Odmaknuti se od gradske vreve, čuti pjev ptica i odmoriti oči u prirodi, ima li boljega načina za provesti slobodno vrijeme, u doba kada smo gotovo stalno povezani s najnovijom tehnologijom? Što ima ljepše nego ugasiti mobitel, uzeti svoje najmilije pod ruku pa pravac šuma i priroda? A još kad odmarajući u prirodi možete upoznati svoj kraj, kombinacija se čini fantastičnom. Sve je to moguće na novoj šetnici u Viškovu, »Od kalića do kalića« koja se proteže između naselja Blažići i Mladenići, a koja je nedavno uređena. Nezahtjevna staza idealna je za laganu jednosatnu šetnju. A prolazeći kroz šumovit kraj, preko uzvisina s kojih se pruža pogled na Kvarner upoznat ćete kaliće – mjesta koja su nekad lokalnom stanovništvu bila pravi izvori neprocjenjivo vrijedne vode.

Nezamjenjiv izvor vode

Šetnica nije dugačka, duljine je oko jednog kilometra, pa je tako pogodna za sve dobi od najmlađih do onih nešto starijih. I mi smo prošli šetnicom s direktoricom viškovske Turističke zajednice Marinom Jurić, koja nas upoznaje s tradicijom halubajskoga kraja, kalićima i suhozidima. Ulaskom na šetnicu u naselju Blažići pogled privlači kalić omeđen suhozidom. Nekada nezamjenjiv izvor vode za stanovništvo i stoku, danas služi šumskim stanovnicima.

– Kalić je naziv za lokvu nastalu u udubini u kojoj se nataložila ilovača i stvorila nepropusan sloj, zahvaljujući zajedničkom djelovanju prirode, ljudi i stoke. Kako bi vodu u kaliću održavali čistom, obrubili bi ga kamenjem, uredili prilaz i postavili brentenjak – kamen na koji se odlagala brenta, posuda za nošenje vode, govori nam Marina Jurić. Uz njega su još dva manja kalića. U jednome raste stablo, koje onemogućava dotok vode, no specifični obrub i dalje je postojan na svojem mjestu. A ako ste na šetnicu došli s druge strane, ovdje možete odmoriti uz klupice i stol, koji su prigodno izrađeni u obliku lista biljnih vrsta koje se protežu šetnicom. Na kalićima se primarno napajalo blago, ali je bilo i kalića koji su mještanima bili izvor vode za piće, kuhanje i pranje.

– Kalići nisu služili samo za napajanje, već su bili mjesto susreta, druženja i razmjene informacija, a postali su i izvorište priča i legendi o vilama. Često su omeđeni suhozidima, rezultatom suhozidne gradnje, umijeća uvrštenog na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Slaganjem kamenja bez dodatnog povezivanja, ti su zidovi služili pridržavanju nanesene zemlje, obilježavanju međa i ograđivanju imanja. Postojano su izdržali prirodne, povijesne i kulturne promjene te ostali svjedoci prošlosti, opisuje Marina Jurić. Uz pomoć i suradnju s KD-om Viškovo raskrčili su šikaru kojom je bila obavijena šetnica te rekonstruirali dio porušenih suhozida.

Karakteristične biljne vrste

I tako, s noge na nogu, šetač se osvrće oko sebe i pogled mu pada na biljni, a ako ima sreće, i životinjski svijet. U suradnji s Javnom ustanovom Priroda i i mr. sc. Markom Randićem na šetnici su postavljeni i opisi biljnih vrsta karakterističnih za halubajski kraj na tablicama s njihovim nazivama i opisom na standardnom hrvatskom te engleskom jeziku, ali i na čakavskom narječju. Tako šetač doznaje o muškom kaćunu, jednoj od vrsta divljih orhideja koja u proljeće cvate uz šetnicu, a koji se na čakavskom naziva »kukavica«, zatim grm rašeljke ili po domaću »rešejku« koja »cvate va četrten i peten mesece, a cveti su njoj beli u skupjeni va bočica«. Sa završetkom zime naići ćete i na prve cvjetove rascijepanog kukurijeka, a koji se pozna po »zelenoj boje s puno beleh prašniki«. Tu su još i crni bor, ruj, rutvica, bodljikava šmrika i druge biljke, sveukupno je opisano njih više od dvadeset.

– Dodali smo tablice kako bi naša šetnica bila i edukativna. Uključili smo i čakavsko narječje jer je ono također bitan dio identiteta našeg kraja, kojeg se uvijek trudimo čuvati i promovirati ga. Dodajmo da je Udruga Biom identificirala tipične ptičje vrste na području šetnice, njih više od dvadeset. Djetlić (detel), crvendać (tašćić), kos (kosić), sjenica (senić), pastirica, samo su neke koje se mogu čuti hodajući šetnicom, a za koje smo postavili i nekoliko kućica, reći će nam Marina Jurić. No, uz uživanje u prirodi, šetnica »Od kalića do kalića« nudi i lijep pogled na vrhove Učke, Veprinac, Kastav, opatijsku rivijeru, otoke Cres i Krk, a s vidikovca koji se nalazi otprilike na sredini šetnice. Ondje je i odmorište s dvije klupice te fotokutak s motivom Viškova.

I šetnja i sport

Tu je i livadica pa tko želi može sjesti i prepustiti se pogledu, a tko želi biti aktivniji, sport poput badmintona uvijek je dobro rješenje. Uređenje šetnice omogućeno je sredstvima Primorsko-goranske županije ostvarenim na Javnom pozivu za sufinanciranje projekata razvoja selektivnih oblika turizma za 2022. godinu te sredstvima Turističke zajednice Kvarnera ostvarenim na Javnom pozivu za sufinanciranje projekata na turistički manje razvijenim područjima.

– Zahvaljujući i dobroj suradnji s Općinom Viškovo kreiramo i stvaramo nove sadržaje, a sve kako bi našim mještanima i turistima pružili raznoliku ponudu i razlog više da dođu u naše Viškovo, zaključuje Marina Jurić.

Proljeće mami van

Šetnica »Od kalića do kalića« pogodna je za svako godišnje doba, no s dolaskom proljeća nekako svi više volimo izaći iz kuće. Stoga će tijekom travnja svake srijede i petka biti organizirane šetnje viškovskim šetnicama, za koje nije potrebna posebna prijava, a start je u 18 sati na parkiralištu Milihovo. Šetnja traje oko sat i pol do dva sata. Uz spomenute, bit će organizirane i dvije interpretacijske šetnje u petak 14. te 28. travnja, a za njih je potrebna prijava na mail ili telefon Turističke zajednice Općine Viškovo: 051 257 591 ili [email protected].

Viškovo rođeno za šetnju

Uz novu šetnicu »Od kalića do kalića«, Viškovo nudi i druge, Lončeva griža, Putić od miće i vele sopele, šetnicu u Milohnima i Plešivac te Zvončarsku rutu prema Kapitovcu pa šumskom stazom do centra Kastva. Od Kastva staza se spušta prema Žegotima i nastavlja do sela Bani. Starim putovima, među suhozidima, staza vodi do Donjih Turki. Naravno, tu je i neizostavni HALUbike sustav iznajmljivanja bicikla, budući da se Viškovo može obići i biciklom.