Veleučilište u Rijeci, visokoškolska ustanova s 28 godina tradicije i više od 8.000 obrazovanih stručnjaka, radi ključni iskorak u hrvatskom obrazovnom i turističkom prostoru jer s prvim danom listopada započinje izvođenje stručnog prijediplomskog studijskog programa »Obalni i nautički turizam«.

Pokretanje tog programa stručnjaci označavaju prijelomnim trenutkom za hrvatski turistički sektor, koji se godinama bori s jazom između deklarativnih težnji prema održivosti i praktične stvarnosti na terenu.

Navodeći da strategija »plavog rasta« Europske unije prepoznaje obalni i nautički turizam kao jedan od ključnih pokretača gospodarskog razvoja, pročelnik Poslovnog odjela i voditelj povjerenstva za razvoj studija, sc. socio. Ozren Rafajac, kaže da će prema procjenama, europsko plavo gospodarstvo do 2030. godine osiguravati između 8 i 10 milijuna radnih mjesta.

U Hrvatskoj ovaj sektor već sada ima izniman utjecaj, sudjelujući s osam posto u ukupnoj zaposlenosti i stvarajući 6 posto bruto dodane vrijednosti.

Zamka uspjeha

– Hrvatska se u globalnim okvirima pozicionirala kao vodeća sila u nautičkom turizmu, primarno zahvaljujući impresivnoj čarter floti koja broji tisuće plovila.

Međutim, dublja analiza ekonomske održivosti otkriva prisutnost značajnih strukturalnih ranjivosti. Postojeći model uvelike se oslanja na takozvani bareboat čarter, odnosno najam plovila bez posade, koji generira visok obujam dolazaka, ali istovremeno stvara nizak prinos po jedinici resursa uz značajan ekološki i infrastrukturni pritisak.

U ekonomskoj teoriji i menadžmentu ovaj je fenomen poznat pod nazivom »zamka uspjeha« (success trap) – stanje u kojem povijesno dobre performanse i visok obujam poslovanja stvaraju lažan osjećaj sigurnosti, blokirajući nužne adaptivne mehanizme.

Povezana s time je i »strateška inercija«, u kojoj organizacije i destinacije nastavljaju primjenjivati zastarjele poslovne modele unatoč korjenitim promjenama u vanjskom okruženju, poput klimatskih poremećaja, promjena potrošačkih preferencija i degradacije prirodnih resursa, objašnjava Rafajac.

Ozren Rafajac / Foto Marko Gracin

Nautički sektor, dodaje, predstavlja složen gospodarski ekosustav koji obuhvaća lučku infrastrukturu, koncesionare, brodogradnju i servise, logistiku i agencije, ugostiteljstvo, trgovinu nautičkom opremom, sportske i pustolovne subjekte, zaštićena područja prirode, javne i obrazovne ustanove te službe traganja i spašavanja.

Daljnji rast broja plovila i smještajnih kapaciteta, bez strateškog zaokreta prema održivosti i visokoj dodanoj vrijednosti, vodi k preopterećenju i narušavanju stabilnosti cijelog sustava.

– Provedena istraživanja i povratne informacije s terena ukazuju na to da fizička infrastruktura – poput novih obala, prilaznih cesta, marina i komunalnih priključaka – predstavlja samo bazični preduvjet za funkcioniranje sektora.

Stvarni multiplikator dodane vrijednosti jest kvalificirani ljudski potencijal. Upravo tu hrvatski turizam bilježi najkritičniji deficit.

Tržištu kronično nedostaju profilirani kadrovi u svim segmentima operativnog i strateškog poslovanja. Nedostaju posade na turističkim plovilima: specifična zanimanja poput Yacht Chefa, Yacht Stewa i Yacht Decka, koja zahtijevaju kombinaciju pomorskih vještina i vrhunskog gostoprimstva.

Deficit je upravljačkog kadra u marinama i čarter bazama: stručnjaci za logistiku, održivost, digitalne tehnologije i upravljanje kriznim situacijama, kao i specijalista za doživljajni turizam: kvalificiranih vodiča, wellbeing stručnjaka, eno-gastro eksperta, poduzetnika u turizmu te savjetnika za putovanja, navodi pročelnik.

Dvojezična nastava

Iza ovog deficita, kaže, stoje i negativni demografski trendovi. Niska stopa nataliteta u kombinaciji s porastom životnog standarda u priobalju i na otocima dovela je do nedostatka domaće radne snage.

Nautički sektor bit će primoran okrenuti se uvozu inozemne radne snage – radnika koji u pravilu ne posjeduju temeljna znanja o nautici, sigurnosti na moru, normama kvalitete te lokalnoj kulturno-povijesnoj baštini.

Kako bi odgovorio na ovaj izazov, studij Obalni i nautički turizam koncipiran je dvojezično – na hrvatskom i engleskom jeziku. Ovaj model omogućuje brzu i kvalitetnu dokvalifikaciju i integraciju stranih sezonskih radnika, dok domaćim studentima osigurava izravnu konkurentnost na jedinstvenom europskom tržištu rada.

Praktična nastava izvodit će se u laboratorijima Veleučilišta

– Unatoč bogatoj kulturnoj i pomorskoj baštini, hrvatski nautički proizvod godinama je ostajao zarobljen u matrici »sunca i mora«.

Valorizacija kulturne i pomorske baštine bila je prepuštena entuzijazmu pojedinaca i lokalnih neprofitnih udruga, čiji su resursi, uz sve pohvale vrijednim iznimkama, često nedovoljni za širi međunarodni doseg.

Svijetli primjeri s Kvarnera, poput udruga Nave Liburna i Ikarski barkajoli, pokazuju izvrstan primjer kako se očuvanje tradicijske brodogradnje i drvenih barki može pretvoriti u autentični turistički proizvod.

Sve češće se na Visu, Murteru, Cresu i Malom Lošinju organiziraju regate tradicijskih plovila, ali to su inicijative koje najčešće ovise o entuzijazmu pojedinaca i udruga kojima nedostaje snažnija financijska potpora za komunikaciju sa širom publikom i inozemnim gostima.

Bogatu kulturno-povijesnu baštinu potrebno je još snažnije integrirati u prostor i turističku ponudu. Iskustva gostiju obalnog i nautičkog turizma u izravnoj su pozitivnoj korelaciji s kvalitetom lokalne eno-gastro ponude.

Stoga ekološki održiva poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo ne predstavljaju samo izvor inspiracije u oblikovanju turističkih doživljaja, nego i ključni element kvalitete te prepoznatljivosti Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije, iznosi Rafajac.

Zbrinjavanje otpada

Iako je kurikulum fokusiran na obalni i nautički turizam, ovaj studij neće zanemariti ni unutrašnje plovne puteve i rijeke, koji u Hrvatskoj predstavljaju potpuno neiskorišten gospodarski resurs. Izostanak obrazovanih kadrova u turizmu doveo je do ekspanzije »copy-paste« turističkih ponuda i gubitka autentičnosti.

Suvremeni gost ne traži samo kvalitetan brod ili smještaj; on traži eskapizam, prilike za edukaciju, autentičnu gastronomiju, te zabavni, wellbeing i kulturni sadržaj.

Studijski program osigurava stjecanje kompetencija za kreiranje upravo takvih kompleksnih turističkih proizvoda.

Studenti Veleučilišta

Održivost u nautičkom turizmu često, napominje Rafajac, ostaje na razini deklarativnih krilatica, dok podaci s terena razotkrivaju ozbiljne strukturne nedostatke.

Nedavna istraživanja o stavovima dionika prema upravljanju otpadom u hrvatskim marinama i lučicama pokazuju izrazitu diskrepanciju u percepciji.

Privatni vlasnici plovila i čarter-gosti ocjenjuju ekološku situaciju i komunalnu infrastrukturu razmjerno prolaznim ocjenama. S druge strane, profesionalni skiperi koji na moru borave svakodnevno daju izrazito niske ocjene postojećoj komunalnoj infrastrukturi, sustavima za zbrinjavanje otpadnih voda i ekološkim politikama.

– Zbrinjavanje otpada kompleksan je i financijski zahtjevan izazov jer u vrhuncu sezone pritisak na komunalnu infrastrukturu destinacije višestruko nadilazi potrebe lokalne zajednice u izvansezonskom razdoblju.

Upravo je zato, osim infrastrukturnih ulaganja, potrebno sustavno raditi na podizanju ekološke svijesti i zaštiti okoliša. Briga o okolišu započinje osobnim stavom i pozitivnim primjerom, pri čemu svaka pojedinačna odgovornost u očuvanju čistog prostora ima izravan učinak na cjelokupnu zajednicu.

Ondje gdje je to izvedivo Hrvatska bi trebala dodatno proširiti mrežu zaštićenih područja te sustavno poticati zelene i održive projekte.

Takvim se pristupom dugoročno štite osjetljivi morski i obalni ekosustavi koji čine temeljni kapital i preduvjet održivog razvoja plave ekonomije.

Dodatno, Hrvatska još nema sustavno riješeno pitanje recikliranja i zbrinjavanja jahti, brodica te nautičke opreme na kraju njihova životnog vijeka, što predstavlja znatna ekološka opterećenja za morski akvatorij i obalni prostor, kaže Rafajac.

Odgovor Veleučilišta u Rijeci na ove izazove, dodaje novoizabrani dekan, dr. sc. socio. Bernard Vukelić, prof. struč. stud., jest uvođenje načela zelenog menadžmenta kroz obvezne kolegije i praktikume.

Cilj je obrazovati menadžere koji će znati odrediti nosivi kapacitet (carrying capacity) pojedinih destinacija, upravljati otpadom u lukama te implementirati ekološke certifikate koji jamče zaštitu najvažnijeg resursa – čistog Jadranskog mora.

– Iako izvedba ovako zahtjevnog programa uzrokuje visoke operativne troškove, ekonomski model postavljen je tako da bude održiv i za ustanovu i za studente.

Polaznici će kroz rad u partnerskim tvrtkama tijekom studija moći financirati dio ili cjelokupan iznos školarine. S obzirom na to da su plaće u nautičkom sektoru znatno iznad prosjeka, ulaganje u vlastito obrazovanje polaznicima jamči iznimno brzu stopu povrata investicije.

Svi naši studenti mogu sudjelovati u međunarodnoj mobilnosti unutar Erasmus+ programa i naše mreže od 50 inozemnih obrazovnih institucija.

U okviru Erasmus+ programa moguće je sudjelovati i u kombiniranim mobilnostima, odnosno mobilnostima koje uz fizički dio, sadržavaju i obveznu virtualnu komponentu.

Nema dvojbe da će brojni studenti iz Europske unije i okruženja iskoristiti priliku da studiraju krstareći našom obalom, a to je zasigurno jedan od najboljih načina za međunarodnu promociju naše turističke ponude.

Veleučilište u Rijeci potpisalo je sporazume o suradnji na razvoju i izvedbi studija s nizom renomiranih organizacija, trgovačkih društava, marina, čarter-agencija i udruga, navodi Vukelić.

Organizacija konferencija

Kaže da Veleučilište upućuje otvoren poziv svim dionicima industrije da se uključe u nastavni proces kroz mentorske programe, osiguravanje stručne prakse i zajedničke aplikacije na razvojne fondove Europske unije.

U planu je i organizacija niza međunarodnih znanstveno-stručnih konferencija pod jedrima, od kojih će prva biti posvećena ulozi vinarstva i mediteranske poljoprivrede u obogaćivanju nautičke ponude.

Uspostavljena je suradnja s 29 marina koje raspolažu s više od 1.000 jahti

S trenutnim portfeljem od 10 prijediplomskih i 6 diplomskih studija – koji obuhvaćaju i strateški deficitarna područja poput vinarstva, mediteranske poljoprivrede, održivog agroturizma, telematike i informatike – Veleučilište svoju konkurentsku prednost gradi na multidisciplinarnosti i izravnoj povezanosti s realnim sektorom.

Osim dopusnice za Stručni prijediplomski studij Obalni i nautički turizam, nedavno su ishodili dopusnicu za Stručni kratki studij Primijenjena agrotehnologija te su u postupku akreditacije za Stručni prijediplomski studij Primijenjena umjetna inteligencija.

Stjecanjem dopusnice za Stručni prijediplomski studij Obalni i nautički turizam, Veleučilište u Rijeci preuzelo je obvezu usmjeravanja hrvatskoga obalnog i nautičkog turizma prema kvaliteti i održivosti.

Obrazovanjem nove generacije visoko osposobljenih stručnjaka stvara se temelj za održivo, pametno i profitabilno upravljanje najvrjednijim nacionalnim resursom – hrvatskim obalnim prostorom i Jadranskim morem.

Studenti će odraditi 336 sati obvezne stručne prakse

Studijski program koncipiran je kroz balans teorijskih spoznaja i intenzivnog praktičnog rada. Formiran je oko četiri stupa stručnosti i specijalizacije: operativne i nautičke vještine, menadžment, financije i pravo, marketing i gostoprimstvo te održivost i ekologija.

Kurikulum uključuje niz izbornih kolegija kao što je kolegij Sigurnost u obalnom i nautičkom turizmu, te deset specijaliziranih izbornih praktikuma.

Studenti će tijekom studija odraditi 336 sati obvezne stručne prakse. Praktična nastava izvodit će se u laboratorijima Veleučilišta, na nastavnoj jedrilici Salona 45, te u infrastrukturi partnerskih organizacija koja obuhvaća više od 1.000 jahti i 29 marina.

Uspostavljena je i međunarodna suradnja s uglednim edukacijskim i istraživačkim centrom Maritime MT s Malte.