zaustavljanje tog trenda, kazao je, posljedica je cijelog niza aktivnosti, a u tom kontekstu je stavio naglasak na reviziju studijskog programa čiji je cilj odgovoriti na brze promjene u gospodarstvu i tehnologiji.

Kako bi se zadržao korak s tržištem rada, modernizirani su programi, a proširena je i mreža s partnerskim institucijama i tvrtkama.

– Naši studenti danas sve više uče na stvarnim projektima, a sve veći broj prvu ponudu za posao dobije i prije nego što preuzmu diplomu. Naš prioritet je bio i ostao student u središtu sustava, kazao je prodekan za nastavu i studentska pitanja.

Prema ocjeni prodekana za međunarodnu suradnju, dr. sc. Bernarda Vukelića, Veleučilište se kroz godine izgradilo u prepoznatljivu instituciju koja spaja stručnost, praktično obrazovanje i snažnu povezanost s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, ali i institucijama koja je aktivno prepoznata u području međunarodne suradnje.

– Internacionalizacija danas nije samo dodatna aktivnost ili pojedinačni projekt, ona je postala sastavni dio identiteta naše institucije.

Veleučilište aktivno sudjeluje u programima mobilnosti, razvija suradnju s brojnim partnerskim institucijama diljem Europe i svijeta te kontinuirano povećava broj međunarodnih aktivnosti i projekata te mobilnosti, kazao je dr. sc. Vukelić.

Posljednjih godina zabilježen je rast dolazne i odlazne mobilnosti zaposlenika i studenata, ali i sve veći interes međunarodnih partnera za suradnju s Veleučilištem.

Prodekan je posebno istaknuo snažan razvoj projektnih aktivnosti te ustanove te je konstatirao da Veleučilište potvrđuje svoju sposobnost uključivanja u zahtjevne međunarodne projekte, konzorcije i inicijative.

– Kao institucija s velikim brojem interdisciplinarnih stučnih studija Veleučilište u Rijeci predstavlja poželjnog partnera u međunarodnim projektima te povezuje različita područja znanja, naglasio je dr. sc. Vukelić.

Služenje čovjeku

Osvrnuo se i na veliki broj organiziranih međunarodnih konferencija koje također potvrđuju međunarodnu prepoznatljivost i stručni značaj Veleučilišta te apostrofirao i uključivanje te ustanove u međunarodne inicijative.

Današnja svečana sjednica okupila je cijeli niz predstavnika partnerskih ustanova Veleučilišta, predstavnike lokalne zajednice, ali i drugih hrvatskih srodnih visokoškolskih ustanova.

Kako je istaknula prodekanica za poslovanje i suradnju s gospodarstvom Veleučilišta u Karlovcu, dr. sc. Mateja Petračić, Veleučilište u Rijeci u tri desetljeća svog djelovanja postalo je profesionalno, konkurentno, kapacitetom osnaženo i značajno u razvoju istraživanja za cijeli visokoškolski hrvatski sustav.

Ekonom Riječke nadbiskupije i ravnatelj ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika Mato Berišić, čestitajući godišnjicu, podsjetio je da su obrazovanje, zajedništvo i odgovornost važni za život svakog društva.

– Veleučilište u Rijeci kroz godine nije raslo samo kao mjesto obrazovanja i stručnosti, nego je pokazalo i osjetljivost za čovjeka, zajednicu i potrebe društva.

Upravo u tome prepoznajemo vrijednosti koje povezuju akademsku zajednicu i Crkvu, služenje čovjeku što se posebno očitovalo i ovog tjedna u humanitarnoj akciji Veleučilišta za potrebe Caritasa, istaknuo je Berišić.

Čestitkama se pridružio i zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić ustvrdivši da je Veleučilište bitan i renomiran županijski partner istaknuvši da Županija Veleučilište kao jednog od najbitnijih partnera vidi u segmentu poljoprivrede.

– Želimo da Veleučilište bude trajna poveznica između obrazovanja, razvoja poljoprivrede i razvoja gospodarstva u Primorsko-goranskoj županiji. Suradnjom dobivamo stručan kadar koji će ostati u našoj županiji, zaključio je Matić.

Dekanove nagrade studentima

U sklopu programa dodijeljene su Dekanove nagrade iznimno uspješnim studentima Veleučilišta u Rijeci, kao priznanje za njihov trud, izvrsnost i postignute rezultate tijekom studija.

Dekanovu nagradu za akademsku godinu 2024./2025. primili su: studentica stručnog prijediplomskog studija Cestovni promet Ivana Brozović, studentica stručnog prijediplomskog studija Poduzetništvo u Rijeci Kristina Amabile, studentica stručnog prijediplomskog studija Poduzetništvo u Pazinu Annabel Diklić, student stručnog prijediplomskog studija Informatika Darko Trbović, studentica stručnog prijediplomskog studija Sigurnost na radu Ida Filipašić, student stručnog prijediplomskog studija Telematika Ivor Pangos, studentica stručnog prijediplomskog studija Održivi agroturizam Katja Kalinić, studentica stručnog prijediplomskog studija Mediteranska poljoprivreda Vlatka Vuk Paulović, studentica stručnog diplomskog studija Poduzetništvo Ana Vickić, studenti stručnog diplomskog studija Informacijske tehnologije u poslovnim sustavima Emmanuel Gordan Fett, Mateo Feltrin i Dominik Pilat te studentica stručnog diplomskog studija Sigurnost na radu Matea Datković.

Za izvannastavne aktivnosti nagrađena je studentica Maja Dodić koja je napisala diplomski rad pod naslovom “Građevinske mjere zaštite od požara kod objekata kulturne baštine s osvrtom na Palaču Šećerane” pod mentorstvom Veljka Pevaleka, za što je dobila nagradu na nacionalnoj konferencija s međunarodnim sudjelovanjem “Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike”.

Nagradu je dobila i Tanja Savić za organizaciju Ripost konferencije, a riječ je o prvoj riječkoj konferenciji o društvenim mrežama, digitalnom marketingu, UI-ju i kreativnom sadržaju.

Za izradu stručnog rada i prezentacije na konferenciji CASE 2026. nagrađeni su studenti Davor Nikšić, Borna Poljak, Nikola Jakov Pavečić, Martina Rončević i Vedran Dejanović.

Za izradu stručnog rada i prezentacije na konferenciji MIPRO 2026. nagrađen je Leonardo Matovina.

Za izvannastavne aktivnosti u području stručnog, kulturnog i društvenog rada nagrađena je Ružica Kajić.

Nagrađeni su i pobjednici međufakultetskog natjecanja studenata agronomije u rezidbi vinove loze: Mihovil Poropat, Sara Smilović, Doroteo Dobrinčić, Miloš Jerinić, Ivan Matin, Mia Vinski, Karla Havić, Frane Lorencin i Natko Tot.

U ime sportske udruge studenata Veleučilišta u Rijeci priznanje za niz ostvarenih rezultata na međunarodnom susretu studentskih organizacija prometne struke -Prometijada u Ohridu primila je Lucija Čavić.

Zahvalnice gospodarstvu i ustanovama

U okviru svečanosti dodijeljene su i zahvalnice gospodarstvenicima za uspješnu i dugogodišnju suradnju, koja je pridonijela razvoju stručne prakse i unapređenju zajedničkih projekata.

Zahvalnice je uručio prodekan za poslovne odnose dr. sc. Saša Hirnig, a dobili su ih Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka te Prometna škola Rijeka.