Imperativ je izboriti se za sredstva od HZZO-a koja nam pripadaju. Vi u bolnici ste najviše osjetili krizu u zdravstvu rekao je ministar zdravlja Siniša Varga
U šestu brzinu
– Imamo kontinuitet u projektima koji su zatečeni, kod nekih ćemo morati možda i ubaciti u šestu brzinu, no imperativ je izboriti za sredstva od HZZO-a koja nam pripadaju. Vi u bolnici ste najviše osjetili krizu u zdravstvu i ako ne uspijemo s izlaskom HZZO iz riznice trebat će se ići na nepopularne mjere povećanja izdvajanja i participacije za zdravstvo, započeo je svoje obraćanje ministar Varga nakon što je sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller održao prezentaciju o dosadašnjim projektima gradnje nove riječke bolnice od kojih prvi datiraju još s početka dvadesetog stoljeća. Kao podsjetnik na tradiciju riječkog zdravstva Haller je Vargi poklonio i monografiju posvećenu četvrt stoljeća djelovanja objedinjenog KBC-a Rijeka, naglasivši da se u tako opsežnoj knjizi radi samo o 25 godina riječke bolnice.
U svom obraćanju Varga je pred prepunom predavaonicom u glavnoj zgradi riječkog lokaliteta članovima Stručnog vijeća otkrio da ide svaki dan u teretanu kako bi se mogao izboriti za novac za zdravstvo, a zanimalo ga je da čuje od struke koje mjere njegovo ministarstvo treba poduzeti da bi se spriječio odlazak liječnika i medicinskih sestara iz zemlje.
Svoje viđenje zašto liječnici odlaze iz Hrvatske ministru zdravlja obrazložio je i zamjenik predstojnika Klinike za internu medicinu prof. dr. Davor Štimac.
– Razlog odlaska iz domovine nije samo novac. Ljudi u ovoj bolnici svojim znanjem zadovoljavaju europske kriterije. No, oprema sasvim sigurno nije adekvatna, niti je onakva kakva je u drugim centrima u Hrvatskoj. I na kraju, tu je i prostor u kojem radimo i koji je ispod razine. Naše znanje želimo primjenjivati na adekvatnoj opremi i u adekvatnim prostorima, zaključio je Štimac koji se zahvalio ministru na endoskopskoj opremi koja je stigla na riječku Internu te koja je, kako je dodao, vrijedna i skupa. Sreća riječke bolnice, prema njegovim riječima, u tom je slučaju bila što je u natječaj ušli sa zagrebačkim Rebrom.
Predstojnik Klinike za kirurgiju doc. dr. Aldo Ivančić smatra da su za sprečavanje odlaska struke iz zemlje potrebni bolji uvjeti rada.
– Mi u Rijeci osjećamo se povrijeđeni od stane Zagreba, jer ispada da tko je bliže oltaru, bliže je i Bogu. Sjetite se i nas. Evo, gradit će se novi stadion na Kantridi i ako su oni koji pikaju loptu važniji od bolnice, neka im bude, konstatirao je Ivančić na što je Varga odgovorio da itekako poštuje pitanje regionalizacije te da su za njega četiri KBC-a u četiri regije svetinja i kao takvi moraju biti jednako zastupljeni.
Mala reforma
S obzirom da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji pet kliničkih bolničkih cenatara, Varga je liječnicima najavio i novu, kako je kazao, malu reformu u kojoj bi KBC Zagreb postao nacionalni centar, a KBC Sestara milosrdnica, KBC Rijeka, KBC Split i KBC Osijek regionalni centri.
Predsjednika Stručnog vijeća prof. dr. Damira Miletića zanimali su kriteriji nabave opreme pa ga je tako interesiralo zašto je dosad bilo slučajeva u kojima radiološka stiže u bolnice koje uopće nemaju odjele radiologije.
– Uložimo novac tamo gdje se puno i dobro radi i neka oprema stiže na ta mjesta, poručio je Miletić.
Varga je objasnio da Ministarstvo zdravlja u ovom trenutku radi reviziju nabavke opreme te da je sklon promjeni politike nabave koju bi trebalo decentralizirati. Osim toga, kako je kazao, pored starosti postoje i brojni drugi načini da se utvrdi potreba za opremom, a jedan od osobito važnih je epidemiološka slika područja koje gravitira bolnici.
